Dostupni linkovi

Sve RFE/RL stranice
VIJESTI
logotip stranice logotip stranice
Prethodni Naredni
Vanredno
Vesti

Obilježen Dan sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva tokom rata u BiH

Izložba povodom Dana sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva, 5. maj 2023. godine
Izložba povodom Dana sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva, 5. maj 2023. godine

U Sarajevu je u petak obilježen Dan sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva od 1992. do 1995. godine, tokom rata u Bosni Hercegovini (BiH).

Ispred spomen obilježja ubijenoj djeci je postavljena izložba.

Prema zvaničnim podacima 1.601 dijete je stradalo tokom četiri godine opsade Sarajeva (1992.-1995.), glavnog grada BiH.

Prema sudskim presudama na međunarodnim i domaćim sudovima, najmanje 53 djece u Sarajevu je ubijeno snajperom, a više od 14 hiljada ih je ranjeno. Najviše su ubijana na igralištima ispred zgrada, gdje im je najčešće geler zauvijek prekinuo djetinjstvo.

Za zločine nad djecom počinjene tokom opsade Sarajeva, za sada niko nije odgovarao.

Zdravka Gvožđar kaže kako je njen sin poginuo sa devet godina tokom opsade Sarajeva.

"Treba nam zakon da se ti ljudi konačno kazne", kaže za RSE majka ubijenog dječaka tokom opsade Sarajeva.
"Treba nam zakon da se ti ljudi konačno kazne", kaže za RSE majka ubijenog dječaka tokom opsade Sarajeva.

"Kažu godine čine svoje. Ne čine godine ništa, više boli što niko nije odgovarao za sve ovo. Krivi su ljudi, pojedinci koji su pucali na ovaj grad. Treba nam zakon i država da stane iza nas da se ti ljudi konačno kazne", kaže Zdravka za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Osim članova porodica obilježavanju su prisustvovali i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Denis Bećirović i Željko Komšić.

Članovi Predsjedništva Željko Komšić i Denis Bećirović na obilježavanju Dana sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva tokom rata u BiH.
Članovi Predsjedništva Željko Komšić i Denis Bećirović na obilježavanju Dana sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva tokom rata u BiH.

Vlada Kantona Sarajevo je 2019. godine donijela odluku da će se 5. maj obilježavati kao Dan sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva.

Historijski muzej BiH od februara 2020. godine prikuplja lične predmete ubijene djece tokom opsade Sarajeva, koji su izloženi u postavci memorijalne 'Bijele sobe'.

Opsada Sarajeva trajala 1.425 dana

Teror nad građanima Sarajeva trajao je 1.425 dana. Napadi na civile s položaja Vojske Republike Srpske (VRS), prema presudama Suda u Hagu, odvijali su se svugdje i u svako doba dana ili noći.

Kako je izgledao život pod opsadom u Sarajevu?

"Bilo ih je svih vjera, nije mi bilo bitno koga šišam", stoji između ostalog u ispovijesti Idrizagića uz predmete koje je koristio tokom šišanja, a koji su sada muzejski eksponati i podsjetnik na život pod opsadom.
1/17 "Bilo ih je svih vjera, nije mi bilo bitno koga šišam", stoji između ostalog u ispovijesti Idrizagića uz predmete koje je koristio tokom šišanja, a koji su sada muzejski eksponati i podsjetnik na život pod opsadom.
Upravnik muzeja Alen Leko kazao je za Radio Slobodna Evropa kako se Sarajlije osjećaju zapostavljeno, da se ne priča dovoljno o tome šta su oni sve preživjeli. 
2/17 Upravnik muzeja Alen Leko kazao je za Radio Slobodna Evropa kako se Sarajlije osjećaju zapostavljeno, da se ne priča dovoljno o tome šta su oni sve preživjeli. 
Muzejski eksponati su najvećim dijelom lični predmeti preživjelih, a ljude koji su preživjeli opsadu nalazili su i kontaktirali i u prodavnicama, pijacama, restoranima, kafićima.
3/17 Muzejski eksponati su najvećim dijelom lični predmeti preživjelih, a ljude koji su preživjeli opsadu nalazili su i kontaktirali i u prodavnicama, pijacama, restoranima, kafićima.
"Ima mnogo priča koje su čisto intimne, lične i onda su ljudi koji su izgubili svoje najbliže, da li djecu, roditelje, donosili njihove predmete i ispričali kako se to sve desilo, kako su poginuli i kako su oni to sve doživjeli", kaže Alen Leko
4/17 "Ima mnogo priča koje su čisto intimne, lične i onda su ljudi koji su izgubili svoje najbliže, da li djecu, roditelje, donosili njihove predmete i ispričali kako se to sve desilo, kako su poginuli i kako su oni to sve doživjeli", kaže Alen Leko
Kaže kako su dali sve od sebe da sve prikažu vjerodostojno, a priče iz ratnog Sarajeva da budu što razumljivije. Na fotografiji su rukavice muškarca koji je tokom rata sahranjivao ubijene i umrle.&nbsp;<br /> &nbsp;
5/17 Kaže kako su dali sve od sebe da sve prikažu vjerodostojno, a priče iz ratnog Sarajeva da budu što razumljivije. Na fotografiji su rukavice muškarca koji je tokom rata sahranjivao ubijene i umrle. 
 
Nastojali su da prikažu sve aspekte života u gradu pod opsadom.<br /> &nbsp;
6/17 Nastojali su da prikažu sve aspekte života u gradu pod opsadom.
 
&quot;Tako da smo se trudili da dočaramo kako se išlo po vodu, kako se dolazilo da hrane, da li je humanitarna (pomoć), ili kako su sadili bašte, kako se kupovalo, mijenjalo za cigare. Mnogo se pričalo o cigarama jer su one tada bile valuta najvrijednija&quot;, rekao je Alen Leko<br /> &nbsp;
7/17 "Tako da smo se trudili da dočaramo kako se išlo po vodu, kako se dolazilo da hrane, da li je humanitarna (pomoć), ili kako su sadili bašte, kako se kupovalo, mijenjalo za cigare. Mnogo se pričalo o cigarama jer su one tada bile valuta najvrijednija", rekao je Alen Leko
 
Bosanski muzeji sjećanja, ustanova pod kojom djeluje muzej, nastojali su prikazati i ratnu bolnicu, s kakvim su se izazovima susretali medicinski radnici i kakav su doprinos dali u spašavanju ljudskih života.<br /> &nbsp;
8/17 Bosanski muzeji sjećanja, ustanova pod kojom djeluje muzej, nastojali su prikazati i ratnu bolnicu, s kakvim su se izazovima susretali medicinski radnici i kakav su doprinos dali u spašavanju ljudskih života.
 
Osim toga, želja im je bila vratiti sjećanje na rad pekara u ratu, pogrebnog društva &quot;Bakije&quot;, funkcionisanje tramvaja, rad vatrogasaca i druge pojave iz ratne svakodnevnice.
9/17 Osim toga, želja im je bila vratiti sjećanje na rad pekara u ratu, pogrebnog društva "Bakije", funkcionisanje tramvaja, rad vatrogasaca i druge pojave iz ratne svakodnevnice.
Upravnik muzeja Alen Leko kaže da je na Dan grada Sarajeva Muzej otvoren za javnost.
10/17 Upravnik muzeja Alen Leko kaže da je na Dan grada Sarajeva Muzej otvoren za javnost.
Sarajevo je pod opsadom bilo 1.425 dana, što je najduža opsada jednog glavnog grada u modernoj historiji.&nbsp;
11/17 Sarajevo je pod opsadom bilo 1.425 dana, što je najduža opsada jednog glavnog grada u modernoj historiji. 
Prema dostupnim podacima, poginulo je više od 11.000 građana, među njima više od 1.500 djece.&nbsp;
12/17 Prema dostupnim podacima, poginulo je više od 11.000 građana, među njima više od 1.500 djece. 
Postavka pokazuje i kako je izgledao jedan prosječan štand na ratnim pijacama u Sarajevu.&nbsp;
13/17 Postavka pokazuje i kako je izgledao jedan prosječan štand na ratnim pijacama u Sarajevu. 
Više od 50.000 civila je bilo lakše ili teže ranjeno tokom rata u Sarajevu.&nbsp;
14/17 Više od 50.000 civila je bilo lakše ili teže ranjeno tokom rata u Sarajevu. 
Procjenjuje se da je oko 500.000 projektila ispaljeno na grad za vrijeme opsade, dok je zabilježeno da je dana 22. jula 1993. godine na grad ispaljeno rekordnih 3.777 projektila.
15/17 Procjenjuje se da je oko 500.000 projektila ispaljeno na grad za vrijeme opsade, dok je zabilježeno da je dana 22. jula 1993. godine na grad ispaljeno rekordnih 3.777 projektila.
Postavka pokazuje i dijelove sarajevskih tramvaja koji su pred kraj opsade počeli voziti, ali samo ponekad, kad bi bilo struje.&nbsp;
16/17 Postavka pokazuje i dijelove sarajevskih tramvaja koji su pred kraj opsade počeli voziti, ali samo ponekad, kad bi bilo struje. 
Na grad je dnevno u prosjeku ispaljivano 329 granata.
17/17 Na grad je dnevno u prosjeku ispaljivano 329 granata.
Prethodni slajd
Naredni slajd

Pravosnažno, za opsadu Sarajeva, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu na doživotnu robiju osuđen je Stanislav Galić, dok je 29 godina zatvora dobio Dragomir Milošević, obojica nekadašnji komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa koji su držali pod opsadom Sarajevo 44 mjeseca.

Dio doživotnih presuda Radovanu Karadžiću, ratnom predsjedniku Republike Srpske (RS), te Ratku Mladiću, ratnom komandandu Vojske RS, odnosi se upravo na terorisanje civilnog stanovništva Sarajeva.

Pred domaćim pravosuđem za zločine u opkoljenim dijelovima grada, do sada je procesuirano 12 osoba.

Pred Haškim tribunalom za zločine počinjene u Sarajevu bio je optužen i nekadašnji predsjednik Republike Srbije Slobodan Milošević, ali je umro tokom suđenja u martu 2006. godine, nakon čega je proces obustavljen.

Biljana Plavišić, bivša predsjednica Republike Srspke, priznala je krivicu za učešće, između ostalog, u zločinima u Sarajevu, nakon čega je, pred sudijama Haškog tribunala osuđena na 11 godina zatvora.

​
XS
SM
MD
LG