Dostupni linkovi

Špansko liječenje rana prošlosti zakonom protiv Frankove ostavštine


Španski diktator Francisko Franko, novembar 1938.

Španska socijalistička vlada iznijela je ambiciozan nacrt zakona kako bi se nizom mjera suočila s naslijeđem diktature generala Franciska Franka (Francisco Franco), ali i nakon više od 80 godina od završetka Građanskog rata takvi prijedlozi ostaju sporni u zemlji čija je politička slika sve više polarizovana između ljevice i desnice, pišu svjetski mediji.

Pomoć države u traženju Frankovih žrtava

Gotovo godinu dana nakon premještanja Frankovih posmrtnih ostataka, španska ljevičarska vlada odobrila je nacrt zakona kojim će se finansirati ekshumacija žrtava Španskog građanskog rata od 1936. do 1939. i diktature koja je trajala sve do Frankove smrti 1975., piše agencija Frans pres (Agence France-Presse).

Prema procjenama aktivista, više od 100.000 žrtava i dalje je pokopano u neobilježenim grobnicama širom Španije.

"Zakon o demokratskom sjećanju", koji je kabinet premijera Pedra Sančesa (Pedro Sanchez) usvojio u utorak, 15. septembra, učinit će iskopavanje masovnih grobnica pitanjem “državne odgovornosti”, naglašava AFP, dodajući kako vlada planira izdvojiti 750.000 eura za finansiranje nacrta zakona, a 60 odsto sredstava je predviđeno za potragu za nestalima.

Nacrt zakona, koji mora odobriti parlament, predviđa kreiranje DNK baze podataka koja će pomoći u identifikaciji ostataka pronađenih u masovnim grobnicama, stvaranje mape masovnih grobnica i sprječavanje institucija koje se finansiraju javnim sredstvima da glorifikuju diktaturu.

Prema ranijem Zakonu o istorijskom sjećanju, koji je donijela prethodna socijalistička vlada 2007. godine, država je jednostavno ponudila podršku kako bi pomogla porodicama da pronađu i iskopaju rođake pokopane u neobilježenim grobnicama. Ta je podrška, podsjeća AFP, povučena nakon što je konzervativna Narodna stranka došla na vlast 2011. godine, tvrdeći da je takva pomoć bespotrebno otvorila stare rane.

Sančes je rehabilitaciju žrtava iz ere diktatora Franciska Franka postavio kao jedan od svojih prioriteta od dolaska na vlast 2018. Već u oktobru prošle godine, ističe agencija Frans pres, odredio je uklanjanje Frankovih posmrtnih ostataka iz mauzoleja u Dolini palih, u blizini Madrida, odakle je prebačen na diskretnu porodičnu parcelu na periferiji španske prijestolnice.

Fokus na žrtve i ljudska prava

Španska vlada otkrila je planove da pretvori mjesto bivšeg mauzoleja generala Franka u civilno groblje i zabrani organizacije koje veličaju naslijeđe diktatora - kao dio svojih napora da pomogne zemlji da izliječi rane iz prošlosti, napisao je Gardijan (The Guardian).

Nacrt "Zakona o demokratskom sjećanju", ukazuje list, sadrži desetke mjera usmjerenih na prepoznavanje žrtava Španskog građanskog rata i diktature koja je uslijedila, s ciljem da se strahote tog vremena ne zaborave ili ponove.

Prema vladinom prijedlogu, Dolina palih u kojoj su se nalazili Frankovi ostaci do prošlog oktobra, bit će pretvorena u civilno groblje s posmrtnim ostacima ljudi koji su stradali u građanskom ratu, dok će se ostaci onih koji su za vrijeme Frankove vladavine sahranjeni uz najveće počasti, morati premjestiti. U mauzoleju se nalaze posmrtni ostaci više od 30.000 ljudi stradalih na obje strane tokom rata.

Također će se, dodaje Gardijan, van zakona staviti udruženja koje slave diktatora i njegovu vladavinu, poput Fondacije Francisko Franko, koja je osnovana manje od godinu dana nakon njegove smrti 1975. godine, kako bi promovisala proučavanje i svijest o Frankovom “životu, mislima, naslijeđu i djelu”. Predstavnici Fondacije su negodovali zbog vladinog prijedloga, rekavši da su spremni, ako bude potrebno, da iznesu svu arhivu u inostranstvo.

Komentarišući nacrt zakona, premijer Pedro Sančes je kazao da bi država trebala biti odgovorna za pitanja sjećanja, pravde i odštete, dok iz vlade još naglašavaju da će se zakon fokusirati prvenstveno na žrtve, pravdu i ljudska prava i da će pomoći učenju španske djece o prošlosti zemlje.

Izmjene u školskim knjigama

Prema pisanju madridskog lista Pais (El Pais), nacrt Zakona o demokratskom sjećanju, značajno mijenja način na koji se o "frankizmu" uči u osnovnim i srednjim školama širom Španije.

"Naši mladi moraju znati odakle dolazimo. Treba im znanje o onome što se više nikada ne smije ponoviti", rekla je zamjenica španskog premijera Karmen Kalvo (Carmen Calvo). List podsjeća da je u ranijem izvještaju UN-a navedeno da su neke školske knjige u Španiji građanski rat opisivale "u generičkom smislu, koristeći pojam simetrične odgovornosti [obje strane]".

Uz to, dodaje Pais, prijedlog zakona predviđa pokretanje specijalizovanog tužilaštva za demokratsko sjećanje i ljudska prava te poništavanje svih presuda političkih procesa iz perioda Frankove diktature. Ekshumacija žrtava iz masovnih grobnica finansirala bi se javnim sredstvima, dok eksperti koji su pomagali u izradi nacrta zakona procjenjuju da bi se u sljedećih četiri do pet godina iz masovnih grobnica moglo ekshumirati između 20.000 i 25.000 tijela.

Za razliku od Zakona o istorijskom sjećanju iz 2007. godine, koji nije predviđao nikakve sankcije za prekršioce, svako kršenje budućeg zakona donijet će kazne koje bi mogle iznositi i do 150.000 eura u najtežim slučajevima, kazala je Kalvo.

U nedavnom intervjuu za Pais, zamjenica premijera je također istakla kako 66 članova u zakonu postavljaju temelj "za izgradnju zajedničkog demokratskog sjećanja za sve Špance".

Kritike desničara

Nacrt zakona za suočavanje s Frankovim naslijeđem koji je predložila manjinska vlada izazvao je žustru raspravu u Španiji, čija je politika i nakon 80 godina od završetka građanskog rata duboko podijeljena između ljevice i desnice, ukazuje Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Opozicija koja kritikuje Sančesa označava planove vlade kao smetnju koja podstiče sukobe oko prošlosti, ističući da se španski prelazak na demokratiju iz 1970-ih velikim dijelom temeljio na "Zakonu o amnestiji" koji je nudio opšte pomilovanje političkim prognanicima i zvaničnicima iz perioda Frankove vladavine.

Španska stranka desnog centra, Narodna stranka, koja je dok je bila na funkciji u velikoj mjeri kršila prethodni Zakon o istorijskom sjećanju, taj je potez opisala kao skretanje pažnje s vladinih poteškoća u suočavanju s pandemijom korona virusa jer je Španija među najteže pogođenim zemljama u Evropi.

Ranije je Narodna stranka, podsjeća britanski list, zatražila alternativni "Zakon sloge" koji bi "uključivao sve žrtve" - uključujući i ubijene pristalice Franciska Franka.

Vladinim prijedlozima o naslijeđu španskog diktatora žestoko se protivi i Vox, tvrda desna stranka koja je sada treća najveća snaga u španskom parlamentu. Lider stranke, Santiago Abaskal (Abascal) je prošle sedmice osudio koaliciju premijera Sančesa kao "najgoru vladu u 80 godina" - razdoblje koje uključuje gotovo cijeli period Frankove diktature.

Posljedice "postupne tranzicije"

Iako je u Španiji uspostavljeno demokratsko društvo, mnogi smatraju da se zemlja nikada nije suočila sa svojom fašističkom prošlošću, ukazuje BBC.

Za razliku od Musolinijeve Italije i nacističke Njemačke, koje su poražene u Drugom svjetskom ratu, španska tranzicija ka demokratiji nakon 1975. bila je postupnija.

Tokom tranzicije ustanovljen je nepisani "pakt o zaboravu" dok je, podsjeća BBC, Zakon o amnestiji iz 1977. onemogućavao bilo kakvu krivičnu istragu o događajima tokom Frankove vladavine.

Zakon o istorijskom sjećanju iz 2007. priznao je žrtve rata s obje strane i pružio određenu pomoć onima koji su propatili tokom Frankove diktature.

Ali, zaključuje BBC, pronalaženje i ekshumacija hiljada nastradalih tokom Španskog građanskog rata bili su spori i kontroverzni, ostavljajući više od 100.000 žrtava koje se još uvijek vode kao nestale osobe.

XS
SM
MD
LG