Mada odluka ministara inostranih poslova SAD, Rusije, Kine , Francuske i Britanije usvojena u Londonu ostavlja jos oko 6 sedmica da Iran obustavi proces obogacivanja urana ukoliko ga je poceo i dozvoli medjunarodnu kontrolu , mogucnost da pitanje dospije na dnevni red Savjeta bezbjednosti podize temperaturu na ionako pregrijanom svjetskom trzistu nafte. Iran je drugi najveci izvoznik u OPEC-u, sa dnevnom proizvodnjom od gotovo 4 miliona barela sto je 5 posto u globalnim razmjerama.
Kakve su moguce posljedice zaostravanja s Iranom na svjetsko trziste gdje su cijene tecnog zlata opet blizu 70 dolara po barelu. Gospodja Kona Hak (Kona Haque) iz analitickog odjeljenja londonskog magazina “Ekonomist” (The Economiste) procjenjuje:
“Posljedice ce biti ozbiljne, i najmanje sto se moze ocekivati jeste da ce ljudi pomisliti da dogadjaji u vezi sa Iranom neizbjezno vode poskupljenju nafte i pocece mozda da stvaraju zalihe. Tako ce nastati situacija u kojoj ce premije na rizik biti uvecane . To je ono sto se po mom misljenju moze desiti u ranoj fazi krize. Druga faza je povezana sa odlukama Savjeta bezbjednosti . To mogu da budu takozvane meke sankcije , odnosno Iran ce biti upozoren da nece dobiti tehnologiju i investicije za dalji ekonomski rast. Takve mjere bi na duzi rok uticale na ulaganja i proizvodnju nafte u toj zemlji.
Dalja faza je uvodjenje embarga na izvoz iranske nafte, sto bi svakako imalo krupne posljedice jer je iranski izvoz oko 2.6 miliona barela dnevno . Kako sada stvari stoje svijet nema priblizne rezervne kapacitete. Ukoliko se dakle smanji dotok nafte iz Irana, na duzi rok globalna zajednica bi se nasla u situaciji da nema neophodne dodatne izvore.“
U slucaju najgoreg scenarija, mogu li ostale clanice OPEC-a , nadoknaditi manjak koji bi bio posljedica krize oko Irana?
“OPEC vec pumpa naftu na granici svojih maksimalnih mogucnosti . Ne znam koliko ima prostora za dalje povecanje proizvodnje. Postoje kapaciteti koji se prosiruju , ali ce se efekti osjetiti tek 2007 godine . U smislu neposrednog pristupa dodatnim kolicinama nafte, to je malo vjerovatno. Odgovarajuci na vase pitanje, da naglasim da ce OPEC pokusati sve sto moze , ali mislim da su mu ruke donekle vezane. “
OPEC je nakon neformalnog sastanka svojih ministara pocetkom sedmice
saopstio da ce proizvodne kvote ostati stabilne. Nekoliko ministara u kartelu koji okuplja izvoznice nafte nisu krili zabrinutost zbog negativnih posljedica skupe nafte na ekonomski rast. U tom kontekstu nasa sagovornica Kona Hak iz londonskog Economista o daljem kretanju cijena kaze:
“U trecem kvartalu prosle godine vec smo vidjeli da su cijene nafte dostigle gotovo 70 dolara po barelu i bilo je pokazatelja da to pogadja svjetsku ekonomiju .Potraznja u Aziji je znacajno smanjena u odnosu na 2004 godinu . Porast potraznje u Kini je umanjen sa 16 posto na 3 posto . U Sjedinjenim Drzavama naglo je opala potraznja u sektoru saobracaja ili kada se radi o nabavci specijalnih terenskih vozila u trenutku kada su cijene benzina dostigle plafon .
Medjunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da porast cijena od 10 dolara po barelu, smanjuje za 0.25 posto rast bruto proizvoda na globalnom nivou. Sve zavisi od toga dokle ce cijene rasti i koliko ce dugo nafta ostati skupa. “
Je li moguc neki novi naftni sok?
“Takav sok je vjerovatan . U predvecerje rata u Iraku cijene nafte su znatno porasle . Slicno se moze desiti i sada. Da stvar bude gora trziste je trenutno znatno napregnutije nego prije rata u Iraku. Ovoga puta posljedice bi bile mnogo teze. “
Americki predsjednik Dzordz Bus u govoru o stanju nacije u utorak vece upozorio je da su SAD postale ovisne o uvoznoj nafti i otuda moraju razvijati nove tehnologije i traziti alternativne izvore energije . Svakako je dobro sto predsjednik Bus covjek koji je karijeru gradio upravo u naftnoj industriji u Teksasu skrece paznju na nove izvore energije koji se mogu obnavljati i ne zagadjuju. Nevolja je sto takvih rjesenja nema u kratkom roku. Sta ciniti u medjuvremenu?
“Ukoliko se nastavi porast cijena nafte, prirodno je da ce se vise voditi racuna o cuvanju energije i razvoju novih tehnologija i alternativnih energenata. Na zalost gas u ovom trenutku nije rjesnje jer i tu cijene rastu. Sigurna sam da ce se sada vise voditi racuna o izvorima energije koji se mogu obnavljati , ako i drugim rjesenjima u smislu povecanja proizvodnje. U svemu tome nema brzog rjesenja.“
Kakve su moguce posljedice zaostravanja s Iranom na svjetsko trziste gdje su cijene tecnog zlata opet blizu 70 dolara po barelu. Gospodja Kona Hak (Kona Haque) iz analitickog odjeljenja londonskog magazina “Ekonomist” (The Economiste) procjenjuje:
“Posljedice ce biti ozbiljne, i najmanje sto se moze ocekivati jeste da ce ljudi pomisliti da dogadjaji u vezi sa Iranom neizbjezno vode poskupljenju nafte i pocece mozda da stvaraju zalihe. Tako ce nastati situacija u kojoj ce premije na rizik biti uvecane . To je ono sto se po mom misljenju moze desiti u ranoj fazi krize. Druga faza je povezana sa odlukama Savjeta bezbjednosti . To mogu da budu takozvane meke sankcije , odnosno Iran ce biti upozoren da nece dobiti tehnologiju i investicije za dalji ekonomski rast. Takve mjere bi na duzi rok uticale na ulaganja i proizvodnju nafte u toj zemlji.
Dalja faza je uvodjenje embarga na izvoz iranske nafte, sto bi svakako imalo krupne posljedice jer je iranski izvoz oko 2.6 miliona barela dnevno . Kako sada stvari stoje svijet nema priblizne rezervne kapacitete. Ukoliko se dakle smanji dotok nafte iz Irana, na duzi rok globalna zajednica bi se nasla u situaciji da nema neophodne dodatne izvore.“
U slucaju najgoreg scenarija, mogu li ostale clanice OPEC-a , nadoknaditi manjak koji bi bio posljedica krize oko Irana?
“OPEC vec pumpa naftu na granici svojih maksimalnih mogucnosti . Ne znam koliko ima prostora za dalje povecanje proizvodnje. Postoje kapaciteti koji se prosiruju , ali ce se efekti osjetiti tek 2007 godine . U smislu neposrednog pristupa dodatnim kolicinama nafte, to je malo vjerovatno. Odgovarajuci na vase pitanje, da naglasim da ce OPEC pokusati sve sto moze , ali mislim da su mu ruke donekle vezane. “
OPEC je nakon neformalnog sastanka svojih ministara pocetkom sedmice
saopstio da ce proizvodne kvote ostati stabilne. Nekoliko ministara u kartelu koji okuplja izvoznice nafte nisu krili zabrinutost zbog negativnih posljedica skupe nafte na ekonomski rast. U tom kontekstu nasa sagovornica Kona Hak iz londonskog Economista o daljem kretanju cijena kaze:
“U trecem kvartalu prosle godine vec smo vidjeli da su cijene nafte dostigle gotovo 70 dolara po barelu i bilo je pokazatelja da to pogadja svjetsku ekonomiju .Potraznja u Aziji je znacajno smanjena u odnosu na 2004 godinu . Porast potraznje u Kini je umanjen sa 16 posto na 3 posto . U Sjedinjenim Drzavama naglo je opala potraznja u sektoru saobracaja ili kada se radi o nabavci specijalnih terenskih vozila u trenutku kada su cijene benzina dostigle plafon .
Medjunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da porast cijena od 10 dolara po barelu, smanjuje za 0.25 posto rast bruto proizvoda na globalnom nivou. Sve zavisi od toga dokle ce cijene rasti i koliko ce dugo nafta ostati skupa. “
Je li moguc neki novi naftni sok?
“Takav sok je vjerovatan . U predvecerje rata u Iraku cijene nafte su znatno porasle . Slicno se moze desiti i sada. Da stvar bude gora trziste je trenutno znatno napregnutije nego prije rata u Iraku. Ovoga puta posljedice bi bile mnogo teze. “
Americki predsjednik Dzordz Bus u govoru o stanju nacije u utorak vece upozorio je da su SAD postale ovisne o uvoznoj nafti i otuda moraju razvijati nove tehnologije i traziti alternativne izvore energije . Svakako je dobro sto predsjednik Bus covjek koji je karijeru gradio upravo u naftnoj industriji u Teksasu skrece paznju na nove izvore energije koji se mogu obnavljati i ne zagadjuju. Nevolja je sto takvih rjesenja nema u kratkom roku. Sta ciniti u medjuvremenu?
“Ukoliko se nastavi porast cijena nafte, prirodno je da ce se vise voditi racuna o cuvanju energije i razvoju novih tehnologija i alternativnih energenata. Na zalost gas u ovom trenutku nije rjesnje jer i tu cijene rastu. Sigurna sam da ce se sada vise voditi racuna o izvorima energije koji se mogu obnavljati , ako i drugim rjesenjima u smislu povecanja proizvodnje. U svemu tome nema brzog rjesenja.“
