Dostupni linkovi

Za Milanovića samo su neke žrtve zlostavljanja vrijedne zanimanja


Milanović sa suprugom na inauguraciji za predsjednika u veljači 2020, Zagreb

Egomanijakalna instrumentalizacija žrtava - tako su u zagrebačkom Centru za ženske studije okarakterizirali najnovije izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića kako ga seksualno zlostavljanje zanima samo ako bogati i moćni zlostavljaju siromašne i slabe.

“Ne postoji imovinski census koji žrtva mora zadovoljiti da bi bila žrtvom, ne postoji prag slave i javne pojavnosti, na koncu konca ne postoje kriteriji socijalnog ugleda kojeg žrtva mora dosegnuti da bi se legitimirala ili autolegitimirala svoje bivanje žrtvom. Takvi kriteriji ne postoje i ne bi smjeli postojati, a pogotovo jedan socijaldemokratski predsjednik države ne bi smio poticati postavljanje takvih kriterija”, upozorava u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) izvršna direktorica Centra Dorotea Šušak.

Predsjednik je potom izvrijeđao nevladinu udrugu za ženska prava B.a.B.e. i pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Višnju Ljubičić koje su ga upozorile da se na taj način relativizira žrtve seksualnog nasilja i njihove traume.

Koordinatorica B.a.B.a Zdravka Sadžakov je u izjavi za RSE kazala kako nemaju namjeru nastaviti polemiku sa Milanovićem, jer to samo služi trivijalizaciji teme seksualnog zlostavljanja i Milanovićevoj samopromociji.

'Ne postoji imovinski census koji žrtva mora zadovoljiti da bi bila žrtvom, ne postoji prag slave i javne pojavnosti', kaže Dorotea Šušak.
'Ne postoji imovinski census koji žrtva mora zadovoljiti da bi bila žrtvom, ne postoji prag slave i javne pojavnosti', kaže Dorotea Šušak.

A evo što je Milanović rekao:

“Kada o tome zapomažu holivudske glumice koje ne izlaze iz kreveta za manje od 5 milijuna dolara, to baš ne vidim kao nešto čime bih se trebao zanimati. Kada to rade žene koje su zaposlenice, službenice, majke ili mlađe kolegice u akademiji – to je problem“, ocijenio je Milanović 5. veljače u Petrinji na pitanje da komentira sve veći broj prijava o seksualnom zlostavljanju.

Sve je više prijava za seksualno zlostavljanje na Sveučilištu u Zagrebu. Tako je 27. siječnja Državnom odvjetništvu predano 27 prijava za seksualno zlostavljanje, uznemiravanje i druge oblike neprimjerenog ponašanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Do 9. veljače, kako javlja Hrvatska radio-televizija (HRT), 29 prijava stiglo je Dramskoj, 15 prijava Likovnoj akademiji, 12 studentica prijavilo je istog profesora na Veterinarskom fakultetu, a sedam prijava stiglo je na Filozofski fakultet.

Kada mu je prigovorila nevladina udruga B.a.B.e, čiji akronim inače znači “Budi aktivna, budi emancipirana”, on ih je među ostalim nazvao “udrugom glupog i neduhovitog akronima” koja samo galami, a ništa ne radi, i čije članice “ne dopuštaju ni razmišljanje, a kamoli razgovor drugačiji od njihovog.”

Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Višnju Ljubičić nazvao je “takozvanom” jer nije ustala u zaštitu ljudi koje je je jedna saborska zastupnica prozvala kao “prostitutke i kriminalce” jer su se okupljali u ilegalnom klubu za vrijeme lockdowna u proljeće.

“Mislim da su udruge civilnog društva kao i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova važni dionici aktualne borbe. Mislim da je važno da dobre tendencije u društvu dozvoljavanja i pružanja glasa žrtvi treba pozdraviti, osnažiti i zagovarati, a ne ih obespravljivati ili im dodatno krasti prostor u javnosti”, poručuje Dorotea Šušak.

Milanovićevi istupi i Vlada

“Milanović vrlo često u javnosti istupa mačistički ili na način kao u kafiću – skraćeno i pojednostavljeno”, kaže za RSE politički analitičar Žarko Puhovski.

Otuda, komentira Puhovski, i njegova izjava da bogatim ženama nije potrebna zaštita, u smislu klasične komunističke i socijaldemokratske opcije koja smatra da je klasno pitanje nadređeno rodnom i da uvijek bogatiji maltretiraju siromašne.

“To je nedvojbeno velikim dijelom istina, ali nije jedna istina i nije sva istina. I kada se pojave druge teme, Milanović naprosto ne zna što bi činio s tim postupkom pojednostavljenja kada se suoči s takvim problemima”, ocjenjuje Puhovski.

Puhovski smatra da Milanović javno poručuje da ga je baš briga za žene koje dobro zarađuju – „jer one zarađuju, pa bi, valjda, u to ime mogle otrpjeti i malo silovanja.”

Sukob Zorana Milanovića sa ’drukerima’, ’narikačama’ i drugima
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:30:00 0:00
Direktan link

Puhovski, međutim, upozorava da Milanović svojim ponašanjem ujedno omogućuje skretanje pozornosti javnosti sa veoma ozbiljnih problema sa kojima se Vlada susreće, poput suodgovornosti vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) za “šlampavu” obnovu kuća Hrvata povratnika nakon vojno-redarstvene akcije „Oluja“ u kojoj su oslobođene teritorije Hrvatske koje su devedesetih okupirale srpske snage.

“Tu onda Milanović kaže kako to nije pravno pitanje, nije interesantno sa pravnog stajališta i u zastari je, i time naravno olakšava Vladi poziciju”, pojašnjava Puhovski.

Dodatno – zaključuje Puhovski – “Milanović svojim naglašenim antifašizmom što mu je još jedino ostalo od bivšeg ljevičarskog stava omogućuje premijeru Andreju Plenkoviću da se ne mora tim stvarima baviti pa si može na neki način olakšati poziciju na desnom krilu.”

Zoran Milanović pobijedio je u 2. krugu predsjedničkih izbor u Hrvatskoj 5. siječnja 2020. godine, i premijer Andrej Plenković tada je najavio “tvrdu kohabitaciju” s njime. Na vanjskopolitičkoj razini glavna razlika među njima je odnos prema BiH, gdje Milanović zagovara tvrđi pristup i žešće se zalaže za interese BiH Hrvata onako kako ih zastupa HDZ BiH, nego premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković.

Javne tenzije između Milanovića i Andreja Plenkovića krenule su sredinom rujna 2020. godine, izbijanjem afere „Janaf“, odnosno uhićenjem predsjednika uprave tog javnog poduzeća Dragana Kovačevića, u čiji zatvoreni klub u središtu Zagreba je Milanović zalazio u vrijeme potpunog lockdowna u proljeće. Izmjenjivali su strelice nekoliko mjeseci, a onda su se odnosi normalizirali.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG