Izvještaj AP priredio Milad Obradović
Ako su Ujedinjene nacije stvorene iz pepela Drugog svjetskog rata, šta će se roditi iz globalne krize COVID-19?
Brojni svjetski lideri na ovonedjeljnom virtuelnom samitu UN-a izrazili su nadu da će ta vakcina biti pristupčna i dostupna svim zemljama, bogatim i siromašnim. Ali pošto su se Sjedinjene Države, Kina i Rusija opredijelile da se isključe iz zajedničkih napora na razvoju i distribuciji vakcine, a neke bogate države sklapaju ugovore sa farmaceutskim kompanijama kako bi obezbijedile milione potencijalnih doza, molbe upućene UN-u su brojne, ali vjerovatno uzaludne, piše AP.
„Da li ljude treba ostaviti da umru?“, pitao je predsjednik Hondurasa Juan Orlando Hernandez, koji je prebolovao i COVID-19.
On je govorio o nesigurnom putu naprijed.
„Pandemija je po definciji globalni izazov i zahtjeva globalni odgovor, ali COVID -19 je na nesreću otkrio kako smo u iskušenju da reagujemo na direktne prijetnje na državnom, a ne na međunarodnom nivou, kazao je finski predsjednik Sauli Niinisto.
Više od 150 zemalja pridružilo se COVAX-u, globalnoj šemi dizajniranoj za distribuciju vakcine protiv korona virusa po najnižim mogućim cijenama. Plan COVAX podrazumjeva da će dvije milijarde doza vakcine biti raspodjeljeno širom svijeta do 2021. godine. Progam cilja na to da rasprostranjenost vakcine bude jednaka i to po najnižoj mogućoj cijeni.
U COVAX-u su i bogatije zemlje koje slažu da ulažu u moguću vakcinu i pomažu u finansiranju pristupa siromašnijim. Ali odsustvo Vašingtona, Pekinga i Moskve znači da odgovor na zdravstvenu krizu, za razliku od bilo koje druge u UN-ovih 75 godina, teško da može postati globalan. Umjesto toga, tri sile su se nejasno obavezale da će dijeliti bilo koju vakcinu koju razviju, vjerovatno nakon što prvo pomognu svojim građanima.
Ovonedjeljno okupljanje u UN moglo bi poslužiti kao poziv na uzbunu, rekla je Gaile Smith, predsjednica kampanje pod nazivom One campaigne, neprofitne organizacije koja se bori protiv bolesti koje se mogu spriječiti. I procjenjuje koliko najmoćnije države svijeta doprinose tome da je dostupnost vakcine pravična.
„Nije dovoljno da samo neke zemlje iz grupe G20 shvate da je svima dostupna vakcina ključ za zaustavljanje ovog virusa i ponovno otvaranje globalne ekonomije", rekla je Gejl Smit.
Džavama je preostalo nekoliko nedjelja prije isteka roka za pridruživanje državama COVAX-a, u okrilju Svjetske zdravstvene organizacije, i mnogi šefovi država koriste sastanak Ujedinjenih nacija kao veliku šansu.
Predsjednica Gane Nana Akufo-Addo, istakla je iluzornost granica i bogatstva: „Virus nas je naučio da smo svi izloženi riziku i da ne postoji posebna zaštita za bogate ili određenu klasu.“
Predsjednik pacifičke ostrvske države Palau, zemlje bez COVID-a, Tommi Remengesau Jr., upozorio je na sebičnost: „Nagomilavanje vakcine naštetiće svima.“
A predsjednik Ruande Paul Kagame, apelovao je na univerzalnu želju za povratkom u normalu: „Obezbjeđivanje jednakog pristupa vakcinama, terapiji i dijagnostici ubrzaće kraj pandemije za sve.“
"Nikada se nismo suočili sa situacijom da 7,8 milijardi ljudi na svijetu treba vakcinu gotovo u isto vrijeme", rekao je Džon Nkengasong, šef Afričkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti.
To je dovelo do teških pitanja: Ko će prvi dobiti doze vakcine? Ko sklapa privatne ugovore da bi ih dobio? Ovonedjeljni govori jasno pokazuju da takva pitanja imaju egzistencijalno značenje. Potraga za vakcinom ne smije biti „čisto trgovački čin“, smatra Irak, niti „pitanje konkurencije“, dodaje Turska. „Moramo ukloniti politiku iz vakcine“, govore iz Kazahstana. „Potrebna nam je istinska globalizacija saosjećanja“, navode iz Slovačke.
Dominikanska Republika je bila više nego izričita u izjavi: „Zahtijevamo da ova vakcina bude dostupna svim ljudskim bićima na planeti.“ Mozambik je upozorio da su „nacionalizam i izolacionizam pred pandemijom, što se nas tiče, recept za neuspjeh“.
Bez obzira na njihovu reputaciju kod kuće ili na globalnoj sceni, lideri pronalaze trunku zajedničkog, jer se svijet približava zapanjujućem broju od milion potvrđenih smrtnih slučajeva od pandemije. „Vakcina COVID-19 mora se smatrati globalnim javnim dobrom. To svima treba da bude jasno“, rekao je Rodrigo Duterte, predsednik Filipina.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres započeo je Generalnu skupštinu izjavivši: „Glupa greška je misliti da možemo sačuvati bogate ljude, a dopustiti da siromašni ljudi pate“.
Nije jasno da li će primjedbe svjetskih lidera, izrečene u diplomatskim prepirkama ne iz sjedišta Ujedinjenih nacija, već u video zapisima snimljenim i emitovanim iz nacionalnih prijestonica, promijeniti situaciju. Zdravstveni stručnjaci, aktivisti i drugi sa zabrinutošću postavljaju to pitanje.
„Važno je da i dalje držimo ove govore, ali na kraju, sami govori neće imati efekta ako ne budu preduzete stvarne mjere kako bi se osiguralo da siromašne zemlje, a unutar njih i najsiromašnije siromašne, imaju pristup“ vakcini“, rekao je Tendai Mafuma iz grupe za socijalnu pravdu sa sjedištem u Južnoj Africi. Kazahstanski predsjednik Kassim-Jomart Tokaev upozorio je da se svijet „približava onome što su neki već nazvali stanjem„ globalne disfunkcije “, kao rezultat pandemije, a globalni sistem je sada „na ivici dramatičnih preokreta što može dovesti do nepovratnih posljedica“. Upozorio je da je „Sada trenutak promjene za čovječanstvo“.
