Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Srpsko građansko vijeće–Pokret za ravnopravnost u BiH, Hrvatsko narodno vijeće BiH i Forum parlamentaraca 1992.-1996. godine uputili su u petak 26. februara pismo strankama u Parlamentu BiH, Uredu viskogo predstavnika (OHR) i Vijeću za implementaciju mira (PIC) u BiH u kojem predlažu principe promjena Ustava BiH.
U pismu nevladinih organizacija navode kako se Ustav mora mijenjati i potcrtavaju da je to međunarodno-pravna obaveza BiH koja proizilazi iz pravosnažnih presuda međunarodnih sudova koje su donesene od 2007. do 2020. godine, kao i presuda Ustavnog suda i Suda BiH.
Evropski sud za ljudska prava donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv BiH, pri čemu su tužbu podnijeli pojedinci ili više njih. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.
„Više od dvije decenije naše nevladine organizacije stoje na stanovištu da svi građani BiH, tj. svi narodi i manjine, moraju imati jednaka prava i obaveze na teritoriji cijele BiH. Ovaj princip sadržan je i u dejtonskom Ustavu BiH, čiji je sastavni dio i Evropska konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama koja je direktno primjenjiva i ima prednost nad svakim drugim pravom u BiH", navode u pismu.
Postojeći etno-nacionalni koncept u BiH, koji je posebno izražen kroz ulogu domova naroda na nivou države i dva bosanskohercegovačka entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, je neodrživ jer se pitanje vitalnog nacionalnog interesa u većini slučajeva zloupotrebljava, navode potpisnici.
"Ovaj institut uglavnom se ne koristi za vitalne nacionalne interese naroda, već za ‘vitalne interese’ nacionalističkih političkih stranaka. Također, njime se potpuno potiskuju građanska prava garantirana postojećim Ustavom BiH, što vodi u potpunu etničku segregaciju. S druge strane, praksa je pokazala da je entitetsko glasanje imalo mnogo pogubniji učinak na (ne)razvoj BiH nego zaštita vitalnog nacionalnog interesa".
Kako kažu u pismu, donesene presude, koje su obavezujuće za BiH, predstavljaju međunarodno- pravni osnov za izmjene Ustava BiH.
„Etnički princip nametnut je flagrantnim kršenjem svih ljudskih prava, agresijom, etničkim čišćenjem i genocidom,“ navode potpisnici i dodaju kako namjera pisma nije predlaganje konkretnih rješenja ili ustavnih amandmana, već žele ponuditi principe koji bi trebali biti polazna osnova za izradu prijedloga amandmana na Ustav BiH.
„Principi trebaju biti minimalni zajednički sadržaj svim progresivnim političkim snagama BiH, da bi se kao zajednički interes prezentirali prijateljskim državama i potpisnicima Daytonskog sporazuma suodgovornima za stanje i budućnost BiH", ističu i pismu i navode da se odlučivanje o ustavnim promjena mora vratiti u Parlamentarnu skupštinu BiH.
Predloženi principi za promjenu Ustava BiH zasnivaju se na uklanjanju sistemske diskriminacije rasprostranjene u ustavnom uređenju, entitetskog glasanja u Parlamentarnoj Skupštini BiH i provođenju pravosnažnih sudskih presuda međunarodnih i domaćih sudova koje bi dokinulo suspenziju vladavine prava.
Navode i kako je Ustavom neophodno definirati princip sankcioniranja negiranja genocida i zločina protiv čovječnosti i precizno odrediti prava koja se štite institutom vitalnog nacionalnog interesa ili nacionalnog veta u zakonodavnim tijelima države i nižih nivoa vlasti.
Nevladine organizacije kažu kako se izmjenama Ustava mora onemogućiti paraliza institucija BiH, te afirmirati građanski karakter društva i jačanje demokratske države po uzoru na sve demokratske države u Evropi i svijetu.
