Piše: Reid Standish
Kineski lider Si Đinping je 22. marta 2013. godine otišao u prvu inostranu posjetu u Moskvu kako bi se sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i naglasio rastuću važnost odnosa Peking-Moskva, te poslao signal Vašingtonu da je formirana geopolitička kontrateža Zapadu.
Tokom te važne posjete, lideri su izrazili međusobno divljenje. Putin je kazao da dvije države uspostavljaju jedan poseban odnos, dok je Si dodao da je ruski lider njegov dobar prijatelj i da on i Putin imaju “sličnu ličnost”.
Deset godina kasnije, plodovi lične veze dvojice ljudi na vrhu i dugogodišnji napori Kine da uspostavi dublje odnose sa svojim sjevernim susjedom biće vidljivi, jer Si 20. marta stiže u trodnevnu posjetu Moskvi i na njegov 40. susret uživo sa Putinom.
Si je pokušao da napravi distancu između Kine i Rusije posljednjih mjeseci, naročito kako su se ruske snage suočavale sa neuspjesima na ratištu u Ukrajini.
Kao znak rastućeg kineskog ubjeđenja da učestvuje u postizanju mira, Si je takođe spreman da održi prvi telefonski razgovor od počinjanja rata sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, objavio je Wall street journal.
Kijev nije potvrdio da će poziva biti, a ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova odbilo je da za Radio Slobodna Evropa da komentar na ovu temu.
Izuzev kineskog diplomatskog hodanja po žici i Sijeve želje da uglanca svoj status svjetskog državnika, eksperti kažu da posjeta Moskvi odražava Sijevu snažniju podršku Putinu kao i da on gleda na Rusiju kao kineskog partnera potrebnog kako bi se uzvratilo SAD u nadmetanju supersila.
“Da ne bude zabune, ovaj susret će se pre baviti produbljivanu odnosa sa Rusijom koji će ići u korist Kini, nego bilo kakvim stvarnim mirovnim posredovanjem”, naveo je Aleksandar Gabuev, viši saradnik Karnegi zadužbine za mir na međunarodnom nivou.
Sljedeći Sijev potez
Uprkos brizi zbog strateške veze Pekinga sa Moskvom, i američki i evropski zvaničnici oprezno ohrabruju Sija da otvori liniju sa Zelenskim i direktnije se angažuje.
“To bi bila dobra stvar, jer bi potencijalno donijelo veću ravnotežu i perspektivu o načinu na koji Peking pristupa ovom pitanju”, kazao je novinarima 13. marta Džejk Saliven, američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost.
“Nadamo se da će ih to i dalje odvraćati od odluke da Rusiji šalju smrtonosu podršku, na što smo ih očigledno već upozorili”.
Mada su odnosi Kine i Rusije značajno ojačani u posljednjoj deceniji, intenzvirani su nekoliko sedmica prije invazije Moskve na Ukrajinu u februaru 2022. godine zajedničkom deklaracijom o partnerstvu ”bez granica”, koju su i Si i Putin označili kao novu eru u njihovim odnosima.
Kina nije osudila neisprovociranu invaziju ruskih snaga i ostala je vitalni izvor političke i ekonomske pomoći za Moskvu suočenu sa pritiskom Zapada – uključujući i trgovinu robe dvostruke namjene – ali je oprezno zaobišla sankcije uvedene Rusiji.
Krajem februara, Peking je pokušao da pokaže svoju posredničku dobru volju pozvavši na prekid vatre i mirovne pregovore kako bi se okončao rat sa predlogom u 12 tačaka, kojim se poziva na okončanje jednostranih sankcija Rusiji i upozorava Moskvu protiv eskaliranja konflikta korištenjem nuklearnog naoružanja.
Moskva je pozdravila kineski dokument, koji je odbacila većina zapadnih zvaničnika.
Kijev je saopštio da on predstavlja dobar znak, mada su ukrajinski zvaničnici konstatovali da se u predlog ne pominje povlačenje ruskih trupa sa okupiranih teritorija.
“Kada Si ode u Moskvu, biće raspoložen da sasluša Putina. Ukoliko ga zamole da upostavi kanal komunikacije sa Zelenskim, mislim da će Si biti više nego voljan da preuzme tu vrstu uloge”, kazao je za RSE Denis Viler, bivši direktor za Kinu u američkog Savjetu za nacionanu bezbjednost.
“S duge strane, ukoliko Putin kaže Siju da on ne može pobijediti bez veće podrške, mislim da će se Si osjećati primoranim da mu pomogne”.
Mogućnost slanja vojne opreme
Malo je poznato šta će biti sadržaj razgovora između Sija i Putina, ali optužbe SAD da Kina razmišlja o slanju vojne opreme Rusiji biće tema koja će "visiti u vazduhu" nad njihovim sastankom.
Američki zvaničnici tvrde da Kina odmjerava isporuke municije i artiljerije Rusiji, što bi moglo da bude posebno presudno jer je rat ušao u drugu godinu, a na linijama fronta će vjerovatno dominirati brutalne artiljerijske borbe.
Peking je optužio Sjedinjene Države za "dezinformacije" zbog tih tvrdnji i rekao da bi Vašington trebalo da se drži podalje od njihovih odnosa sa Rusijom.
Ali Vajlder, naučni saradnik na Univerzitetu Džordžtaun, kaže da je Kina u dobroj poziciji da snabdjeva Rusiju ukoliko se za to odluči.
Postojeće kineske zalihe stare artiljerije i municije, od kojih su neke ruske proizvodnje, mogle bi se lako koristiti i „tajno isporučivati“ - preko zajedničke granice dvije zemlje ili kroz treću stranu poput Sjeverne Koreje, koja je već snabdijevala Moskvu oružjem.
"Lako je ukloniti fabričke oznake sa granata i zamijeniti ih oznakama druge zemlje, a (Sjedinjenim Državama) bi bilo veoma teško da dokažu da su Kinezi uradili tako nešto", rekao je Vajlder.
Nadograđene civilne kineske bespilotne letjelice kupljene od komercijalnih proizvođača bile su ključni dio ratnih napora i ruskih i ukrajinskih snaga, a neki izvještaji ukazuju na to da je izgledno da bi Kina mogla da obezbjedi naprednije vojne dronove kao vid pomoći.
Ali, bilo koja podrška iz Kine donijela bi rizike, kaže Devin Torn, viši analitičar u privatnoj obavještajnoj kompaniji, Recorded Future.
Peking ujedno pokušava da popravi veze sa Evropskom unijom – jednim od njenih najvećih trgovinskih partnera.
Zvaničnici EU i evropski lideri rekli su da bi vojna pomoć Kine Rusiji bila „crvena linija“ i izazvala oštru reakciju koja bi mogla da ugrozi njihove odnose.
„Postoji pritisak da se dovede više evropskih lidera u Kinu, a Peking i dalje želi taj poboljšani odnos sa Evropom“, rekao je Torn za RSE, koji je nedavno ocijenio i da je malo vjerovatno da Kina snabdjeva Rusiju smrtonosnom vojnom opremom.
Pogled iz Kijeva
Direktan razgovor između Sija i Zelenskog bio bi značajan napredak u diplomatskom dometu Kine i pomogao bi statusu Pekinga, koji je osnažen sporazumom o zbližavanju Irana i Saudijske Arabije od 10. marta koji je omogućila Kina.
Si i Zelenski su poslednji put razgovarali nekoliko sedmica prije ruske invazije. Prije rata, Kina je bila glavni trgovinski partner Ukrajine.
Jurij Poita, stručnjak za odnose Ukrajine i Kine u kijevskom Centru za proučavanje vojske i razoružanja, kaže da su ukrajinska očekivanja niska u pogledu bilo kakvog kineskog posredovanja i da se imidž Kine kod ukrajinskih zvaničnika pogoršao u poslednjih godinu.
Ipak, Kijev bi pozdravio virtuelni poziv sa Sijem.
"Loš poziv je bolji od dobrog rata, tako da bi Kijev ovo shvatio kao vrstu diplomatske pobjede", rekao je Poita za RSE. "Ovaj poziv bi takođe mogao biti pokazatelj da je manje vjerovatno da će Kina Rusiji pružiti više podrške ili oružja".
* Priredili Aneta Durović i Miloš Rudović
Facebook Forum