Otkriće i obaranje onoga što je Pentagon nazvao kineskim "balonom za prikupljanje obavještajnih podataka", i odluka državnog sekretara Entonija Blinkena (Antony Blinken) da otkaže svoje putovanje u Peking, mogli bi produbiti tenzije između SAD i Kine.
Incident s balonom ilustrovao je dugotrajno nepovjerenje u odnosima dvije sile opterećene sve napetijim rivalstvom za geopolitičku, vojnu i tehnološku dominaciju, pišu svjetski mediji.
Odgađanje neophodne diplomatije
Obaranje navodnog kineskog balona za nadzor na istočnoj obali SAD doprinosi ciklusu provokacija i odmazde koje dvije globalne sile teško da mogu prekinuti, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal), uz ocjenu da se obje strane suočavaju sa izazovima koliko incident može dalje eskalirati.
Pojavljivanje balona iznad kontinentalnog dijela SAD-a uznemirilo je Vašington, ukazuje list, ističući da je to dovelo do obustave najavljene posjete državnog sekretara Blinkena Pekingu, koja je trebala biti prva posjeta najvišeg američkog zvaničnika glavnom gradu Kine u posljednje četiri godine.
U subotu, 4. februara, dok je balon lebdio prema istoku i prelazio obalu Južne Karoline, američki vojni mlaznjak je ispalio projektil kako bi ga oborio, označivši dramatičan kraj leta koji je, dodaje list, Peking opisao kao meteorološki istraživački poduhvat koji je slučajno zalutao.
Blinken je dan ranije nazvao prisustvo balona kršenjem suvereniteta SAD, a neki članovi Kongresa su zamjerili vladi što ga nije ranije oborila. Kineska vlada, koja je ranije izrazila žaljenje zbog putanje leta balona, negirala je da je narušila vazdušni prostor bilo koje zemlje.
Zvaničnici Stejt departmenta navode da putovanje Blinkena ne bi bilo produktivno jer bi incident s balonom opteretio ionako dugačak dnevni red koji, pojašnjava Volstrit džurnal, uključuje sporna pitanja oko Tajvana, bliskih odnosa Pekinga s Moskvom tokom rata protiv Ukrajine, kontrolu SAD nad izvozom napredne tehnologije i geopolitičko rivalstvo SAD i Kine.
Odgađanje Blinkenove posjete odgađa diplomatiju za koju su sadašnji i bivši američki zvaničnici rekli da je neophodna kako bi se spriječilo da ionako narušeni odnosi ne pređu u krizu, ističe njujorški list i dodaje da zvaničnici i stručnjaci za međunarodnu sigurnost ocjenjuju da obje strane imaju razloga da smanje napetosti.
Dok administracija Džoa Bajdena (Joe Biden) drži čvrstu liniju prema Pekingu, mnogi američki saveznici i drugi žele da Vašington ograniči posljedice konkurencije s Kinom, koja je mnogim zemljama širom svijeta glavni trgovinski partner.
S druge strane, ističe list, kineski predsjednik Si Đinping pokušava da smanji tenzije dok izvlači Kinu iz izolacije koju je nametnuo da obuzda pandemiju COVID-19 i oživi oslabljenu ekonomiju.
Krhkost odnosa
Iako nema naznaka da je balon predstavljao ozbiljnu vojnu ili obavještajnu prijetnju Sjedinjenim Državama, simbolika kineske letjelice koja pluta nad kontinentalnim dijelom SAD dodala je novi element nestabilnosti u ionako krhkom odnosu dva svjetska rivala opterećena vojnom, tehnološkom i geopolitičkom dominacijom, napisao je Njujork tajms (The New York Times).
U mjesecima prije epizode s balonom, kineski diplomatski kor je nastojao da smanji tenzije u inostranstvu i ublaži svoju tipično oštru retoriku o Vašingtonu, ističe list i dodaje da je jedan od primjera bio prošlomjesečni apel novog kineskog ministra vanjskih poslova, Kvin Ganga usmjeren na izgradnju "međusobnog razumijevanja i afiniteta između dva naroda".
Međutim, pojedini analitičari smatraju da pojava kineskog špijunskog balona iznad Sjedinjenih Država nagovještava podjele unutar kineske vlade oko njene strategije prema svom glavnom geopolitičkom konkurentu.
Rajan Has (Ryan Hass), viši saradnik na Brukings institute (Brookings Institute) i bivši direktor američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost za Kinu ocjenjuje da kineski lider Si ne može sebi priuštiti da se kinesko-američki odnosi još više pogoršaju, nakon što je Vašington je ograničio rad velike kineske telekomunikacijske kompanije kao što je Huavej (Huawei), uveo oštre zabrane izvoza kritične tehnologije za čipove i ojačao vojne odnose širom Azije.
Ipak, naglašava Njujork tajms, dok jedni ukazuju da odmjereniji ton Kine na otkriće balona za kojeg su priznali da je kineski, kao i obećanje da Peking želi nastaviti komunikaciju sa SAD, drugi stručnjaci smatraju da je slanjem balona, Kina namjeravala procijeniti odlučnost Vašingtona.
Prisutnost balona, ukazuje list na mišljenja pojedinih stručnjaka, šalje poruku da Kina ima sposobnosti da špijunira američko tlo na način na koji mnogi Kinezi pretpostavljaju da Sjedinjene Države rade nad Kinom, ili barem na njenoj periferiji sa špijunskim avionima, satelitima i pomorskim patrolama.
"Kina želi pokazati da nije inferiorna u odnosu na SAD, da djeluje s pozicije snage", rekao je Benjamin Ho, profesor međunarodnih studija u Singapuru, naglasivši da će vijesti o letu balona iznad SAD pomoći Siju da osvoji bodove na domaćem terenu s nacionalistima.
'Čemu sve to?'
Sada kada je kineski balon oboren u naletu dima i krhotina američkom raketom, nakon što je zbunio Vašington svojom trodnevnom odisejom nad kontinentalnim dijelom SAD, pitanje je čemu to sve, piše Džulijan Bordžer (Julian Borger), urednik za vanjsku politiku londonskog Gardijana (The Guardian).
Ako je to zaista bio špijunski balon, za koji iz Pentagona tvrde da je bio u stanju da manevriše i da je u jednom trenutku bio iznad Montane gdje se nalazi dio američkog arsenala nuklearnih interkontinentalnih balističkih projektila (ICBM), cijela epizoda postavlja mnoga pitanja o donošenju odluka u Pekingu.
Posebno pitanje je tehničke prirode jer je nejasno zašto slati balon za špijuniranje u doba satelita, ističe urednik Gardijana. Iako su baloni jeftiniji i mogu se približiti ciljevima nadzora, nejasno je šta bi balon mogao vidjeti u raketnim silosima Montane, a koji Kinezima već nije bio poznat.
Možda je namjera bila da se prati vojni odgovor, da se vidi koliko brzo će balon biti uočen i koliko brzo će borbeni avioni biti ubačeni, ukazuje Bordžer i dodaje da bi politički odgovor također mogao biti zanimljiv Pekingu.
Prema tvrdnjama Pentagona, Kina je poslala tri balona iznad američke teritorije tokom Trampove administracije (Donald Trump), bez vojnog odgovora, iako se čini da ti raniji letovi nisu preletjeli ni približno toliku teritoriju SAD, napisao je Bordžer uz ocjenu da je Peking vjerovatno testirao Bajdenovu hrabrost.
Neki američki stručnjaci su tvrdili da je Blinken ipak trebao odletjeti u Peking i obaranje balona iskoristiti kao ilustraciju američke odlučnosti.
Drugi su rekli da je bio u pravu što je odgodio posjetu, jer bi bura oko balon istisnula sve ostalo na veoma punoj i hitnoj bilateralnoj agendi. Koliko će vremena trebati da se te diskusije vrate na pravi kolosijek, zavisit će u velikoj mjeri od motiva Pekinga za slanje balona, napisao je urednik Gardijana.
Pitanje motiva Pekinga
Najveća misterija za američke obavještajne zvaničnike je to što ne znaju šta je moglo potaknuti Kineze da pokrenu misiju jednosedmičnog putovanja balona sada, uoči planirane posjete državnog sekretara Kini, piše kolumnista Vašington posta (The Washington Post) Dejvid Ignejšus (David Ignatius).
Očigledna mogućnost je da je ovo bio pokušaj Kine da uspostavi svoju moć u trenutku kada stvari za Peking ne idu dobro, zbog usporavanja ekonomskog rasta, javnih političkih protesta i lošeg upravljanja pandemijom korona virusa.
Prilika da se Sjedinjenim Državama "bode štap u oko" uvijek je privlačna za ratoborni režim predsjednika Si Đinpinga, posebno sada, naglasio je Ignejšus, dodajući da SAD također pokušavaju agresivno pokazati svoju zastavu operacijama "slobode plovidbe" u Tajvanskom moreuzu ili Južnom kineskom moru, ali bez tako očitog kršenja kineskog vazdušnog prostora i teritorijalnih voda.
U pokušaju da odgovore na pitanje zašto sada, obavještajni analitičari razmatraju mogućnost da su kineska vojska ili tvrdolinijaški elementi unutar vodstva namjerno pokušali sabotirati posjetu Blinkena, čiji je glavni cilj bio da istraži mjere strateške stabilnosti, naročito one koje bi mogle ograničiti vjerovatnoću nenamjerne eskalacije oko Tajvana, napisao je kolumnista Vašington posta.
Stvarna prijetnja
Incident oko kineskog balona iznad SAD govori mnogo o uznemirenom stanju američko-kineskih odnosa gdje su povjerenje, hladne glave i pravovremena komunikacija užasno izostali, ocjenjuje u uredničkom komentaru Obzerver (The Observer).
Nepredviđene krize ove vrste jasno pokazuju zašto je nastavak razgovora Pekinga i Vašingtona za podsticanje boljeg međusobnog razumijevanja od suštinskog značaja, ističe sestrinski nedjeljnik Gardijana, naglasivši da su nakon višegodišnjih tenzija i usred vojnog jačanja na obje strane, “jastrebovi počeli sugerisati da je rat neizbježan”.
Šef CIA-e Vilijem Berns (William Burns) je tek krajem januara izjavio je da su SAD znale da je kineski lider Si naredio svojim snagama da budu spremne za invaziju na Tajvan do 2027.
General američkih vazduhoplovnih snaga Majk Minihen (Mike Minihan) je, naglašava Obzerver, otišao korak dalje, pozivajući trupe da budu spremne da brane ostrvo do 2025., ocjenjujući da bi izbori na Tajvanu i u SAD sljedeće godine mogli biti izgovor i pokriće za kineski napad.
Kao što pokazuje oluja balona, pogrešna kalkulacija je jednako opasna kao i svaka planirana politika u kojoj bi obje zemlje mogle dosta izgubiti, napisao je u uredničkom komentaru Obzerver zaključivši da bi i Vašington i Peking trebali tretirati lutajući balon kao upozorenje s visine – i brzo pronaći bolje načine da poprave odnose.
Facebook Forum