Dostupni linkovi

Opoziv crnogorskih ambasadora tek nakon javnog obrazloženja


Dritan Abazović (lijevo) i Milo Đukanović (desno) na sjednici Skupštine Crne Gore (decembar 2020.)

Postignut je dogovor o izlasku iz problema opoziva jednog broja crnogorskih ambasadora, koji je prvenstveno bio vezan za javna obrazloženja povodom prijedloga Vlade Crne Gore, saopšteno je 26. januara u zajedničkom saopštenju nakon sastanka predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem i ministrom vanjskih poslova Đorđem Radulovićem.

Sastanak su inicirali Abazović i Radulović nakon što je Đukanović odbio da potpiše opoziv sedam ambasadora jer, kako je naveo, taj prijedlog mu je dostavljen bez valjanog obrazloženja.

Za sedam ambasadora koji su postavljeni voljom Đukanovićeve Demokratske partije socijaliste (DPS) dok je bila na vlasti, ministar vanjskih poslova nove Vlade Radulović je predložio opoziv što je Vlada sredinom decembra 2020. prihvatila.

Đukanović je 4. januara 2021. odbio da donese ukaze o njihovom opozivu jer, kako je naveo, nije valjano obrazložena odluka za njihovo povlačenje,

Na sastanku 26. januara je, kako se navodi, razmotreno i pitanje vođenja vanjske politike imajući u vidu nadležnosti Predsjednika Crne Gore i Ministarstva vanjskih poslova.

"Prepoznata je jasna nadležnost Predsjednika i Vlade u procesu selekcije diplomatskih predstavnika Crne Gore, kao i pravo Vlade da diplomatski predstavnici budu autentičan izraz njene vanjske politike", navodi se u saopštenju.

U saopštenju se dodaje da je dogovoren nastavak pozitivne prakse vanjskopolitičkih konsultacija na nivou tri predsjednika i ministra vanjskih poslova, koja će garantovati kvalitetan dijalog i odabir kadrova čime će se nastaviti dosadašnji stabilan vanjskopolitički kurs Crne Gore.

Naime, nakon što je odbio da opozove ambasadore, Đukanović je 22. januara izjavio da ostaje pri toj odluci, jer bi to značilo "saučestvovanje u blaćenju tih ljudi".

Istog dana je ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović izjavio da postoje mehanizmi međunarodnih konvencija "koji omogućavaju resornom ministarstvu da opozove ambasadore bez potpisa Đukanovića" i pozvao se na član 43 Bečke konvencije kojim, prema njegovim navodima, funkcije ambasadora prestaju kada vlada notifikuje drugoj državi da oni nisu ambasadori.

Iz Ministarstva vanjskih poslova su zatim pozvali šefove svih crnogorskih ambasada na konsultacije u Podgorici, koje su trebale da počnu ove sedmice. Da li je proces konsultacija počeo, crnogorska javnost nije informisana.

Iz Đukanovićevog kabineta su ranije saopštili da potpis ukaza Predsjednika nije protokolarnog karaktera.

"Predsjednik ne potpisuje ukaz, kako to jednostavno predstavlja Ministarstvo vanjskih poslova, već donosi i izdaje ukaz kojim sprovodi svoju odluku da opozove ambasadora na prijedlog koji je utvrdila Vlada. Dakle, Vlada i Ministarstvo samo predlažu, a onaj ko prijedlog pretvara u konačnu formu opoziva je predsjednik", saopštila je 5. januara savjetnica Predsjednika za vanjsku politiku Tamara Brajović.

Prema Ustavu Crne Gore, među nadležnostima predsjednika države je i "da postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu, na prijedlog Vlade i uz mišljenje odbora Skupštine nadležnog za međunarodne odnose".

Vladu Crne Gore je početkom decembra 2020. izabrala nova većina u crnogorskom parlamentu koju čine koalicije predvođene Demokratskim frontom (DF), Demokratama i Građanskim pokretom URA.

Oni zajedno imaju 41 od 81 poslanika u parlamentu, nakon što su na izborima 30. avgusta prvi put nakon tri decenije vlasti porazili DPS, na čijem je čelu predsjednik Milo Đukanović.

XS
SM
MD
LG