Nakon što su lideri sedam političkih stranaka koje pregovaraju o ustavnim promjenama u BiH zatražili mišljenje o načinu izbora predsjednika i dva potpredsjednika, Venecijanska komisija Vijeća Evrope zauzela je stav da je od tri ponuđena najprihvatljiviji model indirektnog izbora u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. Ovo mišljenje bi trebalo biti i formalno usvojeno na sjednici 17. i 18. marta, kada će Komisija uputiti i zvanično obrazloženje.
Na indirektnom izboru predsjednika na posljednjoj rundi pregovora insistirali su HDZ i HNZ, jer su smatrali da drugačiji izbor Hrvate dovodi u nepovoljan položaj. Glasnogovornik Hrvatske demokratske zajednice Mišo Relota:
„Pozdravljamo mišljenje Venecijanskog povjerenstva u kojem stoji da postizanje sporazuma o prvoj razini vlasti, točnije o državnoj razini vlasti, samo prvi korak za donošenje ustava u BiH i da u narednom razdoblju, kada se definiraju, odnosno postigne sporazum o državnoj razini vlasti, otvori rasprava o nižim razinama vlasti, što je tragu onoga za što smo se zalagali.“
Venecijanska komisija ocijenila je da bi iz procesa izbora članova vrha države, suprotno prijedlogu HDZ-a, trebalo isključiti Dom naroda. Također su naveli da se dosadašnjim načinom izbora krši konvencija o ljudskim pravima i slobodama. Iako je Stranka demokratske akcije zastupala direktan izbor predsjednika i potpredsjednika, Sulejman Tihić, predsjednik stranke, preporuke Venecijanske komisije smatra prihvatljivim za sve:
„Ne slažem se da to ide na ruku HDZ-u, jer su oni kazali da način kako je to predloženo od strane HDZ-a ne zadovoljava evropske standarde, jer sadrži u sebi sadrži puno etničkoga i ne osigurava pristup, odnosno dostupnost funkcije i drugima narodima koji nisu Srbi, Hrvati i Bošnjaci.“
Zlatko Lagumdžija, lider Socijaldemokratske partije BiH, u potpunosti prihvata preporuke iz Vijeća Evrope:
„Naš stav je najbliži tome. Naime, mi smo u našim ustavnim amandmanima iz septembra 2004. godine upravo predlagali da Parlament BiH bude taj koji bira predsjednika BiH.“
Srpska demokratska stranka tek će razmatrati mišljenje Venecijanske komisije. Borislav Bojić, potpredsjednik SDS-a:
„Venecijanska komisija jeste autoritet koji objektivno u oblasti o kojoj govorimo sigurno ima svoje mjesto i sigurno da ćemo respektovati takvu vrstu stava.“
Stranka za BiH je ranije napustila pregovore o ustavnim promjenama, smatrajući da ovakve promjene vode raspadu zemlje. Način izbora članova Predsjedništva jedina je sporna tačka koja koči konačno potpisivanje sporazuma o ustavnim promjenama. Učesnici pregovora ranije su usaglasili da se nadležnosti iz oblasti odbrane prebacuju državi, te da se proširi Vijeće ministara. Također, dogovoreno je da se u Domu naroda BiH ukine entitetsko glasanje, te da BiH ima jednog predsjednika i dva potpredsjednika, koji bi se rotirali svakih 16 mjeseci. Finaliziranje pregovora očekuje se naredne sedmice, a usvajanje od strane Parlamenta BiH do 31. marta, kako bi se u skladu s njima početkom aprila raspisali izbori.
Na indirektnom izboru predsjednika na posljednjoj rundi pregovora insistirali su HDZ i HNZ, jer su smatrali da drugačiji izbor Hrvate dovodi u nepovoljan položaj. Glasnogovornik Hrvatske demokratske zajednice Mišo Relota:
„Pozdravljamo mišljenje Venecijanskog povjerenstva u kojem stoji da postizanje sporazuma o prvoj razini vlasti, točnije o državnoj razini vlasti, samo prvi korak za donošenje ustava u BiH i da u narednom razdoblju, kada se definiraju, odnosno postigne sporazum o državnoj razini vlasti, otvori rasprava o nižim razinama vlasti, što je tragu onoga za što smo se zalagali.“
Venecijanska komisija ocijenila je da bi iz procesa izbora članova vrha države, suprotno prijedlogu HDZ-a, trebalo isključiti Dom naroda. Također su naveli da se dosadašnjim načinom izbora krši konvencija o ljudskim pravima i slobodama. Iako je Stranka demokratske akcije zastupala direktan izbor predsjednika i potpredsjednika, Sulejman Tihić, predsjednik stranke, preporuke Venecijanske komisije smatra prihvatljivim za sve:
„Ne slažem se da to ide na ruku HDZ-u, jer su oni kazali da način kako je to predloženo od strane HDZ-a ne zadovoljava evropske standarde, jer sadrži u sebi sadrži puno etničkoga i ne osigurava pristup, odnosno dostupnost funkcije i drugima narodima koji nisu Srbi, Hrvati i Bošnjaci.“
Zlatko Lagumdžija, lider Socijaldemokratske partije BiH, u potpunosti prihvata preporuke iz Vijeća Evrope:
„Naš stav je najbliži tome. Naime, mi smo u našim ustavnim amandmanima iz septembra 2004. godine upravo predlagali da Parlament BiH bude taj koji bira predsjednika BiH.“
Srpska demokratska stranka tek će razmatrati mišljenje Venecijanske komisije. Borislav Bojić, potpredsjednik SDS-a:
„Venecijanska komisija jeste autoritet koji objektivno u oblasti o kojoj govorimo sigurno ima svoje mjesto i sigurno da ćemo respektovati takvu vrstu stava.“
Stranka za BiH je ranije napustila pregovore o ustavnim promjenama, smatrajući da ovakve promjene vode raspadu zemlje. Način izbora članova Predsjedništva jedina je sporna tačka koja koči konačno potpisivanje sporazuma o ustavnim promjenama. Učesnici pregovora ranije su usaglasili da se nadležnosti iz oblasti odbrane prebacuju državi, te da se proširi Vijeće ministara. Također, dogovoreno je da se u Domu naroda BiH ukine entitetsko glasanje, te da BiH ima jednog predsjednika i dva potpredsjednika, koji bi se rotirali svakih 16 mjeseci. Finaliziranje pregovora očekuje se naredne sedmice, a usvajanje od strane Parlamenta BiH do 31. marta, kako bi se u skladu s njima početkom aprila raspisali izbori.
