Armenija kaže da je spremna sudjelovati u mirovnim pregovorima jer međunarodni čelnici i dalje pozivaju na trenutni prekid borbi s azerbejdžanskim snagama zbog otcijepljene regije Nagorno-Karabah usred zabrinutosti da bi rasplamsavanje nasilja moglo prerasti u puno ratno stanje.
Ministarstvo vanjskih poslova u Erevanu je u izjavi od 2. listopada reklo da pozdravlja raniji zajednički poziv iz Francuske, Rusije i Sjedinjenih Država, supredsjedatelja takozvane Minske skupine Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OSCE), za trenutni prekid neprijateljstava između snaga koje se bore oko Nagorno-Karabaha.
Ove tri zemlje su također pozvale čelnike Armenije i Azerbejdžana da se "bez odgađanja obvežu na nastavak temeljnih pregovora, u dobroj vjeri i bez preduvjeta, pod pokroviteljstvom supredsjedatelja OSCE-ove skupine iz Minska".
"Pozdravljamo činjenicu da su supredsjedatelji minske skupine na razini svojih čelnika reagirali na upotrebu sile u zoni sukoba u Nagorno-Karabahu oštrom osudom", navodi se u armenskoj izjavi.
"Armenija je i dalje predana mirnom rješavanju sukoba oko Nagorno-Karabaha ... Spremni smo stupiti u suradnju sa zemljama supredsjedateljima OSCE-ove skupine iz Minska kako bismo ponovno uspostavili režim prekida vatre temeljen na sporazumima iz 1994.-1995.", dodaje se.
Armenske i azerbejdžanske snage pokazale su malu spremnost da zaustave borbu otkako su izbile tenzije 27. rujna.
Više od 100 ljudi, uključujući mnogo civila, ubijeno je u teškim sukobima, uključujući upotrebu naoružanih bespilotnih letjelica, tenkova, helikoptera i više raketnih sustava, duž većeg dijela linije koja razdvaja armenske snage koje kontroliraju Nagorno -Karabah iz azerbejdžanskih trupa.
Sukobi se smatraju najgorim vidom nasilja otkako je prekidom vatre 1994. godine okončan rat na spornom teritoriju.
