Dostupni linkovi

Uspon krajnje desnice u Izraelu


Izraelski zastupnik Itamar Ben-Gvir, okružen desničarskim aktivistima daje izjavu za medije prije marša u Jerusalemu, 20. aprila 2022. Nakon novembarskih parlamentarnih izbora, Ben-Gvirova stranka Vjerski cionizam, postala je treća najveća strankau Izraelu.
Izraelski zastupnik Itamar Ben-Gvir, okružen desničarskim aktivistima daje izjavu za medije prije marša u Jerusalemu, 20. aprila 2022. Nakon novembarskih parlamentarnih izbora, Ben-Gvirova stranka Vjerski cionizam, postala je treća najveća strankau Izraelu.

Nakon prošlosedmičnih izbora, petih u Izraelu od 2019., čini se da će u centru sljedeće izraelske vlade biti Itamar Ben-Gvir, ekstremno desni političar koji je tokom kampanje, između ostalog, pozivao na protjerivanje nelojalnih arapskih i jevrejskih građana i anektiranje dijelova okupirane Zapadne obale.

Analitičari smatraju da je uspon lidera stranke Vjerski cionizam podstaknut prošlogodišnjim nemirima, opštim izraelskim pomakom udesno ali i strahovima vezanim za jevrejski identitet Izraela, pišu svjetski mediji.

Najreligioznija vlada u istoriji Izraela

Iza izborne pobjede Benjamina Netanjahua stoji uspon stranke Vjerski cionizam, čiji je ultranacionalistički politički pogled iskovan u jevrejskim naseljima na Zapadnoj obali i mogao bi igrati centralnu ulogu u sljedećoj vladi Izraela, ukazuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Vojni tornjevi nadvijaju se, napisao je list, iznad autoputa koji vodi do Kirjat Arbe, rodnog grada zastupnika krajnje desnice Itamara Ben-Gvira čija je stranka Vjerski cionizam na prošlosedmičnim izborima osvojila 14 mjesta u parlamentu ili Knesetu od 120 mjesta, što je čini trećom najvećom strankom u Izraelu.

Sve veća popularnost Ben-Gvira osigurala je da Netanjahuov blok ostvari potpunu pobjedu, utirući put razgovorima koji su započeli 6. novembra o formiranju onoga što bi, smatraju analitičari, mogla biti najdesnija i najreligioznija vlada u istoriji Izraela, ističe Volstrit džurnal, dodajući da iako je Netanjahuova stranka Likud većinom sekularna, svi njegovi politički saveznici dolaze iz vjerskih stranaka, pri čemu je Vjerski cionistički savez najveća.

Ultranacionalisti bi uskoro mogli imati priliku da promovišu ideje koje su se nekada smatrale ekstremnim, ali sada su u mejnstrimu Izraela: anektiranje dijelova okupirane Zapadne obale, potvrđivanje jačeg jevrejskog prisustva na spornim svetim mjestima u Jerusalemu i dramatično širenje izraelskih naselja širom Zapadne obale.

Mogućnost da Ben-Gvir, koji je 2007. osuđen za podsticanje na rasizam i pripadnost terorističkoj organizaciji, može služiti na visokoj vladinoj poziciji pokazuje sve veću političku snagu izraelskih religioznih ultranacionalističkih Jevreja, naglašava Volstrit džurnal i dodaje da Ben-Gvir i mnogi njegovi sljedbenici vjeruju da bi Palestinci na Zapadnoj obali trebali biti podanici države Izrael bez prava glasa.

Ben-Gvir je zajahao talas antiarapskih osjećaja nakon što je u maju 2021. na ulicama Izraela izbilo nasilje između Palestinaca i Jevreja, dok su stalni izvor napetosti ostaio gradovi i naselja poput Kirjat Arbe na Zapadnoj obali. Analitičari smatraju da se ekstremizam razvija u mjestima kao što je Kirjat Arba djelimično zato što stanovnici osjećaju stalnu prijetnju i gdje je vojska uvijek prisutna.

Uspon vođen strahom

Nemiri između Arapa i Jevreja koji su zahvatili izraelske gradove u maju 2021. pomogli su okončanju posljednjeg mandata Benjamina Netanjahua. Sedamnaest mjeseci kasnije, posljedice tih istih nemira pomogle su mu da se vrati na vlast, napisao je Njujork tajms (The New York Times) uz ocjenu da su za pobjedu na izborima, Netanjahu i njegovi krajnje desničarski saveznici iskoristili percipirane prijetnje jevrejskom identitetu Izraela.

Izraelski pomak udesno započeo je prije nekoliko decenija i ubrzao se nakon druge palestinske intifade početkom 2000-ih, kada je talas palestinskih terorističkih napada usmjerio mnoge Izraelce prema desničarskom narativu. Međutim, ukazuje list, izraelsko posrtanje prema krajnjoj desnici na ovim izborima također je nastalo iz novijih strahova da će Izrael izgubiti svoj jevrejski identitet.

Nemiri 2021. dogodili su se u pozadini nemira u Jerusalemu i izbijanja rata između Izraela i militanata iz Gaze. Dok su kod Arapa nemiri podstakli osjećaj diskriminacije i opasnosti, među Jevrejima je to, prema ocjeni Njujork tajmsa, povećalo strahove od unutrašnjeg neprijatelja - arapske manjine u Izraelu, koja čini oko petinu stanovništva od devet miliona.

Formiranje vlade jedinstva prošlog ljeta, koja je uključivala desničare poput Naftalija Beneta kao i arapske islamiste, djelimično je ukorijenjeno u političkom pragmatizmu ali je također imalo cilj da izliječi posljedice nereda i podstakne veće jevrejsko-arapsko partnerstvo.

Ipak, naglašava Nujork tajms, za mnoge desničarske birače to je doživljeno kao izdaja. Oni su zavisnost koalicije o arapskoj stranci Raama doživjeli kao opasnost za jevrejski karakter države. Strahove da je jevrejski identitet Izraela ugrožen povećali su i napori ljevičarskih stranaka da sekulariziraju aspekte izraelskog javnog života, poput dopuštanja javnog prijevoza na jevrejski šabat.

Analitičari smatraju da je upravo uspon Ben-Gvira podstaknut izraelskim "opštim pomakom udesno, strahovima za ličnu sigurnost i strahovima vezanim za jevrejski karakter države", napisao je Njujork tajms, dodajući da je Netanjahuov glavni krajnje desničarski saveznik vodio kampanju na obećanju da će se pozabaviti bezakonjem, okončati percipirani arapski uticaj na vladu i ojačati izraelski jevrejski identitet.

Glavni slogan Ben-Gvirove kampanje glasio je: "Ko je ovdje vlasnik?".

Nasilni ekstremizam

Iako su i Netanjahu i Benet desničari, postoji niz zabrinjavajućih područja po kojima su Vjerski cionisti drugačija, možda i alarmantnija grupa od drugih desničara, napisao je Vašington post (Washington Post).

Za razliku od evropskih desničarskih grupa koje obećavaju da će ograničiti imigraciju, frakcija Vjerskih cionista navodi da bi mogli deportovati ljude koji su rođeni na teritoriji koju kontroliše Izrael, odnosno pozivaju na protjerivanje Arapa koji ne podržavaju Izrael, ističe list dodajući da Vjerski cionisti također izražavaju netrpeljivost prema LGBT zajednici i prihvataju nužnost nasilja.

Ben-Gvir ima veze s pokojnim Meirom Kahanom, rabinom rođenim u SAD-u koji se otvoreno zalagao za protjerivanje Palestinaca iz zemlje pod izraelskom kontrolom. Kahane je, dodaje u analizi Vašington post, pomogao rađanju izraelske krajnje desnice zagovaranjem često nasilnog tipa jevrejskog nacionalizma. Služio je u Knesetu četiri godine, ali su ga drugi političari bojkotovali i zabranili mu učešće u izraelskoj politici 1988. zbog rasizma, da bi dvije godine kasnije na njega bio izvršen atentat.

Međutim, ističe list, prijetnja nasiljem krajnje desnice koju je Kahane donio iz Sjedinjenih Država još uvijek je visila nad izraelskom politikom. Nakon pregovora o sporazumu iz Osla s palestinskim vođom Jaserom Arafatom, premijer Jicak Rabin ubijen je 1995. godine.

Ben-Gvir, tada mladi krajnje desničarski buntovnik koji je bio oslobođen izraelske vojne službe zbog svojih političkih uvjerenja, prijetio je Rabinu samo tri sedmice prije njegovog ubistva. Iako on sam nikad nije bio osuđivan za nasilje, Ben-Gvir je branio nasilne krajnje desne ekstremiste na sudu i bio je osuđen za podsticanje na rasizam i podršku terorističkoj grupi.

Itamar Ben-Gvir govori u središtu sovije partije, 2. novembar 2022.
Itamar Ben-Gvir govori u središtu sovije partije, 2. novembar 2022.

Dok su Netanjahu i drugi zapadni desničarski vođe proteklih godina nevješto prigrlili LGBT prava, izraelska krajnja desnica često je otvoreno neprijateljska prema pitanjima prava homoseksualaca. Ben-Girov kolega i lider Vjerskog cionizma Becalel Smotrič je u mladosti bio aktivista za prava LGBT osoba, ali je nedavno privukao pažnju komentarima o sve većoj gej zajednici u Izraelu, dok je na snimku od prije par godina kazao da bi se homoseksualci trebali "osjećati nelagodno jer su nenormalni".

Pretjerana medijska izloženost

Mnogim Izraelcima koji su šokirani meteorskim usponom Itamara Ben-Gvira, medijski analitičari nude jednostavno objašnjenje: pretjerana medijska izloženost, napisao je u drugom tekstu Vašington post.

Sa svakim televizijskim pojavljivanjem, radijskim spotom i objavom na društvenim mrežama, njegove bivše rubne pozicije - protjerivanje "nelojalnih" arapskih i jevrejskih građana, dopuštanje izraelskim vojnicima da pucaju kako bi ubili navodne palestinske napadače, preuređivanje pravosudnog sistema zemlje - postale su normalizovane, rekao je izraelski kolumnista Nadav Ejal.

Dan prije otvaranja birališta, Ben-Gvir je intervjuisan u četiri uzastopne televizijske emisije samo na jednom izraelskom kanalu. Podaci Darkena, izraelske nevladine organizacije koja promoviše političku umjerenost, pokazuju da je Ben-Gvir prikupio ukupno 100 sati emitovanja u 2021., daleko više nego bilo koji drugi političar.

Ben-Gvir se pojavio u više od 100 Telegram i WhatsApp grupa koje su funkcionisale kao organizacijske platforme za krajnje desničarske Izraelce koji planiraju napadati arapske građane, domove i firme, ukazuje list na podatke izraelskih nevladinih organizacija koje tvrde su se ove godine te grupe za razmjenu poruka pretvorile u platformu za izlazak na glasanje za kampanju Bena-Gvira.

Analitičari kažu da je korištenje besplatnog vremena Bena-Gvira podsjećalo na predizbornu kampanju Donalda Trampa (Tramp) 2016. Međutim, poput Trampa i drugih krajnje desničarskih političara širom svijeta, Ben-Gvir bi mogao imati problema dok od televizijske osobe postaje vladin zvaničnik.

"Njegov svakodnevni posao posljednjih 30 godina bio je posao provokatora", rekao je izraelski koluminista Ejal, dodajući da je sada pitanje "može li on postati pravi političar?".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG