Dostupni linkovi

Izbori u Crnoj Gori održani u mirnoj atmosferi, kažu međunarodni posmatrači


Biračko mjesto za predsjedničke izbore u Crnoj Gori u Podgorici, 19. mart 2023.
Biračko mjesto za predsjedničke izbore u Crnoj Gori u Podgorici, 19. mart 2023.

Predsjednički izbori u Crnoj Gori bili su mirni i konkurentni, saopšteno je u ponedjeljak iz zajedničke Misije za posmatranje izbora ODIHR-a (Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava) i OEBS-a (Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju), Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope i Evropskog parlamenta.

"Bilo je dobro vidjeti kako se ovi konkurentni izbori održavaju u mirnoj atmosferi," rekao je šef Misije za posmatranje izbora ODIHR-a Tomaš Mesarić predstavljajući preliminarne nalaze u vezi sa predsjedničkim izborima.

Ključne zamjerke posmatrača tokom izbornog procesa odnose se na, kako su naveli, "političke odluke" Državne izborne komisije.

Posmatrači su ocijenili da su i ovi izbori pokazali da je u Crnoj Gori neophodna reforma izbornog zakonodavstva.

"I dalje postoje brojne praznine i nejasnoće u zakonu. Ovo omogućava nadležnima da donose proizvoljne odluke i učesnicima da zaobilaze pravila. To su problemi koje je potrebno hitno riješiti", ocijenio je Mesarić.

Posmatrači su naveli da su izbori održani u toku institucionalne i političke krize što je, kako navode, dovelo do raspisivanja prijevremenih parlamentarnih izbora svega tri dana prije predsjedničkih izbora.

Šef delegacije Evropskog parlamenta Tonino Picula rekao je da su članovi biračkih odbora dobro upravljali izbornim procesom u "sveopšte mirnoj atmosferi".

"Građanski duh crnogorskog društva je jasno isplivao tokom ovih izbora", kazao je Picula.

Picula je ocijenio je da su zabrinuti zbog miješanja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori u izborni proces.

"Izbori u Crnoj Gori su bili predmet debata medija komšijskih zemlja. Sve ovo, uzimajući u obzir i ulogu pravoslavne crkve i njihovu podršku nekim kandidatima je takođe bilo dio utiska o miješanjima u izborni proces i to je dio naše zabrinutosti", dodao je đef delegacije Evropskog parlamenta-

Picula je kazao da su posmatrači zabrinuti zbog političkih odluka Državne izborne komisije.

"Jer su njeni članovi oko ključnih odluka, prije svega oko potvrđivanja kandidatura, pokazali da se vode prije svega političkim interesima. To se, prije svega, odnosi na neprihvatanje kandidature gospodina (Milojka) Spajića", poručio je Picula.

"Većina članova Državne izborne komisije glasala je po političkim linijama o ključnim odlukama uključujući o podobnosti kandidata, umanjujući povjerenje javnosti", istakao je šef delegacije Parlamentarne skupštine Savjeta Evropa, Džo O'Reily (Joe O'Reilly).

On smatra i da je nefunkcionalan Ustavni sud uoči izbora ostavio niz ključnih pitanja bez sudskog razmatranja.

"Šta god da bude ishod izbora, novoizabrani predsjednik će morati lojalno sarađivati sa Skupštinom kako bi se osiguralo glatko funkcionisanje državnih institucija", izjavio je O'Reily.

Dvadeset dana uoči izbora za šefa države, izborom troje sudija, deblokiran je rad Ustavnog suda, koji od septembra nije imao kvorum za donošenje odluka.

Jedan od zaključaka međunarodnih posmatrača je i da je crnogorski Javni servis "imao balans" dok su, kako je navedeno, "privatni mediji bili pristrasni".

Ocijenjeno je i da su žene nedovoljno zastupljene u političkom životu.

Prethodno je predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša kazao da je izborni dan protekao je relativno mirno i u demokratskoj atmosferi.

Istakao je da Komisiji formalno nijesu prijavljeni veći problemi tokom predsjedničkih izbora.

I domaći posmatrači Centra za monitoring (CEMI) i Centra za demokratsku tranziciju, koji decenijama nadgledaju izbore, su ocijenili da je izborni dan bio relativno miran.

Predstavnica CEMI-ja Ana Nenezić kazala je da su njihovi posmatrači zabilježili veći broj nepravilnosti, ali da nijedna nije uticala na ukupan koncept "slobodnog izjašnjavanja građana".

Prema preliminarnim rezultatima CEMI-ja, najviše glasova na predsjedničkim izborima osvojili su kandidati Demokratske partije socijalista i Pokreta Evropa sad, Milo Đukanović i Jakov Milatović, te se plasirali u drugi krug zakazan za 2. april.

Đukanović je, na osnovu 100 odsto obrađenog uzorka, osvojio 35,3 odsto glasova, a Milatović 29,2 odsto.

XS
SM
MD
LG