Žalbeno vijeće Suda Bosne i Hercegovine (BiH) osudilo je u srijedu, 22. juna Dušana Sladojevića, Slavka Aleksića i Ristu Lečića na po pet mjeseci zatvora za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti na području Višegrada i okoline.
Sladojević, Aleksić i Lečić su na skupu pripadnika i simpatizera Ravnogorskog četničkog pokreta 10. marta 2019. godine veličali četnički pokret i Dražu Mihailovića te pjevali pjesme koje u svojim tekstovima pozivaju na prijetnju i nasilje, navodi se u drugostepenoj presudi.
Boris Grubešić, glasnogovornik Tužiteljstva BiH, kazao je za Radio Slobodna Evropa da postoji mogućnost žalbe pred Trećestepenim vijećem, te će Tužiteljstvo, nakon primitka presude, odlučiti o eventualnoj žalbi.
Optužnica, podignuta u decembru 2020., teretila ih je da su, pored ostalog, prvooptuženi Sladojević i optuženi Aleksić sudjelovali u vršenju postrojavanja, korištenjem vojne terminologije i uz predaju raporta.
Sladojević zvani “Čiča” se kao predsjednik “Ravnogorskog pokreta Republike Srpske” nakon postrojavanja na lokalitetu Dobrunske rijeke, zvane i “Draževina” obratio prisutnima i predao raport Aleksiću.
Aleksić zvani “Vojvoda” se, prema optužnici, potom okupljanima obratio riječima “Braćo ravnogorci, braćo četnici”, pri čemu su prisutni koristili terminologiju koja izaziva strah, dok se sa razglasa puštala pjesma “Sprem'te se, sprem'te, četnici”.
Lečić je optužen da je zbog izvođenja pjesme na guslama “Biće opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina” ispred hotela Višegrad veličao četnički pokret i izražavao prijetnje ili nasilje, te izazvao uznemirenost i strah stanovništva na području BiH, a naročito povratnika i građana Višegrada i okolnih mjesta.
Udruženje “Ravnogorski pokret Republike Srpske” čiji su članovi Sladojević, Aleksić i Ristić baštini tradiciju zloglasnih četničkih postrojbi iz Drugog svjetskog rata.
Vođa “ravnogoraca” Draža Mihailović 1946. godine osuđen je na smrt zbog ratnih zločina i kolaboracije s nacističkom Njemačkom tokom rata, nakon čega je strijeljan.
Optuženi su tokom suđenja izjavili da se ne osjećaju krivim te da su "samo čuvali uspomenu na četničke mučenike" iz Drugog svjetskog rata, te da su na skupu bili gosti, ne organizatori.
U BiH je registrirano 16 četničkih udruženja. Svake godine se okupljaju uz ikonografiju i pjesme u kojima prijete klanjem i progonima, obučeni u crne uniforme, šajkače i kokarde sa znakom dvoglavog orla.
Prema važećim zakonima, u BiH se može zabraniti rad pojedinih udruženja, ako djeluju protivno Ustavu, odnosno potiču vjersku, rasnu, nacionalnu mržnju ili diskriminaciju.
U prvostepenoj presudi iz decembra 2021. bili su oslobođeni krivice.
U ranijoj, prvostepenoj, oslobađajućoj presudi je navedeno da u BiH ne postoji zakon kojim se zabranjuju neke fotografije, ikonografija ili zastave, te da optuženi nisu počinili krivično djelo jer su nosili uniforme, slike četničkog vojvode Draže Mihailovića i crne zastave.
Skup je, kako je obrazloženo u prvostepenoj presudi, bio odobren, policija ga je nadgledala, a udruženje je službeno registrirano.
Tužiteljstvo BiH je 18. maja zatražilo sa Sud ukine oslobađajuću presudu, uz obrazloženje da je neodrživa i da pravo na slobodu govora, na koju se poziva u prvostepenoj presudi, podrazumijeva i odgovornost, odnosno da ona ne može ugrožavati prava drugih.
Sud BiH je nakon žalbe Tužiteljstva 13. juna 2022. ukinuo presudu iz decembra 2021. godine, kojom je ova trojka oslobođena optužbe, te odredio nastavak suđenja pred Apelacijskim vijećem koje je danas izreklo osuđujuću presudu.
Prema presudama Haškog tribunala utvrđeno je da su pripadnici Vojske Republike Srpske ubili oko 3.000 višegradskih Bošnjaka u ratu od 1992. do 1995. godine.
