Nakon što je konstatovao da sadašnja država Crna Gora ima mnogo slabosti i da se tako ne može ići u evropske integracije, jer bi se moglo dogoditi da dobijemo nezavisnost, ali da nemamo državu sa demokratskim i pravnim poretkom i kapacitetom, akademik Mijat Šuković predstavio je koncept budućeg Ustava nezavisne Crne Gore iz ugla Pokreta za nezavisnost:
„Crna Gora je republika, suverena, demokratska, ekološka, građanska država sa jedinstvenom i nedjeljivom teritorijom, sa ustavno ograničenom vlašću, otvorena svijetu, usmjerena na integrisanju u evropske i evroatlantske integracija, a zasnovana na suverenitetu građana, poštovanju civilizacijske liste ljudskih prava i sloboda čiji su integralni dio i posebna prava nacionalnih manjina, slobodnom vjerskom djelovanju, ravnopravnosti vjerskih zajednica i odvojenosti crkve od države.“
Konceptu mikrodržave i predsjedničkom sistemu, po mišljenju Šukovića, nema mjesta u nezavisnoj Crnoj Gori:
„Nema dokaza da bi taj koncept mikrodržave vodio putu demokratije, harmoničnom razvoju svih oblasti, a ni ekonomskom prosperitetu na dugi rok, iako na kraći rok daje mnogo veće efekte.“
Zastupnik koncepta mikrodržave i uvođenja predsjedničkog sistema predsjednik Savjeta za privatizaciju profesor Veselin Vukotić smatra da budući Ustav mora štititi pojedinca, njegove slobode i svojinu. Vukotić je ponovio svoje argumente:
„To je danas u velikom broju zemalja u svijetu i prvih petnaest najrazvijenijih zemalja u svijetu koji imaju najveći BDP po glavi stanovnika nijedna nema čisti parlamentarizam. To je jedan sistem koji je potpuno legitiman. Da li on odgovara Crnoj Gori ili ne to je pitanje diskusije. Ja smatram da odgovara. Bilo je kritika u javnosti da se to sprema za jednog čovjeka. Predsjednički sistem podrazumijeva da se izabere predsjednik na izborima, pa ko pobijedi. A, možda sam ja to pravio za sebe ne za drugog. Tako da shvatimo jedanput da nemamo te dnevno političke stvari, da se to za nekog namiješta. Ništa se nenamiješta. To bira narod na izborima. Ne postavlja ga ni ustavotvorac, niti ga ja postavljam kao zagovornik tog sistema.“
Suprotnu argumentaciju iznio je profesor Međunarodnog prava Nebojša Vučinić, član Pokreta za nezavisnost:
„Mislim da koncept održivog razvoja u ekonomskom, socijalnom i ekološkom smislu najviše odgovara uslovima Crne Gore. Ako tražimo od građana da glasaju za tu državu sjutra na referendumu u aprilu moramo da ponudimo neku viziju sa nekim malo drugačijim sistemom vrijednosti u odnosu na ovaj koji trenutno preovladava. Mislim da ovo nije suštinska dilema predsjednički ili parlamentarni sistem, suštinska dilema da li kontrolisana i ograničena ili nekontrolisana ili neograničena moć i vlast“.
I Vučinić i sudija Suda Državne zajednice Blagota Mitrić konstatovali su da je veoma loše što u ovoj raspravi ne učestvuju, a pozvani su i predstavnici suprotnog bloka koji se zalažu za zajednicu sa Srbijom, te da bi i buduće rasprave i odluke o Ustavu, ukoliko ga oni budu bojkotovali, patile od manjka legitimiteta, pa su izrazili nadu da će ubuduće i druga strana učestvovati u radu na Ustavu.
„Crna Gora je republika, suverena, demokratska, ekološka, građanska država sa jedinstvenom i nedjeljivom teritorijom, sa ustavno ograničenom vlašću, otvorena svijetu, usmjerena na integrisanju u evropske i evroatlantske integracija, a zasnovana na suverenitetu građana, poštovanju civilizacijske liste ljudskih prava i sloboda čiji su integralni dio i posebna prava nacionalnih manjina, slobodnom vjerskom djelovanju, ravnopravnosti vjerskih zajednica i odvojenosti crkve od države.“
Konceptu mikrodržave i predsjedničkom sistemu, po mišljenju Šukovića, nema mjesta u nezavisnoj Crnoj Gori:
„Nema dokaza da bi taj koncept mikrodržave vodio putu demokratije, harmoničnom razvoju svih oblasti, a ni ekonomskom prosperitetu na dugi rok, iako na kraći rok daje mnogo veće efekte.“
Zastupnik koncepta mikrodržave i uvođenja predsjedničkog sistema predsjednik Savjeta za privatizaciju profesor Veselin Vukotić smatra da budući Ustav mora štititi pojedinca, njegove slobode i svojinu. Vukotić je ponovio svoje argumente:
„To je danas u velikom broju zemalja u svijetu i prvih petnaest najrazvijenijih zemalja u svijetu koji imaju najveći BDP po glavi stanovnika nijedna nema čisti parlamentarizam. To je jedan sistem koji je potpuno legitiman. Da li on odgovara Crnoj Gori ili ne to je pitanje diskusije. Ja smatram da odgovara. Bilo je kritika u javnosti da se to sprema za jednog čovjeka. Predsjednički sistem podrazumijeva da se izabere predsjednik na izborima, pa ko pobijedi. A, možda sam ja to pravio za sebe ne za drugog. Tako da shvatimo jedanput da nemamo te dnevno političke stvari, da se to za nekog namiješta. Ništa se nenamiješta. To bira narod na izborima. Ne postavlja ga ni ustavotvorac, niti ga ja postavljam kao zagovornik tog sistema.“
Suprotnu argumentaciju iznio je profesor Međunarodnog prava Nebojša Vučinić, član Pokreta za nezavisnost:
„Mislim da koncept održivog razvoja u ekonomskom, socijalnom i ekološkom smislu najviše odgovara uslovima Crne Gore. Ako tražimo od građana da glasaju za tu državu sjutra na referendumu u aprilu moramo da ponudimo neku viziju sa nekim malo drugačijim sistemom vrijednosti u odnosu na ovaj koji trenutno preovladava. Mislim da ovo nije suštinska dilema predsjednički ili parlamentarni sistem, suštinska dilema da li kontrolisana i ograničena ili nekontrolisana ili neograničena moć i vlast“.
I Vučinić i sudija Suda Državne zajednice Blagota Mitrić konstatovali su da je veoma loše što u ovoj raspravi ne učestvuju, a pozvani su i predstavnici suprotnog bloka koji se zalažu za zajednicu sa Srbijom, te da bi i buduće rasprave i odluke o Ustavu, ukoliko ga oni budu bojkotovali, patile od manjka legitimiteta, pa su izrazili nadu da će ubuduće i druga strana učestvovati u radu na Ustavu.
