Prosječna temperature površine svjetskih mora je porasla za oko 0,9 Celzijusa, u poređenju sa preindustrijskim vremenom sa 0,6 Celzijusa koji su porasli samo u posljednjih 40 godina.
Ovo brzo zagrijavanje svjetskih okeana uznemirilo je naučnike, koji su zabrinuti da će to doprinijeti globalnom zagrijavanju.
U mjesecu maju globalna morska površina dosegla je novu rekordnu temperaturu. Nikad se tako brzo nije toliko zagrijala.
Naučnici ne razumiju u potpunosti zašto se sve to dogodilo, ali brinu da bi, u kombinaciji s drugim vremenskim prilikama, svjetska temperatura okeana mogla dostići novi zabrinjavajući nivo do kraja sljedeće godine. Zašto?
Topliji okeani mogu ubiti morski život, dovesti do ekstremnijih vremenskih prilika i podići nivo mora. Takođe su manje efikasni u apsorpciji gasova 'staklene bašte' koji zagrijavaju planetu.
Važna nova studija, objavljena prošle sedmice uz nedovoljno zapaženosti, ističe zabrinjavajući razvoj događaja, prenosi BBC.
Tokom proteklih 15 godina, Zemlja je akumulirala skoro isto toliko toplote kao i prethodnih 45 godina, a većina dodatne energije odlazi u okeane.
"Kad god doživimo ekstremne klimatske događaje, može biti teško prihvatiti se koncepta da su to male trunke u planetarnom eksperimentu koji provodimo. Ali glavni čin se odvija negdje drugdje u okeanima, koji upijaju više od 90% viška toplotne energije", navodi Svjetski ekonomski forum u tekstu pod naslovom "Okeani postaju sve manje sposobni da regulišu klimu na Zemlji".
Ovo ima posljedice u stvarnom svijetu. Ne samo da je ukupna temperatura okeana u aprilu ove godine dosegla novi rekord, već je u nekim regijama razlika u odnosu na dugoročnu bila ogromna.
U martu su temperature površine mora na istočnoj obali Sjeverne Amerike bile čak 13,8 stepeni Celzijusa više od prosjeka 1981-2011.
Karina Von Schuckmann, okeanograf u istraživačkoj grupi Mercator Ocean International pojašnjava:
"Još nije utvrđeno zašto se tako brza, a velika promjena dešava. Udvostručili smo toplotu u klimatskom sistemu u posljednjih 15 godina. Ne želim da kažem da je ovo klimatska promjena, ili prirodna varijabilnost, ili mješavina oboje. Još ne znamo. Ali vidimo ovu promjenu".
Jedan faktor koji bi mogao uticati na nivo toplote koja ulazi u okeane je, zanimljivo, smanjenje zagađenja od brodarstva.
Međunarodna pomorska organizacija je 2020. godine donijela propis o smanjenju sadržaja sumpora u gorivu koje sagorjevaju brodovi. Ovo je imalo brzi uticaj, smanjujući količinu čestica aerosola ispuštenih u atmosferu.
Ali aerosoli koji prljaju zrak također pomažu reflektiranju topline natrag u svemir - njihovo uklanjanje je moglo uzrokovati da više topline uđe u vodu.
Koji su uticaji zagrijavanja okeana?
Kako je navedeno u uvodu, prosječna površinska temperatura svjetskih mora porasla je za oko 0,9 stepeni Celzijusa u poređenju sa predindustrijskim nivoima, sa 0,6 stepeno Celzijusa samo u posljednjih 40 godina.
Ovo je manje od porasta temperatura vazduha nad kopnom - koje su porasle za više od 1,5 stepen Celzijusa od predindustrijskih vremena. To je zato što je za zagrijavanje vode potrebno mnogo više energije nego za zagrijavanje kopna i zato što okeani apsorbiraju toplinu daleko ispod svoje površine.
Čak i ovo naizgled malo prosječno povećanje ima značajne posljedice u stvarnom svijetu.
Gubitak vrsta, češći i intenzivniji morski toplinski valovi dovode do masovne smrtnosti morskog života. Ovo je posebno štetno za koralne grebene. Ekstremnije vrijeme, manja sposobnost apsorpcije CO2, te podizanje nivoa mora samo su neke od posljedica.
Toplije vode zauzimaju više prostora, što je poznato kao termička ekspanzija, i mogu uvelike ubrzati otapanje glečera sa Grenlanda i Antarktika koji se ulijevaju u okeane. Ovo podiže globalni nivo mora, povećavajući rizik od obalnih poplava, navodi Svjetski ekonomski forum.
Duboki okean se očigledno menja. To je zato što polarni morski led djeluje kao spojnik između atmosfere, površine okeana i dubljih voda. Sa manje morskog leda, manje je hladne, slane, oksigenirane vode koja tone u duboki okean.
Jedna od nepoznanica zagrijavanja okeana je kako će se oni prilagoditi i uskladištiti svu toplotu. Zagrijavanje površine okeana čini gornji domet stabilnijim. Ovo zauzvrat mijenja način na koji gornji okean apsorbira ugljični dioksid (CO2), navodi The Guardian.
Fenomeni El Ninjo i La Ninja
Još jedan važan faktor koji zabrinjava naučnike je vremenski fenomen poznat kao južna oscilacija El Ninjo.
U posljednje tri godine ovaj prirodni događaj bio je u hladnijoj fazi zvanoj La Ninja i pomogao je da se globalne temperature drže pod kontrolom. Ali istraživači sada vjeruju da se formira snažan El Ninjo koji će imati značajne implikacije na svijet.
"Model Australijskog biroa zaista ide u prilog snažnom El Ninju. I bio je u tom trendu i svi klimatski modeli su bili u trendu do jačeg događaja", rekao je Hugh McDowell iz australskog Biroa za meteorologiju.
McDowell je upozorio da su predviđanja u ovom trenutku godine manje pouzdana.
Obalni El Ninjo se već razvio kod obala Perua i Ekvadora i stručnjaci vjeruju da će uslijediti potpuno formiran događaj s implikacijama na globalne temperature.
"Ako se na njega pojavi novi El Ninjo, vjerovatno ćemo imati dodatno globalno zagrijavanje od 0,2-0,25 stepena Celzijusa", rekao je dr Josef Ludescher sa Potsdamskog instituta za istraživanje klime.
"Utjecaj na temperaturu je opušten nekoliko mjeseci nakon vrhunca bilo kojeg El Ninja, pa će zato 2024. biti vjerovatno najtoplija zabilježena godina", dodao je za BBC.
Dok uslovi El Ninja mogu dovesti morske toplotne talase u neka područja Pacifika, okeani oko Aotearoa Novog Zelanda, posebno na jugu, već doživljavaju gotovo konstantne morske toplotne talase.
El Ninjo će vjerovatno poremetiti vremenske prilike širom svijeta, oslabiti monsun i zaprijetiti novim požarima u Australiji.
Ali postoje fundamentalnije brige da kako više toplote ulazi u okean, vode će možda biti manje sposobne da skladište višak energije. I postoji zabrinutost da toplina sadržana u okeanima neće ostati tamo.
Neka istraživanja su pokazala da se svijet zagrijava 'u skokovima', gdje se male promjene mijenjaju tokom godina, a zatim dolazi do iznenadnih skokova naviše, poput stepenica, a sve je to usko povezano s razvojem El Ninja.
Ima nade u ovom scenariju, smatra Karina Von Schuckmann, pojasnivši da bi temperature okeana mogle ponovo pasti nakon što se El Ninjo smiri.
Zašto kritike Ujedinjenim Arapskim Emiratima?
U svjetlu svih događaja, upozorava bivša šefica UN-a za klimu, pristup Ujedinjenih Arapskih Emirata klimatskom samitu COP28 kojim će predsjedavati u novembru je "veoma opasan" i "direktna prijetnja opstanku ranjivih nacija",
Christiana Figueres, koja je igrala ključnu ulogu za postizanje značajnog Pariskog sporazuma o klimi 2015. godine, također je rekla da zemlja koja predsjedava samitom UN-a ne može iznijeti vlastiti stav i mora biti neutralna.
Ujedinjeni Arapski Emirati su veliki proizvođač nafte i plina, a imenovani predsjednik samita COP28 je Sultan Al Jaber, koji je i čelnik UAE nacionalne naftne i plinske kompanije Adnoc.
Figueres je odgovorila na govor Al Jabera u kojem je rekao: "Moramo biti laserski fokusirani na postepeno ukidanje emisija fosilnih goriva, dok postepeno uvodimo održive, pristupačne alternative bez ugljika", prenosi The Guardian.
To se široko tumačilo kao korištenje tehnologije za hvatanje i skladištenje ugljika (CCS) za prikupljanje emisija CO2, a ne potpuno ukidanje samih fosilnih goriva.
"Činjenica da je 'emisija' u toj rečenici veoma je zabrinjavajuća", rekla je Figueres, u podcastu 'Ogorčenje i optimizam' čiji je suvoditelj.
"Dakle, pokušava da pleše na dva plesna podija u isto vreme. Pokušava reći: 'Vidi, oni od nas koji smo proizvođači fosilnih goriva bit ćemo odgovorni za naše emisije kroz pojačano hvatanje i skladištenje ugljika'. I mi, ili Predsjedništvo COP-a, također ćemo podržati alternative bez ugljika."
"Činjenicu da on misli da će energija [fosilnih goriva] koja se danas koristi i dalje biti dio globalnog energetskog miksa u 'doglednoj budućnosti', to mogu vidjeti iz perspektive UAE," rekao je Figueres, dodajući da je predvidivo "dugo vrijeme".
Imenovanje Al Jabera za predsjednika Cop28 u januaru izazvalo je značajne kritike. Guardian je u aprilu otkrio da UAE imaju treće najveće planove za ekspanziju nafte i plina u svijetu, koje su nadmašile samo Saudijska Arabija i Katar.
Naučnici se slažu da većina rezervi fosilnih goriva mora ostati u zemlji kako bi se ispunili klimatski ciljevi Pariskog sporazuma, a Međunarodna agencija za energiju (IEA) kaže da novi projekti fosilnih goriva započeti nakon 2021. nisu kompatibilni s postizanjem neto nulte emisije do 2050.
Facebook Forum