I dok pojedini predstavnici političkih partija koji su učestvovali u pregovorima o ustavnim promjenama u BiH tvrde kako razgovori nisu propali, drugi kažu da ih na ovu temu više neće biti. Različita su i tumačenja šta je do sada dogovoreno i oko čega je postignut konsenzus.
Za predsjednika Stranke demokratske akcije, Sulejmana Tihića, pregovori o ustavnim promjenama su zapali u krizu. On kaže kako je došlo do sukoba između dva koncepta - prvog koji zagovara jačanje državnih institucija, i drugog koji podržava dosadašnje uređenje u okviru kojeg centri odlučivanja i dalje trebaju biti entiteti. Prvi čovjek SDA kaže kako je postignut dogovor da BiH ima jednog predsjednika i dva potpredsjednika. Predsjednik države imao bi ingerencije da sam odlučuje o svim pitanjima, izuzev odbrane, imenovanja sudija Ustavnog suda i Upravnog odbora Centralne banke:
“Ja želim da država bude snažnija, da ima što više svojih izvornih nadležnosti, da funkcioniše neovisno od entiteta.”
Zamjenik predsjednika Srpske demokratske stranke, Mladen Bosić, kaže da je dogovoreno oko 95 posto pitanja u vezi sa budućim ustavnim rješenjima. Ipak, prema njegovim riječima, nije postignuta saglasnost oko državnog predsjedništva i načina glasanja u državnom parlamentu:
“Mislim da će početi proces stručni u pripremi amandmana za ovo što je dogovoreno. Prema tome, ja mislim da je u ovom trenutku rano još reći neku generalnu ocjenu čitavog procesa, ali ja sam uvjereni optimista.”
Hrvatska demokratska zajednica, kaže njen portparol Mišo Relota, zastupala je stav da političke partije trebaju postići rješenje na zadovoljstvo sva tri konstitutivna naroda:
“Problem je nastao, znači, u oprečnim stavovima srpske i bošnjačke strane, a to je ono zbog onoga načela - oni su išli načelom zadovoljiti svoje interese, znači interese svog naroda, zanemarujući interese druga dva konstitutivna naroda.”
Ambasador SAD-a u BiH, Daglas Meklheni:
“Ovaj proces nije zaustavljen i vlada SAD-a je ubijeđena da će se nastaviti.”
I dok čelnici stranaka na vlasti, ali i predstavnici međunarodne zajednice ocjenjuju kako će pregovori biti nastavljeni, opozicioni lideri kažu da se to neće desiti do oktobra, za kada su zakazni izbori. Predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik:
“Mi nismo mogli pristati na koncept jednog predsjednika i mislimo da to nije dobro za BiH. Nismo mogli da prihvatimo da se entitet zaobiđe u gotovo svemu, da se ne pominje entitetska struktura BiH koja je potpuno legalna i legitimna. I to su razlozi zbog kojih nismo uspjeli da dogovorimo.”
Predsjednik PDP-a, Mladen Ivanić:
“Kako dogovor nije postignut jučer, ne mislim da se on može postići u nekom kratkom vremenskom periodu, što praktično znači da ako će biti razgovora da oni mogu doći tek nakon narednih izbora.”
Potpredsjednik SDP-a, Slobodan Popović:
“Ja bih bi sretan da zaista predstavnici međunarodne zajednice ovaj put izvrše pritisak na predstavnike ovih osam političkih stranaka da još jednom sjednu i pokušaju da naprave bar ono što treba da bude nekakva bolja startna pozicija u onom što nas čeka u procesu sporazumijevanja, odnosno u procesu daljih evropskih i euroatlantskih integracija.”
Predstavnici partija na vlasti kažu da će se o dosadašnjim postignutim rješenjima, ali i onim oko kojih nije postignuta saglasnost, zatražiti mišljenje Venecijanske komisije i Vijeća Evrope. Niko od njih, međutim, sa sigurnošću ne može reći kada će pregovori biti nastavljeni, ali navode da se to treba desiti u što skorije vrijeme.
Za predsjednika Stranke demokratske akcije, Sulejmana Tihića, pregovori o ustavnim promjenama su zapali u krizu. On kaže kako je došlo do sukoba između dva koncepta - prvog koji zagovara jačanje državnih institucija, i drugog koji podržava dosadašnje uređenje u okviru kojeg centri odlučivanja i dalje trebaju biti entiteti. Prvi čovjek SDA kaže kako je postignut dogovor da BiH ima jednog predsjednika i dva potpredsjednika. Predsjednik države imao bi ingerencije da sam odlučuje o svim pitanjima, izuzev odbrane, imenovanja sudija Ustavnog suda i Upravnog odbora Centralne banke:
“Ja želim da država bude snažnija, da ima što više svojih izvornih nadležnosti, da funkcioniše neovisno od entiteta.”
Zamjenik predsjednika Srpske demokratske stranke, Mladen Bosić, kaže da je dogovoreno oko 95 posto pitanja u vezi sa budućim ustavnim rješenjima. Ipak, prema njegovim riječima, nije postignuta saglasnost oko državnog predsjedništva i načina glasanja u državnom parlamentu:
“Mislim da će početi proces stručni u pripremi amandmana za ovo što je dogovoreno. Prema tome, ja mislim da je u ovom trenutku rano još reći neku generalnu ocjenu čitavog procesa, ali ja sam uvjereni optimista.”
Hrvatska demokratska zajednica, kaže njen portparol Mišo Relota, zastupala je stav da političke partije trebaju postići rješenje na zadovoljstvo sva tri konstitutivna naroda:
“Problem je nastao, znači, u oprečnim stavovima srpske i bošnjačke strane, a to je ono zbog onoga načela - oni su išli načelom zadovoljiti svoje interese, znači interese svog naroda, zanemarujući interese druga dva konstitutivna naroda.”
Ambasador SAD-a u BiH, Daglas Meklheni:
“Ovaj proces nije zaustavljen i vlada SAD-a je ubijeđena da će se nastaviti.”
I dok čelnici stranaka na vlasti, ali i predstavnici međunarodne zajednice ocjenjuju kako će pregovori biti nastavljeni, opozicioni lideri kažu da se to neće desiti do oktobra, za kada su zakazni izbori. Predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik:
“Mi nismo mogli pristati na koncept jednog predsjednika i mislimo da to nije dobro za BiH. Nismo mogli da prihvatimo da se entitet zaobiđe u gotovo svemu, da se ne pominje entitetska struktura BiH koja je potpuno legalna i legitimna. I to su razlozi zbog kojih nismo uspjeli da dogovorimo.”
Predsjednik PDP-a, Mladen Ivanić:
“Kako dogovor nije postignut jučer, ne mislim da se on može postići u nekom kratkom vremenskom periodu, što praktično znači da ako će biti razgovora da oni mogu doći tek nakon narednih izbora.”
Potpredsjednik SDP-a, Slobodan Popović:
“Ja bih bi sretan da zaista predstavnici međunarodne zajednice ovaj put izvrše pritisak na predstavnike ovih osam političkih stranaka da još jednom sjednu i pokušaju da naprave bar ono što treba da bude nekakva bolja startna pozicija u onom što nas čeka u procesu sporazumijevanja, odnosno u procesu daljih evropskih i euroatlantskih integracija.”
Predstavnici partija na vlasti kažu da će se o dosadašnjim postignutim rješenjima, ali i onim oko kojih nije postignuta saglasnost, zatražiti mišljenje Venecijanske komisije i Vijeća Evrope. Niko od njih, međutim, sa sigurnošću ne može reći kada će pregovori biti nastavljeni, ali navode da se to treba desiti u što skorije vrijeme.
