Potpisivanje sigurnosnog sporazuma Kine i Solomonskih ostrva samo nekoliko dana prije posjete zvaničnika američke vlade toj zemlji južnog Pacifika povećalo je zabrinutosti zbog širenja kineskog uticaja u regiji koja je u posljednje vrijeme postala centar geopolitičkog natezanja između Kine i Zapada, pišu svjetski mediji.
Potvrda kineskog ministarstva
Kina tvrdi da je potpisala sigurnosni pakt sa Solomonskim ostrvima, sporazum za koji se Sjedinjene Države i njihovi regionalni saveznici plaše da bi mogao obezbijediti Pekingu vojno uporište u južnom Pacifiku, piše agencija Frans pres (Agence France-Presse).
Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Vang Venbin rekao je novinarima 19. aprila da su "ministri vanjskih poslova Kine i Solomonskih ostrva nedavno zvanično potpisali okvirni sporazum o sigurnosnoj saradnji", ne precizirajući kada ni gdje je dokument potpisan.
Potvrda je, dodaje AFP, stigla dan nakon što je Vašington negodovao zbog sporazuma dok su se visoki američki zvaničnici ove sedmice uputili u južni Pacifik kako bi obuzdali prodor Pekinga. Očekuje se da će visoka delegacija Bijele kuće razgovarati sa zvaničnicima Solomonskih ostrva o svojim zabrinutostima, kao i o ponovnom otvaranju američke ambasade u glavnom gradu bivšeg britanskog protektorata, Honiari.
Nacrt verzije sporazuma, koji je u javnost procurio prošlog mjeseca, uznemirio je zapadne vlade odredbama koje omogućavaju raspoređivanje kineskih snaga u toj pacifičkoj ostrvskoj državi sa oko 800.000 stanovnika, koja je potresena političkim i društvenim nemirima i gdje mnogi žive u siromaštvu.
Prema nacrtu, dodaje Frans pres, naoružana kineska policija mogla bi biti raspoređena na zahtjev Solomonskih ostrva kako bi održala "društveni red". Vang je u utorak optužio zapadne sile da "namjerno preuveličavaju tenzije" oko pakta i doveo u pitanje motive koji stoje iza predstojeće posjete američkih zvaničnika.
Prethodna uvjeravanja premijera Solomonskih ostrva Mansea Sogavarea (Manasseh) da neće dozvoliti Kini da tamo izgradi vojnu bazu, naglašava AFP, malo su uticala na ublažavanje zabrinutosti Zapada.
Bez detalja o sporazumu
Iako nijedna vlada nije objavila detalje novog pakta, nacrt sporazuma između Kine i Solomonskih ostrva koji je u martu kružio internetom alarmirao je SAD i Australiju zbog bojazni da bi se njime omogućilo raspoređivanje kineskih vojnih snaga i pristajanje njenih ratnih brodova na Solomonskim ostrvima, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Vang je u utorak rekao da se sporazum odnosi na saradnju u održavanju društvenog poretka, zaštiti života i imovine ljudi, humanitarnoj pomoći, odgovoru na prirodne katastrofe i drugim aktivnostima, kao i na jačanju nacionalne sigurnosti Solomonskih ostrva.
Dan ranije je glasnogovornik američkog Stejt departmenta Ned Prajs (Price) kazao je da bi "takav sporazum mogao povećati destabilizaciju unutar Solomonskih ostrva i da će postaviti zabrinjavajući presedan za širu regiju pacifičkih ostrva".
Kineski predsjednik Si Đinping je, ukazuje Volstrit džurnal, znatno proširio globalni domet vojske svoje zemlje tokom skoro jedne decenije na vlasti. Kina je postavila municiju i piste za slijetanje aviona na vještačkim ostrvima u Južnom kineskom moru, otvorila svoju prvu prekookeansku bazu u istočnoafričkoj zemlji Džibutiju 2017., dok je njena mornarica sve više prisutna u lukama širom Azije.
Australija je posebno zabrinuta zbog mogućeg prisustva kineskih brodova na Solomonskim ostrvima, rekao je premijer Skot Morison (Scott Morrison), dok je vlada, u saopštenju 19. aprila, naglasila da će nastaviti da "snažno ohrabruje Solomonska ostrva da se uključe u regionalni dijalog i da prvo rade s pacifičkom porodicom, prije nego što, u skladu sa sporazumom, zatraže sigurnosnu pomoć od Kine".
Strateški značaj regiona
Najavljena posjeta najviših američkih zvaničnika Solomonskim ostrvima uslijedila je nakon zabrinutosti Vašingtona ali i Australije i Novog Zelanda - koje tradicionalno imaju blisku saradnju sa zemljama južnog Pacifika - zbog kineskih poteza da pojača svoje vojno prisustvo u strateški značajnom regionu, ukazuje Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Solomonska ostrva, naglašava list, imaju sigurnosni sporazum s Australijom od 2003., kada je Kanbera započela 14-godišnju mirovnu misiju kao odgovor na etničke nemire. Peking je 2019. uspostavio diplomatske odnose sa Solomonskim ostrvima, kada je Sogavare premjestio diplomatske kancelarije iz Tajvana u Peking.
Kada su krajem prošle godine izbili nemiri u Honiari, Australija, Novi Zeland i Papua Nova Gvineja poslale su snage da podrže lokalnu policiju na zahtjev Solomonskih ostrva. Ali ubrzo nakon toga, dodaje londonski list, Kina je prvi put poslala policiju da obuči lokalne snage za kontrolu nereda.
Ta misija i novi sigurnosni sporazum dio su, kako ocjenjuje londonski list, šire kineske kampanje za jačanje političkih, ekonomskih i sigurnosnih veza sa zemljama južnog Pacifika koje, iako male i uglavnom siromašene, kontrolišu ogromna područja okeana.
Region je prepoznat kao strateški još od prije Drugog svjetskog rata, naglašava Fajnenšl tajms ukazujući da bi sticanje uporišta na određenim pacifičkim teritorijama moglo omogućiti Kini da špijunira američke snage stacionirane na Havajima i Guamu, ili da omogući kineskim snagama da se približe važnim morskim komunikacijskim linijama koje povezuju Australiju sa SAD.
Pod velom tajne
Prema izvještajima iz diplomatskih izvora, političara i analitičara, sigurnosni pakt Kine i Solomona bio je dogovor obavijen velom tajne, koji je diplomate i vladine službenike potpuno iznenadio izazivajući zabrinutosti o širenju kineskog uticaja u regionu koji je u posljednje vrijeme postao centar geopolitičkog i strateškog natezanja između Pekinga i Zapada, ističe Gardijan (The Guardian).
Glasine da Kina i Solomonska ostrva pregovaraju o sigurnosnom sporazumu koji bi, dodaje list, postao prvi poznati bilateralni sigurnosni sporazum Pekinga i zemlje na Pacifiku pojavile su se među političkom klasom u Honiari još u avgustu prošle godine.
Vođa opozicije na Solomonskim ostrvima Metju Vejl (Matthew Wale), kaže da je prvi put saznao za predloženi sporazum sredinom 2021. od izvora. Tvrdi da je o dogovoru pregovarao vrlo mali tim izabranih predstavnika kojima je vjerovao premijer Sogavare, ali je uglavnom držan u tajnosti čak i od ostatka premijerovog kabineta.
Znak koliko je dogovor bio strogo čuvan bio je to što su se vijesti pojavile u javnosti tek sedam mjeseci nakon što su počele prve glasine, ističe Gardijan, dodajući da je 24. marta Ana Pauels (Anna Powles), viša predavačica sigurnosnih studija na Univerzitetu Masej (Massey) na Novom Zelandu, objavila seriju tvitova koji su sadržavali fotografije sigurnosnog sporazuma koji je procurio.
Vijest je izazvala šokove koji su se osjetili u Kanberi, Velingtonu, Vašingtonu ali i gnjev među stanovnicima Solomonskih ostrva od kojih mnogi smatraju da je sporazum prijetnja jedinstvu i unutrašnjoj stabilnosti zemlje, te da bi mogao omogućiti vladi da pozove kinesku vojsku u političke svrhe kao što je gušenje protesta.
Demokratija ostrva, interesi Pekinga
Kada je premijer Solomonskih ostrva u srijedu, 20. aprila, stao pred parlament kako bi objavio da je njegova vlada potpisala sigurnosni sporazum s Kinom, on je insistirao da to "neće negativno uticati ili potkopati mir i harmoniju regiona", piše Njujork tajms (The New York Times).
Premijer Manase Sogavare, kako navodi list, nije objasnio zašto je objavio tu vijest samo nekoliko dana prije dolaska delegacije visokih američkih diplomata u glavni grad zemlje i dok je susjedna Australija u jeku predizborne kampanje. Nije rekao ni da li se potpisana verzija podudara s ranijim nacrtom koji je procurio i koji je nudio mogućnost raspoređivanja kineske policije, trupa i ratnih brodova na Solomonskim ostrvima - a možda čak i za vojnu bazu pod kontrolom Pekinga u strateški važnom Pacifiku.
Ali, naglašava u svojoj analizi njujorški list, mješavinom tajnovitosti i nejasnoća, Sogavare je uzdrmao demokratiju sopstvene zemlje i stabilnost čitavog azijsko-pacifičkog regiona.
Nakon što je već sugerisao da želi odgoditi izbore sljedeće godine mijenjanjem ustava, premijer sada ima Kinu na koju se može osloniti ako izbiju protesti. Istovremeno, kineski lider Si Đinping i njegova vojska sada imaju uporište u lancu ostrva koji je igrao odlučujuću ulogu u Drugom svjetskom ratu i mogao bi se koristiti za blokiranje vitalnih brodskih puteva.
Čarls Idel (Charles Edel), iz australijskog Centra za strateške i međunarodne studije, smatra da je sporazum "lekcija za ostatak svijeta da Kina nastoji da rebalansira globalni poredak u svoju korist" i da će "Peking djelovati u korist svojih interesa, na štetu demokratije i otvorenog i slobodnog svijeta".
Facebook Forum