Posljednji avion američkih vojnih snaga poletio je iz Afganistana malo prije ponoći 31. avgusta 2021. po lokalnom vremenu. Po prvi put od 2001. godine u Afganistanu nema američke vojske, a većina Amerikanaca je evakuisana.
U dvije sedmice nakon što su talibani brzinom, koju niko nije predvidio, stigli do Kabula, Sjedinjene Države i savezničke države uspjele su evakuisati preko 123.000 ljudi iz ratom razorenog Afganistana.
Rok za povlačenje međunarodnih snaga bio je 31. avgusta kako ga je postavio američki predsjednik Joe Biden nakon što je prethodna administracija SAD-a potpisala sporazum sa talibanima. No, u dvije sedmice od 15. avgusta kada je zauzet Kabul, do 30. avgusta kada su, par sati prije isteka roka, posljednje vojne snage otišle iz Afganistana, svijet je svjedočio potresnim momentima.
Stranci, Afganistanci koji su radili sa njima, kao i brojni drugi koji su zbog dolaska talibana strahovali za svoj život, počeli su se 14. avgusta okupljati oko Međunarodnog aerodroma Hamid Karzai u Kabulu u nadi da će pobjeći iz zemlje.
Ljudi, očajni u pokušaju bijega, penjali su se na avione koji polijeću. Slike beba koje vojnici prebacuju preko žičane ograde obići će svijet. Hiljade i hiljade ljudi oko aerodroma.
Predsjednik Ashraf Ghani napustio je zemlju, a talibani su najavili život za žene u okvirima ‘islamskog zakona’.
Zemlja od 39 miliona stanovnika zabilježila je smrtonosni samoubilački napad usred evakuacijske operacije, američku odmazdu na ogranak takozvane "Islamske države", pokušaj raketnog napada i odlazak stranih snaga. Ovo i mnogo više dešava se u periodu od oko dvije sedmice.
Donosimo pregled slika iz Afganistana koje su u zadnjim danima međunarodne vojne misije u ovoj zemlji, obišle svijet.
Talibani ulaze u Kabul
Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden 14. aprila je najavio povlačenje vojske koje počinje 1. maja, a završit će 11. septembra.
U međuvremenu, rok za povlačenje iz najdužeg američkog rata pomjeren je za 31. avgust 2021. Već 4. maja talibani započinju ofanzivu u južnoj provinciji Helmand. Osvojili su najveći dio zemlje, za mnoge neočekivanom brzinom.
Kasno uvečer 14. avgusta imali su osvojene 24 od 34 prijestolnice afganistanskih provincija, te su započeli kretanje ka Kabulu. U isto vrijeme započinju i prve evakuacije. Dan kasnije, ulaze u grad, predsjednik Ashraf Ghani bježi iz zemlje, a talibani ulaze i u Palatu predsjednika.
Brzo su zauzeli ključne vladine zgrade, no aerodrom ostaje pod kontrolom američke vojske koja obećava da će ostati do krajnjeg roka 31. avgusta.
U jednoj od prvih fotografija evakuacije 15. avgusta koju je svijet imao priliku da vidi, najmanje 640 Afganistanaca smješteno je unutar C-17 Globemaster III transportnog aviona koji je iz Kabula odletio kasno u nedelju navečer.
Procjenjuje se da u tom momentu u Afganistanu boravi 6.000 američkih državljana koji žele da napuste državu.
Na prve letove pokušavaju se ukrcati i Afganistanci koji imaju specijalne imigrantske vize, odnosno ljudi koji su radili sa američkim ili NATO snagama u nekom kapacitetu. Evakuišu se i Afganistanci, kao i njihove porodice, koji su se prijavili za vize, ali ih još uvijek nisu dobili, kao i ljudi koji su u posebnom riziku od talibana.
Očajnički pokušaji bijega
Dan kasnije hiljade ljudi trči uz transportni avion američkih snaga C-17 dok je napuštao pistu u Kabulu, a neki od njih i popeli su se na avion u očajničkom pokušaju bijega iz zemlje.
U video snimku kojeg je objavio Associated Press uz pojašnjenje da bi ovi snimci mogli postati "definirajuće slike pada Kabula", vide se ljudi očajni kako sjede na krilu aviona. Neki od njih će ubrzo pasti i poginuti.
Među njima je, kasnije će se ispostaviti, bio i nogometaš afganistanske reprezentacije.
"FIFA je šokirana i tužna zbog tragične smrti Zakija Anvarija, bivšeg igrača mlade reprezentacije Afganistana do 17 godina", naveli su u saopštenju iz ovog nogometnog tijela. Anwari je imao 19 godina kada je stradao.
Tokom haotične evakuacije na aerodromu najmanje sedam osoba je poginulo, uključujući i nekoliko osoba koje su pale sa aviona. Dan kasnije američke zračne snage saopštile su da su pronašli posmrtne ostatke u bunaru točka jednog od C-17 aviona koji je napustio Afganistan. Pojedini letovi bili su zaustavljeni neko vrijeme, no vraćeni su u utorak nakon što je pista na aerodromu u Kabulu očišćena od hiljada očajnih ljudi koji su pokušavali pobjeći.
Talibani za žene u ‘šerijatu’
Tokom prve konferencije za medije talibani su saopštili kako žele mirne odnose sa drugim zemljama, da će poštivati prava žena u okviru islamskog zakona i da rade na formiranju vlade. Konferencija se održava u Kabulu prvi put od kada je ova grupa preuzela glavni grad Afganistana, a predsjednik Ashraf Gahani napustio zemlju.
Glasnogovornik talibana Zabihullah Mujahid u svojoj prvoj konferenciji za medije 17. avgusta rekao je da su posvećeni pravima žena u okvirima šerijata, odnosno islamskog zakona.
“Dozvolit ćemo ženama da rade i studiraju, žene će biti aktivne, u okvirima islama”, rekao je Mujahid. "Naše žene imaju prava i imaće mogućnost da koriste ta prava, moći će učestvovati u obrazovanju, zdravstvu i drugim oblastima", prenio je Reuters njegove reči.
Tokom talibanske vladavine od 1996. do 2001. ženama su oduzeta osnovna prava, uključujući zabrane studiranja i rada te ograničen pristup medicinskoj njezi.
U međuvremenu nastavljaju se evakuacije. Američki državljani i oni koji imaju pravo boravka u SAD, mogu da nastave svoje putovanje prema Americi nakon zaustavljanja u nekoj od zaljevskih zemalja, najčešće u Kataru.
Afganistanci koji su se prijavili, ali još uvijek nisu dobili vize li oni koji traže da uđu u SAD kao izbjeglice, moraju proći kroz “tranzit”. To znači da će nakon odlaska iz Afganistana prvo biti smješteni u nekoj drugoj zemlji u Evropi ili Aziji dok čekaju da se završe sve sigurnosne procjene zaduženih institucija.
Razne zemlje primit će Afganistance dok čekaju da budu premješteni, među njima Kosovo i Albanija.
Dan nezavisnosti usred haosa
Afganistanci će 19. avgusta, Dan nezavisnosti, dočekati u zemlji u kojoj se na vlast nakon 20 godina ponovo vraćaju talibani.
U pojedinim gradovima održani su protesti ljudi koji su mahali afganistanskom nacionalnom zastavom. U nekim slučajevima su, kako su navodili mediji, rušili bijele talibanske zastave, što je okarakterisano kao jednim od prvih znakova protivljenja talibanima.
Među demonstrantima u Kabulu nalazile su se i žene.
Afganistan 19. avgusta slavi nezavisnost od britanske kolonije iz 1919. godine.
Sav očaj čekanja oko aerodroma
Jedna od slika koje će, vrlo vjerovatno, opisivati očaj i beznađe ljudi koji pokušavaju da napuste Afganistan pod vlašću talibana jeste ona sa muškarcem koji vojniku dodaje bebu preko žičane ograde.
Hiljade ljudi pokušavalo je da uđe na aerodrom Hamid Karzai i da se ukrca na neki od letova kojima rukovode američke kao i snage NATO zemalja.
Mnogi od njih nisu imali papire, no nadali su se da će uspjeti proći jedan od ulaza i ukrcati se na neki evakuacijskih letova.
Plašeći se za svoj život nakon što su talibani ušli u Kabul, Ahmad je pobjegao iz svog doma u sigurnu kuću. "Zaglavljen sam ovdje", rekao je on 19. avgusta za Gandhara sajt RSE/RL koji izvještava o Afganistanu i Pakistanu.
Ahmad je imao posebnu imigrantsku vizu za Sjedinjene Države i bio je na listi za evakuaciju. Također je dobio mail u kojem se navodi da treba doći na aerodrom. No, nije imao informaciju na koji izlaz treba da dođe. Talibani su ga pet puta u dva dana odbili pustiti da prođe. Čak su i pucali na njega.
"Imao sam sreće, mogao sam biti ubijen", rekao je Ahmad za Gandharu. "Sada ne znam šta je opasnije: ići na aerodrom ili ostati i živjeti pod talibanskom vladavinom."
Unutar aerodroma američki vojnici kontrolišu situaciju. Van njega talibani drže kontrolne punktove i ne dozvoljavaju prolaz u aerodrom. Oni koji se nalaze u blizini aerodroma borave u nehumanim uslovima. Kako je Reuters svjedočio ranije, za bocu vode prisiljeni su platiti 40 američkih dolara, a za tanjir riže 100. Većina ljudi nema toliko novca.
Skoro svakih 30-40 minuta poleti jedan avion sa stotinama ljudi koji, zbog straha od buduće vladavine talibana, napuštaju zemlju i život kojeg su stvorili.
U jednom od dana evakuacije kako je prenosio BBC, skoro 14.000 ljudi nalazilo se na pisti čekajući da se ukrca. Van aerodroma čekalo je najmanje 10.000 ljudi. Od kada su počele evakuacije najmanje 20 osoba umrlo je oko aerodroma.
Udruženje ratnih saveznika, grupa za preseljenje izbjeglica, procjenjuje da otprilike 250.000 Afganistanaca treba biti evakuisano, uključujući prevodioce, vozače i druge radnike koji su pomagali američkim naporima.
Samoubilački napad
Usred napora međunarodnih sila da evakuišu što više svojih državljana kao i ljudi koji su radili za njih, haosa i gužve na aerodromu, 26. avgusta bombaš samoubica izvršio je napad kod Abbey izlaza Hamid Karzai aerodroma.
Više od 170 civila i 13 pripadnika američkih snaga poginulo je, a preko 150 osoba je ranjeno. Ovo su prve američke vojne žrtve u Afganistanu od februara prošle godine i najsmrtonosniji napad na vojsku SAD u posljednjih deset godina. U napadu su poginula i dva britanska državljanina i dijete od jednog od njih.
Odgovornost za smrtonosni napad preuzela je takozvana "Islamska država provincije Horasan" ili "ISIS-K". Pojedini stručnjaci kažu da "ISIS-K" osnovali tvrdokorni elementi pakistanskih talibana koji su pobjegli u Afganistan kada su se na njih obrušile pakistanske snage sigurnosti. Takođe, pridružili su im se i pojedini dezerteri iz redova afganistanskih talibana koji su smatrali da njihova organizacija nije dovoljno ekstremna.
U obraćanju nakon napada američki predsjednik Joe Biden obećao je kako će uhvatiti odgovorne za napad.
"Odgovorićemo snažno i precizno u vrijeme, na mjestu i način na koji odaberemo," istakao je Biden precizirajući da SAD misle da znaju ko je naredio napad te da će "doći do njih bez opsežnih vojnih operacija".
On je rekao da teroristički napad neće odvratiti SAD od evakuacije hiljada američkih građana, saveznika i ugroženih Afganistanaca.
Prije samog napada nekoliko zemalja izdalo je upozorenja svojim građanima da ne idu na aerodrom jer postoji prijetnja od napada. Uprkos tome, veliki broj ljudi i dalje je bio ispred kapije aerodroma. Procjena je da oko 1.500 osoba koje imaju američke pasoše ili vize i dalje u tom momentu pokušavalo ući na aerodrom.
Ubrzo nakon napada Njemačka saopštava da ova zemlja završava sa misijom evakuacije u Afganistanu. U narednim danima većina savezničkih zemalja okončat će svoje misije. Sjedinjene Države i njihov predsjednik Joe Biden odlučni su da evakuacije završe tek 31. avgusta.
Američki napad dronom
Američki odgovor na samoubilački napad došao je par dana kasnije. Američka vojska je izvijestila da je u napadu bespilotnom letjelicom (dron) ubila dva pripadnika takozvane "Islamske države Horasan". Kasnije je saopšteno da su u napadu ubijena dva pripadnika takozvanog "ISIS-K".
Britanci otišli iz Afganistana
Nakon što su evakuisali 15.000 ljudi u dvije sedmice Velika Britanija je 28. avgusta obavila posljednji let. Ovim je okončan njihov 20-godišnji angažman u Afganistanu.
Britanski premijer Boris Johnson je u video obraćanju na Twitteru pohvalio 1.000 članova vojnog osoblja, diplomata i zvaničnika koji su učestovali u operaciji u Afganistanu. U ovom momentu većina zemalja uključujući Tursku, Njemačku, Španiju, Italiju završile su evakuacije svog osoblja i Afganistanaca koji su radili sa njima.
Nekoliko dana kasnije, 30. avgusta najmanje pet raketa ispaljeno je na aerodrom u Kabulu, ali ih je presreo sistem protivvazdušne odbrane.
Najveća evakuacija u historiji
Invazija na Afganistan pod vodstvom Sjedinjenih Država zbacila je talibane sa vlasti 2001. godine, ali oni nikada nisu stvarno otišli. Nakon što su u nekoliko dana preplavili zemlju i osvojli gradove, vlada koju je je zapad podržavao 20 godina, pala je. Afganistanci, strahujući za budućnost, pojurili su ka aerodromu, jednoj od posljednjih ruta za izlazak iz zemlje.
U zajedničkom naporu američkih i NATO snaga nakon što su talibani zauzeli Kabul, 123.000 evakuisano je iz Afganistana, saopštio je Pentagon.
Ovo je bila najveća vazdušna evakuacija u historiji, zaključio je Reuters.
Veliki broj Afganistanaca evakuisan je u savezničke zemlje i Sjedinjene Države. Osim toga, najmanje 13 zemalja složilo se da privremeno smjesti afganistanske izbjeglice dok čekaju na preseljenje u "tranzitu". Među tim zemljama nalaze se i Kosovo, Albanija i Sjeverna Makedonija.
No, “daleko veća humanitarna kriza tek počinje” rekao je visoki povjerenik Ujedinjenih nacija za izbjeglice Filippo Grandi za ovu ratom razorenu zemlju.
U saopštenju 30. avgusta Grandi je ponovio poziv da granice ostanu otvorene i da što više zemalja podijeli “humanitarnu odgovornost” sa Iranom i Pakistanom gdje već boravi 2,2 miliona afganistanskih izbjeglica. Ranije ove sedmice UNHCR je saopštio da bi oko pola miliona Afganistanaca moglo napustiti zemlju do kraja godine.
Kraj 20 godina dugog prisustva
U novembru 2001. godine američka vojska, kao i njihovi NATO i regionalni saveznici srušili su vladavinu talibana. Talibani su su pružali utočište Osami Bin Ladenu i drugim vođama Al Kaide koji su povezani sa terorističkim napadom 11. septembra 2001. u Americi.
Sada, nakon 20 godina, vojska Sjedinjenih Država i saveznika, otišla je iz Afganistana nakon mirovnog sporazuma kojeg je u februaru prošle godine potpisao bivši predsjednik SAD-a Donald Trump.
Niti jedan američki vojnik nije ostao u zemlji, potvrdio je nakon najave o završetku misije general Frank McKenzie. Iako su uspjeli evakuisati većinu Amerikanaca koji su željeli napustiti Afganistan, nisu svi uspjeli otići. Većina tih ljudi ostala je kako bi bili zajedno sa porodicama, piše Reuters.
No, u zemlji ostaju i desetine hiljada Afganistanaca, prevodioca, novinara, aktivista za prava žena, nisu uspjeli da se evakuišu i sada bi mogli biti u riziku od talibana.
Svih šest hiljada Amerikanaca evakuisano je. Stotina hiljada Afganistanaca odlazi sa njima. Talibani, militantna grupa koja je vladala zemljom od 1996. do 2001. godine, sada ponovo ima kontrolu nad Afganistanom.