Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je u utorak, 18. avgusta 2020. zemlje da se pridruže globalnom paktu čiji je cilj osigurati manje bogatim zemljama pristup vakcinama protiv COVID-19, upozoravajući na rizike od “vakcinskog nacionalizma”.
“Nacije koje gomilaju potencijalne vakcine protiv COVID-19, a isključuju druge zemlje, produbit će pandemiju”, izjavio je šef WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus, uputivši posljednji poziv zemljama da se pridruže COVAX Globalnom paktu o vakcinama (COVAX Global Vaccines Facility), prenijela je novinska agencija Reuters.
Veliki imaju druge planove
WHO je postavio rok do 31. avgusta kako bi se bogatije nacije mogle pridružiti COVAX-u za razmjenu potencijalnih vakcina sa zemljama u razvoju. Tedros je rekao da je poslao pismo 194 državi članici WHO-a, pozivajući ih da sudjeluju u programu. Tedrosov poziv nacijama da se pridruže COVAX-u dolazi nakon što su Evropska unija, Britanija, Švicarska, Sjedinjene Države, Australija, Meksiko, Indija i neke druge zemlje sklopile dogovore s kompanijama koje testiraju potencijalna cjepiva. Rusija i Kina također rade na svojim vakcinama, a WHO se plaši da bi nacionalni interesi mogli spriječiti globalne napore.
Evropska komisija pozvala je države članice EU-a da se suzdrže od inicijative koju predvodi WHO, navodeći da je zabrinuta zbog troškova i brzine. Primjerice, ministar zdravstva Češke Adam Vojtech saopćio je da ta republika neće sudjelovati u COVAX-u te da će slijediti inicijativu Evropske komisije i planira osigurati 3,5 miliona doza kojima će cijepiti medicinsko osoblje, radnike u socijalnim službama, starije i bolesne osobe, piše Reuters.
Do sada je COVAX Globalni pakt o vakcinama privukao interes 92 siromašnije zemlje koje se nadaju dobrovoljnim donacijama i 80 bogatijih zemalja koji će financirati shemu, a taj broj je ostao gotovo isti u posljednjih 30-ak dana, saopćio je WHO. Više od 150 cjepiva je u razvoju diljem svijeta, dvadesetak je ušlo fazi testiranja na ljudima i nekoliko je u eksperimentima u kasnim fazama. WHO je saopćio da čak i zemlje koje potpisuju bilateralne sporazume povećavaju svoje izglede ulaskom u COVAX.
“Koja vakcina će biti uspješan kandidat, još ne znamo. Pristupanjem COVAX-u u isto vrijeme kada sklapate bilateralne ponude, zapravo se kladite na veći broj kandidata za cjepivo”, rekla je Mariangela Simao, pomoćnica direktora Svjetske zdravstvene organizacije za pristup lijekovima i vakcinama. Slično je poručio i poglavar Rimokatoličke crkve.
“Bogate zemlje ne bi trebale gomilati i čuvati za sebe vakcine protiv korona virusa”, rekao je u srijedu papa Franjo.
“Bilo bi žalosno ako bogati imaju prednost kod dobivanja cjepiva protiv COVID-19. Bilo bi žalosno ako vakcina postane vlasništvo ove ili one nacije, ako nije univerzalno i za sve. Pandemija je kriza i nikada se ne izlazi iz krize vraćajući se onakvom stanju kakvo je bilo prije. Ili izlazimo bolji iz krize, ili izlazimo gori. Moramo izaći bolji kako bismo se borili protiv društvenih nepravdi i degradacije okoliša”, rekao je Papa na svojoj sedmičnoj općoj audijenciji.
EU se prošle sedmice složio da će kupiti prvih 300 miliona doza potencijalnog cjepiva COVID-19 od kompanije AstraZeneca, u prvom takvom prethodnom dogovoru o kupnji. Očekuje se da će uslijediti i drugi. Evropska komisija i njemačka biotehnička tvrtka CureVac saopćili su u četvrtak, 20. avgusta da su zaključili prvi krug razgovora o isporuci najmanje 225 miliona doza potencijalnog cjepiva COVID-19 u države EU. Izvršna vlast Evropske unije također je u pregovorima s kompanijama Johnson & Johnson i Sanofi o njihovim vakcinama koje su u razvojnoj fazi, kao i s američkom biotehnološkom kompanijom Moderna i njemačkom BioNtech, koja razvija vakcinu s američkom farmaceutskom kompanijom Pfizer.
Sjedinjene Države imaju sporazume o kompanijama s Johnson & Johnson, Moderna, Pfizer Inc, BioNTech SE, Sanofi SA i GlaxoSmithKline Plc. SAD je tako osigurao 300 miliona doza cjepiva od kompanije AstraZeneca Plc u zamjenu za pomaganje u financiranju njenih istraživanja i razvoja, kao i 100 miliona doza vakcine koju razvija kompanija Novavax u zamjenu za financiranje njenog povećanja proizvodnje. Za kupovinu cjepiva SAD je osigurao devet milijardi dolara.
Nekoliko kompanija, uključujući Modernu, AstraZenecu i Pfizer Inc, saopćile su kako svaka očekuje da će naredne godine napraviti više od milijardu doza vakcina protiv SARS-CoV-2. Rusija je saopćila kako će njezino cjepivo biti uvedeno do kraja avgusta. I njemačka biotehnološka kompanija CureVac nije isključila brzi postupak odobravanja svog potencijalnog cjepiva i očekuje da će ga naći na tržištu do sredine 2021. godine.
“Na temelju uvjeravanja proizvođača, početkom 2021. godine će biti dostupne prve doze za građane Njemačke, u skladu s prioritetima koje je odredio Stalni odbor za cijepljenje”, saopćio je u srijedu 19. avgusta Klaus Cichutek, šef Instituta Paul Ehrlich, regulatornog tijela koje odobrava korištenje lijekova i vakcina u Njemačkoj.
Australski premijer Scott Morrison isti dan je saopćio da je ova zemlja potpisala ugovor s britanskim proizvođačem lijekova AstraZeneca o proizvodnji i distribuciji dovoljnih doza potencijalnog cjepiva protiv koronavirusa koje razvija Univerzitet Oxford za 25 miliona stanovnika.
Morrison je rekao da Australija također radi na drugim sporazumima o vakcinama, uključujući i sporazum s Univerzitetom u Queenslandu i njegovim partnerom, australijskom kompanijom CSL Ltd. Australija je također potpisala ugovor s američkom medicinskom tehnološkom tvrtkom Becton Dickinson u iznosu od 17,9 miliona dolara za kupnju 100 miliona igala i šprica.
Zemlje širom svijeta nastoje osigurati zalihe potencijalnog cjepiva koje testira AstraZeneca, a Argentina i Meksiko su saopćili da su postigle sporazum prema kojem će ga proizvoditi za većinu tržišta Južne Amerike. Sličan dogovor traži i Australija za pacifička tržišta. Meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador saopćio je da će se ta vakcina moći koristiti u toj zemlji u prvom tromjesečju sljedeće godine.
Potraga za volonterima
Ni za jednog kandidata za cjepivo protiv COVID-19 još nije dokazana učinkovitost, a dvadesetak je u fazi kliničkog ispitivanja i zemlje, odnosno kompanije koje ih razvijaju u potrazi su za volonterima koji bi ih primili.
Britanija je u ponedjeljak, 17. avgusta pozvala volontere da se prijave u registar ispitivanja cjepiva COVID-19 kako bi pojačali napore u pronalaženju učinkovite vakcine protiv bolesti koja nudi zaštitu rizičnijim skupinama.
Više od 100.000 ljudi u Britaniji dobrovoljno je do sad sudjelovalo u ispitivanjima vakcina, saopćilo je britanska vlada i naglasila kako je potrebno više volontera da bi sigurni da će vakcina djelovati na svakoga. Vlada je saopćila kako je posebno zainteresirana za prijavu volontera starijih od 65 godina, zdravstvenih radnika i ljudi iz crne, azijske i manjinske etničke pripadnosti. Naime, tri puta je više oboljelih iz ovih manjinskih skupina nego među bijelcima u Britaniji.
Američki proizvođač lijekova Novavax Inc saopćio je u ponedjeljak da započinje srednju fazu ispitivanja eksperimentalnog cjepiva protiv COVID-19 u Južnoj Africi, zemlji u kojoj je trenutno zimsko godišnje doba i koja bilježi porast broja slučajeva zaraženih korona virusom.
Indija je dom najveće svjetske kompanije za proizvodnju cjepiva, Indijskog instituta za serum (Serum Institute of India) i trenutno provodi ispitivanja za tri potencijalna cjepiva protiv SARS-CoV-2, uključujući ono koje je licencirano na britansku kompaniju AstraZeneca i Univerzitet Oxford. Bangladeš, strateški saveznik Indije, saopćio je da je spreman za testiranje indijskih potencijalnih vakcina, a premijer Bangladeša Šeik Hasina je naveo kako je Indija pristala na sporazum.
Državna agencija za medicinsko istraživanje Bangladeša odobrila je prošlog mjeseca ispitivanje potencijalne vakcine protiv SARS-CoV-2 koju je razvija Sinovac Biotech Ltd, kompanija iz Kine koja je glavni strateški konkurent Indije. I pakistanski regulator za lijekove je odobrio ispitivanje faze 3 u zemlji za potencijalno cjepivo COVID-19 koje su razvili kineski CanSino Biologics (CanSino) i Pekinški institut za biotehnologiju. Kina je već odobrila korištenje te vakcine za upotrebu u svojoj vojsci nakon testiranja u ranim i srednjim fazama, a daljnja testiranja u kasnoj fazi trebala bi se provesti i u Meksiku i Saudijskoj Arabiji. CanSino je prošlog mjeseca rekao da je u pregovorima o mogućnostima pokretanja testiranja u Rusiji, Brazilu te Čileu.
Kuba, komunistički otok koji se ponosi svojom biofarmaceutskom industrijom koju je gradio pokojni revolucionarni vođa Fidel Castro, već proizvodi nekoliko vakcina, a u srijedu 19. avgusta je saopćila da započinje klinička ispitivanja potencijalnog cjepiva protiv korona virusa nazvanog “Soberana 01” (Suverenost 01) koje je razvio kubanski državni institut Finlay. Rezultati bi trebali biti objavljeni u februaru, kako su objavili državni mediji koji tvrde da su deseci zemalja izrazili interes za kupovinu kubanske vakcine.
“Turska je u pregovorima s Rusijom, Njemačkom i Kinom o provođenju ispitivanja faze 3 na koronavirusna cjepiva razvijena u tim zemljama”, saopćio je u srijedu ministar zdravlja te zemlje Fahretin Koča. Govoreći na konferenciji za novinare u Ankari, Koča je kazao i da se u Turskoj razvija 13 vakcina od kojih su tri prošle fazu ispitivanja na životinjama.
Rusija je saopćila da će vakcinu Sputnjik V uskoro primiti 40.000 dobrovoljaca. Ruske vlasti i naučnici su, nakon dva mjeseca manjih ispitivanja na ljudima, cijepljenje ovom vakcinom proglasili sigurnim i učinkovitim, iako rezultati ispitivanja još nisu objavljeni.
Prema podacima koje sakuplja Univerzitet Johns Hopkins na osnovu službenih podataka vlada, registrirano je više od 22,4 miliona zaraženih novim korona virusom SARS-CoV-2, oporavilo se nešto više od 14,7 miliona, a preminulo više od 788.000.
Facebook Forum