Dostupni linkovi

Šta je pokazao referendum o promeni Ustava Srbije?


Za promenu Ustava, najvišeg pravnog akta zemlje, nije postojao određen najmanji broj birača koji treba da izađe na glasanje, Beograd, 16. januar 2022.
Za promenu Ustava, najvišeg pravnog akta zemlje, nije postojao određen najmanji broj birača koji treba da izađe na glasanje, Beograd, 16. januar 2022.

Mala izlaznost građana i to da je Beograd rekao „ne“ obeležili su referendum o promeni Ustava Srbije u oblasti pravosuđa od 16. januara.

Na referendumsko pitanje "Da li ste za potvrđivanje Akta o promeni Ustava Republike Srbije?" odgovor „da“ zaokružilo je 59,71 odsto građana izašlih na referendum, dok je 39,26 odsto zaokružilo „ne“.

To su podaci Republičke izborne komisije (RIK) saopšteni dan nakon referenduma na osnovu obrađenih 98,79 odsto biračkih mesta.

Glasalo je 30,65 odsto od upisanih u birački spisak.

RIK je naveo da je u Beogradu bilo više onih koji su protiv izmena Ustava 54,8 odsto, dok ih je podržalo 44,36 odsto.

Mala izlaznost

Za promenu Ustava, najvišeg pravnog akta zemlje, nije postojao određen najmanji broj birača koji treba da izađe na glasanje. Ovoga puta, zahvaljujući ukidanju cenzusa, bilo je dovoljno da većina izašlih birača zaokruži „da“.

Vlast ne priznaje da se iz male izlaznosti građana mogu izvlačiti politički zaključci.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je odmah po okončanju glasanja da je izlaznost od oko 30 odsto velika za referendum.

Vučić je na konferenciji za novinare rekao da su na takvu izlaznost uticale i „prazne priče“ o tome da se referendum organizuje zbog Kosova i vakcinacije i da nije postojala laž koju nije čuo na tu temu.

Za predsednika Skupštine Srbije Ivicu Dačića odziv je bio dobar s obzirom da ta tema "ne spada u vrh interesovanja građana".

"A ni ljudi koji su politički aktivni nije bilo dovoljno razumevanja o čemu je reč i koliko je važno da se izađe na taj referendum", rekao je Dačić za RTS.

On je takođe naveo da je postojalo mnogo lažnih informacija o cilju referenduma u ustavnim promenama, a da je najčešća bila da je "nametnut od strane Evropske unije (EU)".

Na drugoj strani, opoziciona Demokratska stranka je saopštila da izlaznost na referendum za promenu Ustava pokazuje da Vučić ubrzano gubi podršku građana.

Glasanje za EU ili Vučića?

Promena Ustava u oblasti pravosuđa jedna je od obaveza Srbije na putu ka članstvu u Evropskoj uniji (EU), kako bi se zakonodavstvo uskladilo sa evropskim.

Promene se odnose na način izbora sudija i tužilaca kako bi se smanjio uticaj politike u ovom procesu, navodili su državni zvaničnici.

Deo pravnika je u medijskim izjavama bio različitog stava. Dok su pojedini isticali da su izmene Ustava "korak napred" ka nezavisnosti pravosuđa, čule su se i primedbe da izmene Ustava, svega tri meseca pre izbora u Srbiji, "probleme (politizacije) u pravosuđu neće rešiti", a vlastima su u medijima upućene kritike da vrše pritisak na sudije i tužioce.

Najviši državni zvaničnici pozivali su građane da izađu na referendum i zaokruže „da“ poručujući da od uspeha referenduma zavisi brzina evropskih integracija Srbije.

Čak su upozoravali da će evropske integracije Srbije biti zaustavljene ukoliko referendum o promeni Ustava ne bude uspeo.

Za deo opozicije ovo izjašnjavanje bilo je, međutim, za ili protiv predsednika države Aleksandra Vučića i vladajuće Srpske napredne stanke.

Nikola Burazer, programski direktor nevladinog Centra savremene politike, ocenjuje za RSE da je teško reći šta je bilo presudno kod birača.

„Svakako da je bilo onih koji su smatrali da je to njihov glas za evropske integracije, bilo je onih koji su se izjašnjavali da je to glas za politiku ove vlade i legitimitet Skupštine koja je te reforme i usvojila (pre referenduma)“, naveo je Burazer.

Različita tumačenja predloženih rešenja: Nikola Burazer
Različita tumačenja predloženih rešenja: Nikola Burazer

On je dodao da birači nisu razumeli šta se tačno odlučuje na referendumu s obzirom da su političke partije dosta različito tumačile predložena rešenja.

„Čak pozivajući na odbijanje na osnovu dijametralno suprotnih tvrdnji. Takođe i zbog konfuzne kampanje za ’da’ koju su vodili predstavnici vladajućih stranaka, na neki način na koji nismo navikli, dosta mlako i dosta neubedljivo“, rekao je Burazer.

Politički analitičar Dragomir Anđelković smatra da je suviše mali broj građana izašao da bi moglo da se govori o bilo kakvom ozbiljnom izjašnjavanju.

„Oni građani koji su izašli da glasaju, jednim delom su glasali za Evropsku uniju, a jednim delom su to simpatizeri i aktivisti vladajućeg bloka kojima je evidentno preporučeno da izađu i glasaju“, naveo je Anđelković za RSE.

On smatra i da je referendum pokazao da su građani umorni od evrointegracija koje traju decenijama.

„Mislim da je ovo poruka svima da je građanima dosta priče o ovakvom modelu evrointegracija“, dodao je Anđelković.

Odnos Srbije prema EU

Prema istraživanju javnog menja o odnosu građana Srbije prema Evropskoj uniji, koje je objavilo Ministarstvo za evropske integracije u avgustu 2021. godine, članstvo Srbije u EU podržalo bi 57 odsto ispitanih, dok bi 30 procenata glasalo protiv.

Srbija je u decembru otvorila prvi klaster u pregovorima za članstvo u EU nakon što je prihvatila novu metodologiju za pristup Uniji.

Klaster broj 4 - Zelena agenda i održivo povezivanje sastoji se od četiri pregovaračka poglavlja (Transportna politika, Energetika, Trans-evropske mreže i Životna sredina i klimatske promene).

Otvaranjem ovog klastera, Srbija je otvorila 22 poglavlja u pristupnim pregovorima.

Evropska komisija je novu metodologiju usvojila početkom 2020. godine.

Šta je građanima bilo važno?

„Važno je zato što tako uobličavamo buduću državu i njene zakone“, rekla nam je Beograđanka Smiljana Spasić upitana u kojoj meri joj je i zbog čega bio važan referendum o promeni Ustava.

Za Lazara Vasovića ovaj referendum je bio važan zato što „kroji našu budućnost“ i što je pitanje koje se izglasavalo bilo bitno za dalji pravosudni sistem u Srbiji.

„U suštini nije tu bilo da li je protiv korupcije, da li je za Evropu, protiv Evrope. Moj odgovor je bio ’ne’ ustavnim reformama zato što sam smatrao da nisu same po sebi dobre“, rekao je Vasović.

Za sagovornika, koji se predstavio kao Jugi, ovo je približavanje Evropskoj uniji.

„Važno je da što više ljudi da svoj glas, da se vidi opšte mišljenje. Mada imam utisak da većina nema pojma o čemu se radi“, smatra on.

Jovana Subašić nije glasala zbog toga što joj prebivalište nije u Beogradu, ali misli da je trebalo više ljudi da izađe.

„Mislim da ljudi nisu bili dovoljno informisani. Ja jesam za to, ali bih glasala ’ne’, zato što mi je ovo bilo nekako prebrzo. Toliko puta se pričalo o Ustavu, na neke možda mnogo bitnije teme, i niko nije pokazao nikakvu inicijativu za to, i zato mi je sada čudno zašto se baš za ova pitanja menja Ustav i zašto pred izbore“, navela je Subašić.

Krušedolac Radosav nije glasao, kako kaže, iz jednostavnog razloga.

„To je jednostranački parlament i uopšte ne priznajem ovaj parlament. Bilo koje odluke koje oni donesu to nije to. Oni nisu osvojili vlast kako treba, izbori nisu bili fer, nisu bili pošteni“, naveo je.

Da li je referendum bio odmeravanje snaga vlasti i opozicije?

Opozicioni lideri su u prvim komentarima ocenili da ishod referenduma znači poraz vladajuće Srpske napredne stanke na čijem čelu je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Tako je na primer Miloš Jovanović, lider desno orijentisane Demokratske stranke Srbije, rekao za N1 da su najveći gradovi, Beograd, Novi Sad i Niš, glasali protiv onoga što je vlast htela.

Još nema zvaničnih podataka Republičke izborne komisije za Novi Sad i Niš.

Demokratska stranka je saopštila da je rejting režima, po rezultatima referenduma „u nezaustavljivom padu“.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, pak, smatra da opozicija greši ako misli da su glasovi protiv ustavnih promena glasovi na koje oni mogu da računaju.

"Ako misle da je to tako, ja nemam ništa protiv. Sutra bih potpisao ovaj rezultat. Da u Beogradu dobijemo 46 odsto?", rekao je Vučić na konferenciji za medije.

Upitan da li se referendum može tumačiti kao odmeravanja snaga vlasti i opozicije pred aprilske izbore, politički analitičar Dragomir Anđelković ocenjuje da se pre radi o tome da je jedan deo građana iskazao svoje nezadovoljstvo i evropskim integracijama i vlašću tako što se opredelio za „ne“.

„Drugi deo građana je izašao i podržao promene Ustava zato što je za vlast, a jedan deo sigurno zato što je čvrsto opredeljen za evropske integracije. Suviše ima nedoumica i na jednoj i na drugoj strani da bi ovo mogli da definišemo kao odmeravanje odnosa snaga“, naveo je Anđelković.

Nikola Burazer primećuje da je referendumska kampanja bila dosta drugačija od izbornih kampanja iz prethodnog perioda.

On podseća da vlast nije vodila tako snažnu kampanju za „da“ i ponavlja da je opozicija različito tumačila razloge zbog koji poziva birače da glasaju protiv.

„Mislim da ne možemo govoriti o tome da se ovi rezultati mogu preslikati na nekim budućim izborima, ali svakako govore da jedna snaga vlasti koju je ona ranije pokazivala, pogotovo pre dve godine na parlamentarnim izborima, više nije tako jaka i to može u neku ruku da ohrabri poziciju“, smatra Burazer.

U Srbiji su za 3. april najavljeni predsednički, parlamentarni i beogradski izbori.

Nakon što je veći deo pozicije pre dve godine bojkotovao parlamentarne izbore, sada najavljuju učešće.

*Saradnja na tekstu: Iva Gajić

XS
SM
MD
LG