Dostupni linkovi

Sve RFE/RL stranice
VIJESTI
logotip stranice logotip stranice
Prethodni Naredni
Vanredno
Vesti

U Aušvicu odata pošta žrtvama Holokausta na 78. godišnjicu oslobađanja logora

Građani pale sveće na obeležavanju 78. godišnjice oslobađanja nacističkog logora Aušvic, 27. januar 2023. godine
Građani pale sveće na obeležavanju 78. godišnjice oslobađanja nacističkog logora Aušvic, 27. januar 2023. godine

Uz poruku "Aušvic nije pao s neba", na mestu najvećeg nacističkog logora smrti Aušvic-Birkenau na jugu Poljske, 27. januara je odata pošta žrtvama Holokausta.

Komemoraciji je prisustvovalo 18 preživelih logoraša, predstavnici poljskih vlasti i delegacije nekoliko desetina zemalja, na dan kada je pre 78 godina oslobođen logor.

Po odluci Ujedinjenih nacija 27. januar se obeležava u svetu kao Dan sećanja na žrtve Holokausta.

Na centralnoj komemoraciji na Dan sećanja na žrtve Holokausta direktor Muzeja tog logora, Pjotr Civinjski, kazao je da je "preživeli logoraš Marijan Turski upozoravao: Aušvic nije pao s neba. Aušvic je nastao iz žeđi za vlašću i megalomanije".

"Vidimo kako je krhka naša civilizacija. Teško nam je da stojimo ovde. Teže nego ranijih godina. Rat prvo nasiljem ide na ugovore, posle na granice, na kraju na ljude. Civilne žrtve dehumanizovane, zastrašene, ponižene ne ginu slučajno. One su taoci te ratne megalomanije", rekao je Civinjski.

Direktor Muzeja poručio je, odajući poštu žrtvama Holokausta, da ćutanje znači dati glas krivcima za zločine, neutralnost znači pružanje ruke siledžiji, a ravnodušnost je davanje dozvole ubicama.

"U Evropi ponovo masovno ginu ljudi. Rusija koja nije uspela da proguta Ukrajinu, odlučila je da je uništi. Danas vidimo čija vrata se otvaraju, čija ostaju zaključana. Imajmo na umu da se računa svaki naš gest isto kao i odsustvo gestova. Danas je ponovo kucnuo čas izbora", kazao je Civinjski.

Sjećanje na holokaust u Sarajevu

Viši arhivist i jedan od autora izložbe Admir Nezirović kazao je da su izloženi dokumenti iz fondova arhiva koji se odnose na stradanje Jevreja Sarajeva od 1941. do 1945. godine.<br /> <br /> &quot;Cilj izložbe je da se sjetimo ljudi koji su stradali, da izložba bude jedna opomena da se nešto slično nikada ne desi bilo kome.&quot;
1/11 Viši arhivist i jedan od autora izložbe Admir Nezirović kazao je da su izloženi dokumenti iz fondova arhiva koji se odnose na stradanje Jevreja Sarajeva od 1941. do 1945. godine.

"Cilj izložbe je da se sjetimo ljudi koji su stradali, da izložba bude jedna opomena da se nešto slično nikada ne desi bilo kome."
Nezirović je podsjetio da su u BiH nakon uspostave Nezavisne države Hrvatske 10. aprila 1941. godine Jevreji izloženi različitim fazama počevši od dehumanizacije, zatim stavljanja zajednice van zakonskih okvira i uspostavljanja posebnih zakonskih normi, pa do masovnih deportacija, hapšenja i egzekucija kao završnog čina cijelokupnog procesa uništenja.<br /> &nbsp;
2/11 Nezirović je podsjetio da su u BiH nakon uspostave Nezavisne države Hrvatske 10. aprila 1941. godine Jevreji izloženi različitim fazama počevši od dehumanizacije, zatim stavljanja zajednice van zakonskih okvira i uspostavljanja posebnih zakonskih normi, pa do masovnih deportacija, hapšenja i egzekucija kao završnog čina cijelokupnog procesa uništenja.
 
&quot;Isto tako propaganda je radila punom parom. Jevreji su optuživani za sve loše u svijetu u tom trenutku, a sve u cilju stvaranja nekog imaginarnog neprijatelje. I na taj način je javnost pripremana za ono što će se desiti tim ljudima&quot;, kazao je Admir Nezirović
3/11 "Isto tako propaganda je radila punom parom. Jevreji su optuživani za sve loše u svijetu u tom trenutku, a sve u cilju stvaranja nekog imaginarnog neprijatelje. I na taj način je javnost pripremana za ono što će se desiti tim ljudima", kazao je Admir Nezirović
Sva stradanja ostala su zabilježena i dokumentovana kroz niz historijskih zapisa, dokumenata, službenih i ličnih zapažanja i predstavljaju jedan od najtamnijih trenutaka ljudske historije u kojem ni djeca nisu bila pošteđena. Prema statistikama, samo s prostora Sarajeva je u ovome periodu stradalo oko 1.308 djece, naveli su iz Arhiva.&nbsp;
4/11 Sva stradanja ostala su zabilježena i dokumentovana kroz niz historijskih zapisa, dokumenata, službenih i ličnih zapažanja i predstavljaju jedan od najtamnijih trenutaka ljudske historije u kojem ni djeca nisu bila pošteđena. Prema statistikama, samo s prostora Sarajeva je u ovome periodu stradalo oko 1.308 djece, naveli su iz Arhiva. 
U katalogu izložbe između ostalog je navedeno da je Holokaust, Šoa ili &quot;velika nesreća&quot; naziv za sistematski progon i genocid nad Jevrejima.&nbsp;<br /> &nbsp;
5/11 U katalogu izložbe između ostalog je navedeno da je Holokaust, Šoa ili "velika nesreća" naziv za sistematski progon i genocid nad Jevrejima. 
 
Planirani i organizirani progoni, zatvaranja i ubistva koja su vršena od 1939. do 1945. odveli su u smrt dvije trećine od ukupno devet miliona Javreja koji su živjeli u Evropi. Na fotografiji su Igor i Boris Kožemjakin, hazan sarajevske Sinagoge i predsjednik Jevrejske općine Sarajevo.&nbsp;
6/11 Planirani i organizirani progoni, zatvaranja i ubistva koja su vršena od 1939. do 1945. odveli su u smrt dvije trećine od ukupno devet miliona Javreja koji su živjeli u Evropi. Na fotografiji su Igor i Boris Kožemjakin, hazan sarajevske Sinagoge i predsjednik Jevrejske općine Sarajevo. 
Izložbu će posjetioci moći vidjeti do 1. februara 2023.
7/11 Izložbu će posjetioci moći vidjeti do 1. februara 2023.
Predsjednik Jevrejske zajednice u BIH Jakob Finci istaknuo je značaj rada Arhiva Sarajevo koji obilježava 75. godina rada.<br /> <br /> &quot;Kasno smo postali svjesni koliko su arhivi važni. Ova izložba posvećena je najvećoj tragediji dvadesetog vijeka, u kojoj je stradalo šest miliona Jevreja i nekoliko stotina hiljada Roma, djece, invalida i drugih koji su stradali samo zato što se nisu uklapali u fašističke sheme&quot;, kazao je Finci.
8/11 Predsjednik Jevrejske zajednice u BIH Jakob Finci istaknuo je značaj rada Arhiva Sarajevo koji obilježava 75. godina rada.

"Kasno smo postali svjesni koliko su arhivi važni. Ova izložba posvećena je najvećoj tragediji dvadesetog vijeka, u kojoj je stradalo šest miliona Jevreja i nekoliko stotina hiljada Roma, djece, invalida i drugih koji su stradali samo zato što se nisu uklapali u fašističke sheme", kazao je Finci.
Govoreći o primjerima propagande koji se mogu vidjeti i na ovoj izložbi autori kažu da su propagandni plakati vjerovatno nastajali u Njemačkoj.
9/11 Govoreći o primjerima propagande koji se mogu vidjeti i na ovoj izložbi autori kažu da su propagandni plakati vjerovatno nastajali u Njemačkoj.
Na fotografiji jedan od primjera propagandnih plakata protiv Jevreja.&nbsp;<br /> <br /> Prije 78 godina, sovjetske jedinice Crvene armije su 27. januara 1945. oslobodile Auschwitz, najveći koncentracijski logor u Drugom svjetskom ratu, koji su nacisti otvorili na jugu okupirane Poljske. Ovaj datum obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust.&nbsp;
10/11 Na fotografiji jedan od primjera propagandnih plakata protiv Jevreja. 

Prije 78 godina, sovjetske jedinice Crvene armije su 27. januara 1945. oslobodile Auschwitz, najveći koncentracijski logor u Drugom svjetskom ratu, koji su nacisti otvorili na jugu okupirane Poljske. Ovaj datum obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust. 
Na fotografiji, s otvaranja izložbe, 26. januara, su Igor i Boris Kožemjakin, hazan sarajevske sinagoge i predsjednik Jevrejske općine Sarajevo.&nbsp;
11/11 Na fotografiji, s otvaranja izložbe, 26. januara, su Igor i Boris Kožemjakin, hazan sarajevske sinagoge i predsjednik Jevrejske općine Sarajevo. 
Prethodni slajd
Naredni slajd

U ime žrtava Holokausta zvanicama se obratila Eva Umlauf koja je u logor stigla kao dete.

"Aušvic ne može da se ponovi. Ali nije dovoljno samo govoriti 'Nikad više'. Znam da mržnja i isključivanje pojedinaca iz grupe uvek dovode do agresije i ratova. Znamo da je potreban most između raznih grupa i ideologija da razlike popuni empatijom. Ako vi, javnost koja se interesuje i pamti, date lični primer mirnog zajedničkog života postoje velike šanse za pravedni razvoj u našim društvima", poručila je Eva Umlauf.

Zdjislava Vlodarčik koja je u Aušvic deportovana kada je imala 11 godina, podelila je sećanja na dan kada su vojnici Crvene armije oslobodili logor, ušli u baraku gde su se ona i brat krili a jedan sovjetski oficir upitao "Deco, otkud vi tu?" i poslao predstavnike Crvenog krsta da ih zbrinu.

"Bili smo slobodni. Danas kad stojim u memorijalu Aušvic-Birkenau preneraženo pratim vesti o ratu koji je tako blizu. Rusija koja je nas oslobodila, sada vodi rat uz našu granicu u Ukrajini. Zašto?", kazala je Vlodarčik.

Ruska delegacija zbog agresije na Ukrajinu ove godine nije dobila pozivnicu da učestvuje u centralnoj komemoraciji u Aušvicu pod pokroviteljstvom poljskog predsednika Andžeja Dude.

Ruska delegacija položila je vence i zapalila sveće van logora, na grobove vojnika Crvene armije koji su poginuli oslobadjajući ga, a kada je zvanična komemoracija završena, privatno su položili vence i na grobnicu ruskih logoraša u samom Aušvicu.

Sovjetski vojni zarobljenici bili četvrta najbrojnija grupa žrtava Aušvica, a sovjetska vojska oslobodila logor.

U Aušvicu, osnovanom 1940. godine, a 1942. proširenom u kompleks Aušvic-Birkenau, za monstruozno nacističko "konačno rešenje jevrejskog pitanja" nemački nacisti pobili su u gasnim komorama oko 1,1 milion ljudi, mahom Jevreja, ali i Roma i Sinta, 70.000 Poljaka, sovjetske vojne zarobljenike i pripadnike drugih evropskih naroda.

Vojnici Crvene armije su 27. januara 1945, kada su otvorili kapije logora, zatekli svega oko 7.000 jedva preživelih, iscrpljenih i bolesnih logoraša i dece.

Od 1947. godine, prostor bivše najveće fabrike smrti koju su nacisti podigli u okupiranoj Poljskoj, pretvoren je u muzej koji godišnje poseti preko dva miliona ljudi iz celog sveta.

Izvor: Beta

​
XS
SM
MD
LG