Zapadni svijet već dva dana traži odgovor na pitanje što će biti s mirovnim procesom na Bliskom istoku, nakon što je militantna islamistička grupa Hamas, koja se zalagala za potpuno uništenje Izraela i za oružanu borbu do ostvarenja svojih ciljeva, odnijela je premoćnu pobjedu na parlamentarnim izborima za Palestinsku samoupravu. Kako nastaviti s mirovnim procesom ako u njemu ne budu sudjelovali buduća palestinska i aktualna izraelska vlada?
Leon Firt, koji je za vrijeme Clintonove administracije bio član Nacionalnog vijeća za obranu, smatra da situaciju dodatno komplicira Sharonova bolest i činjenica da je Ehud Olmert samo vršitelj dužnosti premijera, te da se Izrael nalazi pred izvanrednim parlamentarnim izborima. No, ovaj analitičar smatra da će Hamas morati voditi računa i o ekonomskoj situaciji i da će s Izraelom morati kontaktirati, ako ne na političkom, a ono sigurno na gospodarskom planu:
"Ograničavajući faktor može biti i to što su palestinci skloniji za stagnaciju ekonomije okriviti Izrael, nego priznati da politika Hamasa za njih nije dobra".
No, ukoliko Hamas popusti u svojem radikalizmu i Izrael bi trebao pokazati dobro volju u pregovorima i svoju čvrst pregovaračku poziciju olabavati, smatra Murhaf Joujati, direktor za bliskoistočne studije na Sveučilištu Georg Washington:
"Izrael bi trebao biti fleksibilniji pregovarač kako bi snizio maksimalističke militantne pozicije Hamasa. U kojem smjeru će pregovori ići ovisi i o tome kakvu će poziciju zauzeti Izrael".
Po svemu sudeći, Izrael ne želi imati kontakte s Hamasom. Savjetnik premijera Sharona Raanan Gisin:
"Teroristička organizacija ne može biti partner za mirovne pregovore, posebno kada poziva na uništenje države Izreal i židovskog naroda. Kako ćemo i o čemu s njima pregovarati, o uništenju izraelske države. To je smiješno!"
Hamasovi dužnosnici, pak, ističu kako Washington i Bruxelles moraju pregovarati sa izbornim pobjednicima. Musa Abu Marzuk, visoki dužnosnik Hamasa u Siriji:
"Palestinski narod je imao izbore i izabrao je Hamas. Sjedinjene Države i Evropa moraju mijenjati politiku prema Hamasu prije nego što zatraže da Hamas mijenja svoju politiku".
Da li bi na Bliskom istoku, umjesto očekivanog nastavka mirovnog procesa i primjene mape mirovnog puta, moglo doći do eskalacije sukoba koji bi zahvatio ne samo Izrael i Palestinu, već i druge zemlje u regiji? Vojni analitičar iz Ljubljane dr Anton Žabkar smatra da je nužno postići neki kompromis:
"Nastavi li Hamas sa radikalnom politikom, moglo bi doći do vala terorističkih napada, na koje će odgovoriti Izrael. Iran je već objavio kako je spreman razvijati nuklearno oružje. Irak nije pacificiran, a na Kavkazu više nije u pitanju samo Čečenija, tu je i Dagestan. Postoji neriješen problem Azerbejdžana i Armenije u Nagorjem Karabahu. Sve to izgleda poput neke šahovske ploče. Jednom riječi, situacija se pogoršava u odnosu na onu kakva je bila prošle godine".
Leon Firt, koji je za vrijeme Clintonove administracije bio član Nacionalnog vijeća za obranu, smatra da situaciju dodatno komplicira Sharonova bolest i činjenica da je Ehud Olmert samo vršitelj dužnosti premijera, te da se Izrael nalazi pred izvanrednim parlamentarnim izborima. No, ovaj analitičar smatra da će Hamas morati voditi računa i o ekonomskoj situaciji i da će s Izraelom morati kontaktirati, ako ne na političkom, a ono sigurno na gospodarskom planu:
"Ograničavajući faktor može biti i to što su palestinci skloniji za stagnaciju ekonomije okriviti Izrael, nego priznati da politika Hamasa za njih nije dobra".
No, ukoliko Hamas popusti u svojem radikalizmu i Izrael bi trebao pokazati dobro volju u pregovorima i svoju čvrst pregovaračku poziciju olabavati, smatra Murhaf Joujati, direktor za bliskoistočne studije na Sveučilištu Georg Washington:
"Izrael bi trebao biti fleksibilniji pregovarač kako bi snizio maksimalističke militantne pozicije Hamasa. U kojem smjeru će pregovori ići ovisi i o tome kakvu će poziciju zauzeti Izrael".
Po svemu sudeći, Izrael ne želi imati kontakte s Hamasom. Savjetnik premijera Sharona Raanan Gisin:
"Teroristička organizacija ne može biti partner za mirovne pregovore, posebno kada poziva na uništenje države Izreal i židovskog naroda. Kako ćemo i o čemu s njima pregovarati, o uništenju izraelske države. To je smiješno!"
Hamasovi dužnosnici, pak, ističu kako Washington i Bruxelles moraju pregovarati sa izbornim pobjednicima. Musa Abu Marzuk, visoki dužnosnik Hamasa u Siriji:
"Palestinski narod je imao izbore i izabrao je Hamas. Sjedinjene Države i Evropa moraju mijenjati politiku prema Hamasu prije nego što zatraže da Hamas mijenja svoju politiku".
Da li bi na Bliskom istoku, umjesto očekivanog nastavka mirovnog procesa i primjene mape mirovnog puta, moglo doći do eskalacije sukoba koji bi zahvatio ne samo Izrael i Palestinu, već i druge zemlje u regiji? Vojni analitičar iz Ljubljane dr Anton Žabkar smatra da je nužno postići neki kompromis:
"Nastavi li Hamas sa radikalnom politikom, moglo bi doći do vala terorističkih napada, na koje će odgovoriti Izrael. Iran je već objavio kako je spreman razvijati nuklearno oružje. Irak nije pacificiran, a na Kavkazu više nije u pitanju samo Čečenija, tu je i Dagestan. Postoji neriješen problem Azerbejdžana i Armenije u Nagorjem Karabahu. Sve to izgleda poput neke šahovske ploče. Jednom riječi, situacija se pogoršava u odnosu na onu kakva je bila prošle godine".
