Predstavnici 17 zemalja regiona i svijeta, tijekom tri dana održavanja međunarodne konferencije o plinu u Sarajevu, predstavili su akutalne probleme plinske privrede njihovih zemalja, te su zajednički pokušali pronaći mogućnosti za suradnju.
Bosna i Hercegovina, premda nema veliku potrošnju plina, ipak je imala određenu krizu u opskrbi proteklih mjeseci. Pitanje zakonske regulative, razjedinjenost plinskih sistema, te nedostatak dovoljnog broja opskrbitelja, osnovni su problemi sa kojima se susreće pirvreda plina u BiH. Salih Selmanović, direktor poduzeća „Sarajevogas“ i predsjednik Udruženja za gas u BiH:
“Neprihvatljivo je da država BiH - npr. Sarajevo, kao glavni grad, je potpuno ovisan o gasu - bude i dalje uključena samo na jedan pravac snabdijevanja gasa. Dakle, na najvišem državnom nivou mora se početi razmišljati o alternativnim načinima snabdijevanja i o hitnom uvezivanju našeg gasnog sistema, puno jače, sa gasnim sistemima zemalja u okruženju.”
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja ima oko 60 posto vlastite proizvodnje plina. I upravo zbog te proizvodnje nije bila u krizi protekilih mjeseci. Njen osnovni prioritet su što veća plinifikacije zemlje i povećanje korisnika plina sa trenutnih 40 na 70 posto. Miljenko Šunjić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin:
“Značaj ove konferencije za plinsko gospodarstvo Hrvatske je bespredmetno i ne čini ništa. Mi se razvijamo potpuno slobodno i samostalno i mi nismo prihvatili rad da učestvujemo, ne u ovoj konferenciji, nego ranije u harmonizaciji plinskih propisa, jer mi radimo drugim putem i drugim načinom. Nas muče drugi problemi: podvodni plinovodi, ELNG terminali, hlađenje plinom... Mi smo turistička zemlja, sa nedostatkom električne energije, a moramo biti i ekološka zemlja. Prema tome, put koji ovdje ide, nemamo ništa protiv i ne mislimo loše, ali mi idemo svojim, drugim putom - i koristimo i od ovoga ono što je dobro.”
Srbija i Crna Gora kao najveći problem u plinskoj privredi navela je nedostatak skladišta, kao i nedovoljan broj opskrbitelja plinom.
Laza Đurđević, tehnički direktor Javnog poduzeća „Srbijagas“:
“I kad već o tome govorimo, mi smo sada bili u poziciji da smo, bez obzira što se bavimo gasnom strukom i distribucijom i plasmanom prirodnog gasa, bili prinuđeni da jako veliku količinu prirodnog gasa menjamo drugim vrstama energenata i zapravo otvaramo prostor, uslovno rečeno, konkurenciji. Veliki su poslovi pred nama. Očekujem da ćemo ih uspešno rešiti. I, naravno, u sklopu svega ovoga uvek imamo na umu povezivanje sa zemljama iz okruženja na dobrim partnerskim odnosima i na želji da uspešno prevazilazimo sve zajedničke probleme.”
Predstavnici međunarodnih asocijacija plina ukazali su na važnost povezivanja tržišta zemalja regije jugoistočne Europe s europskim, te korištenja drugih izvora enregije, pored plina. Peter Storm, generalni sekretar Međunarodne gasne unije:
“Jedna od poruka koju mi, učesnici ove konferencije, želimo uputiti domaćim političarima je da sve zemlje ove regije trebaju koristiti one izvore energije koje posjeduju. Ako žele imati razvoj i rast i ako region želi ispuniti uvjete iz Kyoto protokola, onda trebaju korisiti i druge izvore energije, kao što je npr. ugalj. Vlada vam treba pomoći da se poboljšaju uvjeti za plinsku industriju.”
Klaus Hormman, predsjednik Europske asocijacije gasa:
“Jako je bitno da se razvije i gradi stabilno okruženje, kao i atraktivno tržište kojim će se osigurati, prije svega, jedna sigurnost snadbijevanja plinom na ovim područijama.”
Pokrovitelj konferencije je Vijeće ministra BiH, uz podršku Delegacije Europske komisije, Međunarodne gasne unije, te Kantona Sarajevo.
Bosna i Hercegovina, premda nema veliku potrošnju plina, ipak je imala određenu krizu u opskrbi proteklih mjeseci. Pitanje zakonske regulative, razjedinjenost plinskih sistema, te nedostatak dovoljnog broja opskrbitelja, osnovni su problemi sa kojima se susreće pirvreda plina u BiH. Salih Selmanović, direktor poduzeća „Sarajevogas“ i predsjednik Udruženja za gas u BiH:
“Neprihvatljivo je da država BiH - npr. Sarajevo, kao glavni grad, je potpuno ovisan o gasu - bude i dalje uključena samo na jedan pravac snabdijevanja gasa. Dakle, na najvišem državnom nivou mora se početi razmišljati o alternativnim načinima snabdijevanja i o hitnom uvezivanju našeg gasnog sistema, puno jače, sa gasnim sistemima zemalja u okruženju.”
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja ima oko 60 posto vlastite proizvodnje plina. I upravo zbog te proizvodnje nije bila u krizi protekilih mjeseci. Njen osnovni prioritet su što veća plinifikacije zemlje i povećanje korisnika plina sa trenutnih 40 na 70 posto. Miljenko Šunjić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin:
“Značaj ove konferencije za plinsko gospodarstvo Hrvatske je bespredmetno i ne čini ništa. Mi se razvijamo potpuno slobodno i samostalno i mi nismo prihvatili rad da učestvujemo, ne u ovoj konferenciji, nego ranije u harmonizaciji plinskih propisa, jer mi radimo drugim putem i drugim načinom. Nas muče drugi problemi: podvodni plinovodi, ELNG terminali, hlađenje plinom... Mi smo turistička zemlja, sa nedostatkom električne energije, a moramo biti i ekološka zemlja. Prema tome, put koji ovdje ide, nemamo ništa protiv i ne mislimo loše, ali mi idemo svojim, drugim putom - i koristimo i od ovoga ono što je dobro.”
Srbija i Crna Gora kao najveći problem u plinskoj privredi navela je nedostatak skladišta, kao i nedovoljan broj opskrbitelja plinom.
Laza Đurđević, tehnički direktor Javnog poduzeća „Srbijagas“:
“I kad već o tome govorimo, mi smo sada bili u poziciji da smo, bez obzira što se bavimo gasnom strukom i distribucijom i plasmanom prirodnog gasa, bili prinuđeni da jako veliku količinu prirodnog gasa menjamo drugim vrstama energenata i zapravo otvaramo prostor, uslovno rečeno, konkurenciji. Veliki su poslovi pred nama. Očekujem da ćemo ih uspešno rešiti. I, naravno, u sklopu svega ovoga uvek imamo na umu povezivanje sa zemljama iz okruženja na dobrim partnerskim odnosima i na želji da uspešno prevazilazimo sve zajedničke probleme.”
Predstavnici međunarodnih asocijacija plina ukazali su na važnost povezivanja tržišta zemalja regije jugoistočne Europe s europskim, te korištenja drugih izvora enregije, pored plina. Peter Storm, generalni sekretar Međunarodne gasne unije:
“Jedna od poruka koju mi, učesnici ove konferencije, želimo uputiti domaćim političarima je da sve zemlje ove regije trebaju koristiti one izvore energije koje posjeduju. Ako žele imati razvoj i rast i ako region želi ispuniti uvjete iz Kyoto protokola, onda trebaju korisiti i druge izvore energije, kao što je npr. ugalj. Vlada vam treba pomoći da se poboljšaju uvjeti za plinsku industriju.”
Klaus Hormman, predsjednik Europske asocijacije gasa:
“Jako je bitno da se razvije i gradi stabilno okruženje, kao i atraktivno tržište kojim će se osigurati, prije svega, jedna sigurnost snadbijevanja plinom na ovim područijama.”
Pokrovitelj konferencije je Vijeće ministra BiH, uz podršku Delegacije Europske komisije, Međunarodne gasne unije, te Kantona Sarajevo.
