Dostupni linkovi

Zahtjevi za nultu toleranciju prema nasilnicima nad ženama u BiH


Marš žena u Banjaluci - 8. marta 2021.

U nekoliko gradova i opština u Bosni i Hercegovini (BiH) organizovane su aktivnosti nevladinih organizacija, u povodu 8. marta - Međunarodnog dana žena, na kojima se ukazalo na položaju žena u društvu.

Nekoliko desetina aktivistkinja i aktivista učestvovalo je na desetom Osmomartovskom maršu u ponedjeljak u Banjaluci.

Pod motom 'Državo, pokaži da nismo same!’ učesnici Marša prošetali su tačno u podne od Narodnog pozorišta Republike Srpske do Trga Krajine, na kojem su čitani sporni dijelovi sudskih presuda za silovanja i seksualna zlostavljanja.

“Ovogodišnjim maršem želimo javno ukazati na propuste koji postoje u slučajevima krivičnih djela protiv polnog integriteta, seksualnog uznemiravanja i nasilja”, poručili su iz Udruženja “Oštra nula”, jedno od organizatora Osmomartovskog marša.

U BiH zahtjev za izmjene odredbi zakona o seksualnom uznemiravanju

U Udruženju podsjećaju da je Bosna i Hercegovine ratifikovala Istanbulsku konvenciju koja je osnov za kreiranje formalno-pravnog okvira za prevenciju tih krivičnih djela, ali i za zaštitu žrtava od strane sistema.

“Međutim, upravo izostanak te podrške je jedan od glavnih razloga zašto silovanje kao najteži oblik seksualnog nasilja često ostaje neprijavljeno i nekažnjeno. Žene su dodatno demotivisane blagim kaznama koje se izriču počiniteljima ovih i sličnih krivičnih djela”, poručili su organizatori Marša.

Ističe se kako sudovi u BiH, nerijetko, kao olakšavajuće okolnosti uvažavaju siromaštvo, bračni, roditeljski ili radni status nasilnika, bez obrazloženja zašto se upravo ove okolnosti posmatraju kao olakšavajuće za ovako teško krivično djelo.

“Dešava se da sud silovatelja osudi na minimalnu kaznu a kao olakšavajuću okolnost navede da je nezaposlen. Voljele bismo da čujemo zašto je nezaposlenost izgovor za silovanje? Razumijemo da se ta okolnost može posmatrati kao olakšavajuća ukoliko se radi o krađama i sličnim djelima, ali nipošto kada se radi o seksualnom nasilju”, ističu u Oštroj nuli.

Učesnici Osmomartovskog marša ukazali su da u BiH nije nikada uspostavljena specijalizovana služba podrške za žrtve silovanja.

“Bosna i Hercegovine nije uskladila svoj zakonodavni okvir, niti je sa obavezama koje proizlaze iz Istambulske konvencije uskladila sistem zaštite i pomoći za žrtve, ali ni sistem procesuiranja počinilaca”, poručili su u Udruženju Oštra nula.

U Sarajevu je u ponedjeljak 8.marta organizovano dnevno aktivističko stajanje na pješačkom mostu Festina Lente u organizaciji Fondacije „Cure“

„Želimo javno istupiti kao podrška cjelokupnom pokretu žena, djevojaka i djevojčica koje su digle svoj glas i koje dižu glas svakodnevno protiv svih oblika nasilja, seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja, diskriminacije, netolerancije i politike ignorisanja žena“, poručile su iz Fondacije.

Aktivistkinje na pješačkom mostu Festina Lente u organizaciji Fondacije "Cure" - Sarajevo, 8. mart 2021.
Aktivistkinje na pješačkom mostu Festina Lente u organizaciji Fondacije "Cure" - Sarajevo, 8. mart 2021.

Ističe se kako je želja da svojim prisustvom skrenu pažnju na nasilje i probleme sa kojima se suočavaju žene u Bosni i Hercegovini, te koliko su stereotipi, predrasude i patrijarhalno nasljeđe uticali na kreiranje društva koje je tolerantno na nasilje i diskriminaciju.

Nikada nije bila potrebnija borba za ženska prava upravo zbog toga što, zbog pandemije, žele da nema te građanske neposlušnosti, poručila je aktivistkinja za prava žena Jadranka Miličević.

„Evo sad kojeg god predstavnika institucija budete pitali, znaju li koliko je žena ubijeno u Bosni i Hercegovini ili bilo izloženo nasilju, ili tražilo pomoć putem SOS telefona, neće znati, jer ne postoji državna statistika. Ovi podaci, na koje mi ukazujemo, to su podaci civilnog društva“, navela je Miličević.

Ona je iznijela i zahtjeve prema vlastima, a to je da kazne prema nasilnicima budu pooštrene, odnosno, da bude nulta tolerancija za svakoga ko čini nasilje nad ženama i djevojčicama.

XS
SM
MD
LG