Dostupni linkovi

Kandić: Presuda Mladiću smanjuje prostor za negiranje zločina


"Politički vrh u Srbiji ćuti, jer sud nije povezao Srbiju sa učesnicima UZP-a (udruženi zločinački poduhvat)", navela je na svom Tviter nalogu 8. juna Nataša Kandić, osnivačica nevladinog Fonda za humanitarno pravo u Srbiji povodom presude Ratku Mladiću u Hagu.
"Politički vrh u Srbiji ćuti, jer sud nije povezao Srbiju sa učesnicima UZP-a (udruženi zločinački poduhvat)", navela je na svom Tviter nalogu 8. juna Nataša Kandić, osnivačica nevladinog Fonda za humanitarno pravo u Srbiji povodom presude Ratku Mladiću u Hagu.

Osnivačica nevladinog Fonda za humanitarno pravo u Srbiji Nataša Kandić ocenila je da presuda Ratku Mladiću smanjuje prostor na negiranje zločina.

"Presuda smanjuje prostor za laži, nacionalistička tumačenja i negiranje zločina", napisala je Kandić 8. juna na svom Tviter nalogu.

Haški sud je 8. juna u drugostepenom postupku potvrdio presudu kojom je Ratko Mladić osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu za genocid, progon, zločine protiv čovečnosti, istrebljivanje i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Nataša Kandić je dodala i da politički vrh u Srbiji "ćuti jer sud nije povezao Srbiju sa učesnicima UZP-a (udruženi zločinački poduhvat)".

Ona je ocenila i da je to "Pirova pobeda".

"Ni Srebrenice ni Tomašice (masovna grobnica u blizini Prijedora) ne bi bilo da Srbija nije finansijski i vojno, moralo i ideloški podržavala vojsku čiji su generali osuđeni za genocid", napisala je Kandić.

Sudsko veće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, kojim je predsedavao sudija Alphonso Orie, Mladića je 2017. godine prvostepeno osudilo po 10 od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti.

Oslobođen je, međutim, optužbe za genocid počinjen u šest bosanskohercegovačkih opština tokom 1992. godine – Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Kotor Varoši, Foči i Vlasenici.

Utvrđeno je da je Mladić kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN), u leto 1995. godine, progon i prisilno premeštanje Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine (BiH), terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija taocima tokom NATO bombardovanja 1995. godine.

Zvaničnici u Srbiji u svojim izjavama odbijaju da priznaju da se u Srebrenici dogodio genocid. Zbog toga je Srbija kritikovana u izveštajima Evropske unije.

U poslednjem takvom izveštaju, koji je Evropski parlament usvojio u martu 2021. godine, izražava se žaljenje zbog toga što pojedini predstavnici vlasti i političari i dalje poriču genocid u Srebrenici i pozdravlja rad organizacija civilnog društva na polju pomirenja, tranzicione pravde i odgovarajuće reparacije.

Žrtve Srebrenice u iščekivanju konačne presude Mladiću
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:06 0:00

XS
SM
MD
LG