Dostupni linkovi

Mađarska ukida pogranične zone za zadržavanje azilanata


Kapija tranzicijskog centra za izbjeglice i migrante Roszke u Mađarskoj, arhivska fotografija
Kapija tranzicijskog centra za izbjeglice i migrante Roszke u Mađarskoj, arhivska fotografija

Mađarska će, nakon presude Evropskog suda, ukinuti granične tranzitne zone u kojima su bili smješteni tražitelji azila dok su vlasti pregledavale njihove zahtjeve, saopštio je u četvrtak šef osoblja premijera Victora Orbana.

Kako navodi Reuters, Evropski sud pravde je praksu ocijenio nezakonitom i donio presudu sedam dana ranije da lokalni sud treba da pusti četiri tražitelja azila koji se nalaze zadržani u tranzitnoj zoni na mađarsko-srpskoj granici.

Presuda se odnosi na slučaj dvije osobe porijeklom iz Afganistana i dvije iz Irana koje su u Mađarsku iz Srbije stigli pred kraj 2018. godine i početkom 2019. Oni su se prijavili za azil u mađarskoj Roszke tranzit zoni, na mađarsko-srpskoj granici. Odluka suda EU stigla je na zahtjev nadležnog Suda iz Segedina.

“Mađarska vlada se ne slaže sa presudom, smatramo da je rizik za evropsku sigurnost, ali kao članica Evropske unije, pridržavat ćemo se svih sudskih presuda”, rekao je šef Orbanovog kabineta Gergely Gulyas, tokom online konferencije za medije.

Vlada Mađarske ranije je odbacila presudu Evropskog suda pravde da je prekršila zakone Evropske unije, nelegalno držeći tražioce azila iz Afganistana i Irana u prihvatnim centrima na granici sa Srbijom, u uslovima nalik na zatvorske.

Gulyas je rekao da će četiri osobe koje se trenutno nalaze u tranzitnoj zoni biti premještene na neko drugo mjesto, dok će još 280 osoba biti smješteno u ustanove za tražitelje azila.

Nakon ukidanja tranzitnih zona, zahtjevi za azil će moći biti podneseni samo u mađarskim ambasadama i konzulatima, rekao je Gulyas, prenosi Reuters.

Helsinški komitet Mađarske pozdravio je ovu odluku rekavši da su mađarske vlasti nezakonito zadržavale u tranzitnoj zoni i uskraćivale pravičnu proceduru traženja azila za stotine ljudi, od kojih su brojna djeca.

“Hiljade ljudi su morale proći kroz ovaj nezakonit i nehuman sistem od 2015. godine. Nadajmo se da će današnji dan označiti kraj višegodišnjih muka i patnji”, navode iz Helsinškog komiteta na Twitteru.

Odluka Suda Evropske unije dolazi sa najviše sudske instance i ne postoji mogućnost za apelacioni postupak. Predsjednik tog suda Koen Lenerts ranije je skrenuo pažnju na to da nijedna članica EU ne može dozvoliti nepoštovanje sudskih odluka jer na taj način se “cijepa evropski pravni poredak”.

Kao rezultat ovakve sudske odluke, mađarske vlasti više neće moći da automatski odbiju zahtjev za azil sa obrazloženjem da tražioci azila dolaze iz sigurne zemlje, kao što je Srbija, a zbog toga istovremeno biće potrebna i izmjena postojećeg zakonodavstva u toj zemlji.

Presude i odluke tog suda moraju da se primjenjuju ne samo u sudskim odlukama domicilnih sudova već i u postupcima ostalih institucija u svim članicama EU.

U skladu sa tim sud u mađarskom Segedinu je u obavezi da svoju presudu donese u duhu odluke Suda iz Luksemburga dok imigracione službe ne smiju više primjenjivati mere koje nisu u skladu sa tom odlukom.

Mađarska je u više navrata bila kritikovana od Evropske unije zbog rigoroznog odnosa prema migrantima prije nego što je pokrenut slučaj pred Evropskim sudom.

Evropska unija se suočila talasom migranata 2015-2016. godine, uključujući i mnoge iz ratom pogođene Sirije, što je dovelo do podijela među članicama oko migracione i politike azila.

XS
SM
MD
LG