Dostupni linkovi

Još sankcija za Sjeverni tok 2?


Brod radi u Baltičkom moru na dijelu gasovoda Sjeverni tok 2 iz Rusije u Njemačku. Energetski gigant pod kontrolom Kremlja, Gazprom sada pokušava pronaći načine da dovrši posljednjih 160 kilometara cjevovoda.
Brod radi u Baltičkom moru na dijelu gasovoda Sjeverni tok 2 iz Rusije u Njemačku. Energetski gigant pod kontrolom Kremlja, Gazprom sada pokušava pronaći načine da dovrši posljednjih 160 kilometara cjevovoda.

Američki i ukrajinski napori da zaustave ruski projekat Sjeverni tok 2 nisu završeni decembarskim uvođenjem američkih sankcija koje su učinkovito spriječile brodove da polože posljednji dio gasovoda, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Andrij Koboljev, glavni izvršni direktor ukrajinskog državnog giganta Naftogaz, otputovao je početkom marta u Sjedinjene Države kako bi lobirao mjere za dalji zastoj gasovoda od 11 milijardi američkih dolara koji ima za cilj preusmjeravanje ruskih isporuka plina, zaobilazeći uspostavljene rute preko Ukrajine.

Gazprom pod kontrolom Kremlja želi pomoću vlastitog broda završiti posljednjih 160 kilometara plinovoda duž dna Baltičkog mora od Rusije do Njemačke.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u januaru na konferenciji za novinare s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel da se nada da će projekat biti završen najkasnije početkom 2021. godine. Nekoliko američkih analitičara reklo je da je taj vremenski okvir razuman.

Ali, čini se da članovi američkog Kongresa i Ukrajina rade na svom sljedećem potezu.

"Na raspolaganju je vrlo elegantan i efikasan način kako bi se osiguralo da se ovaj cjevovod nikad ne dovrši i vjerujemo da bi se to trebalo učiniti", rekao je Koboljev za RSE u Vašingtonu 3. marta nakon sastanaka s članovima Kongresa, uključujući senatora Teda Kruza (Cruz), republikanaca iz Teksasa, koji se čini vodećim zagovornikom u tu svrhu.

Sjedinjene Države u decembru su donijele odredbu kao dio Zakona o nacionalnoj odbrani koji nameće sankcije svim plovilima koja pomažu Gazpromu da položi cjevovod Sjeverni tok 2 duž Baltičkog mora.

Odredba je primorala švicarsku ‘Allseas’ grupu da odmah obustavi rad na projektu, ostavljajući jaz u danskom dijelu voda. Dvije paralelne linije cjevovoda ukupno prelaze nešto više od 2400 kilometara.

Sankcije kao sredstvo ‘odvraćanja’

Amerika se protivi Sjevernom toku 2 jer kaže da taj gasovod povećava ovisnost Evrope o ruskoj energiji i daje Kremlju više uticaja nad istočnom Evropom kojoj smanjuje unosne tranzitne prihode.

Gasovod Sjeverni tok 2, kada jednom bude radio punim kapacitetom od 55 milijardi kubnih metara (bcm) godišnje, mogao bi Ukrajini oduzeti milijarde dolara godišnjih naknada za tranzit. Rusija i Ukrajina potpisale su novi, petogodišnji sporazum o tranzitu gasa, samo nekoliko dana nakon što su sankcije stupile na snagu.

Rusija tvrdi da Vašington pokušava blokirati gasovod kako bi otvorio evropsko tržište za više američkog ukapljenog zemnog gasa (LNG). Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) u junu je preporučio Njemačkoj da kupi više američkog LNG-a, nego ruskog gasa iz cijevi.

Član Senatskog odbora za vanjske odnose Kruz bio je koautor zakona o sankcijama protiv Sjevernog toka 2 donesenog u decembru. Teksas je najveći proizvođač prirodnog gasa u Sjedinjenim Državama.

Kruzov glasnogovornik rekao je za RSE da je senator fokusiran na to da postojeće sankcije "i dalje služe kao sredstvo odvraćanja i osiguranje da Sjeverni tok 2 nikada ne dođe na red".

Andrij Koboljev, generalni direktor ukrajinskog Naftogaza
Andrij Koboljev, generalni direktor ukrajinskog Naftogaza

Šta će tačno SAD učiniti ako se Rusija približi završetku projekta nije jasno, a Koboljev je odbio dati bilo kakve detalje, rekavši da je to "osjetljivo pitanje".

"Ako SAD zaista žele da se ovaj gasovod ne realizuje, postoji način da se to postigne. Zato smo ovdje" u Vašingtonu, rekao je.

Rusija ima dva broda koja bi potencijalno mogla upotrijebiti za dovršetak projekta: Akademik Čerski i Fortuna. Međutim, Rusija bi prvo trebala dobiti dozvolu od Danske za razmještanje brodova u svojim vodama i to bi moglo biti komplikovano, istakli su analitičari.

Bombe na morskom dnu

Danska zahtijeva da brodovi koji grade gasovod u moru posjeduju dinamične sisteme za pozicioniranje, koji brodu omogućavaju da održi svoj položaj i pravac bez upotrebe sidra.

Danska ograničava upotrebu sidra jer su po njenom baltičkom dnu razasute bombe iz Drugog svjetskog rata koje bi u slučaju eksplozije mogle prouzročiti štetu okolišu, rekla je Margarita Asenova, viša saradnica fondacije Džejmstaun (Jamestown), specijalizirana za evropska pitanja energije.

Akademik Čerski, koji je nedavno krenuo s ruskog Dalekog istoka prema pristaništu Suez u Egiptu, ima dinamično pozicioniranje. Fortuna koja se nalazi u Baltičkom moru nema.

Čerski ipak zahtijeva unaprijeđenje tehnologije kako bi mogao postavljati cijevi. To bi moglo potrajati dva do tri mjeseca, rekla je Asenova za RSE. Potom će trebati dodatno vrijeme da Akademik Čerski stigne do Baltika, rekla je.

Gazprom također razmatra rješenje koje uključuje pridruživanje tegljača s dinamičnim pozicioniranjem za Fortunu, prenose ruski mediji.

Asenova je rekla da će Rusija možda pokušati uvjeriti Dansku da ublaži njene potrebe kako bi mogla završiti projekat. Danska agencija za energetiku rekla je za RSE 5. marta da Rusija još nije zatražila dozvolu za vlastite brodove.

'Opasne alternative'

Senatorica Džin Šehin (Jeanne Shaheen), demokratkinja iz Nju Hempšira i koautorica originalnog prijedloga zakona o Sjevernom toku 2, rekla je da Rusija razmatra "opasne alternative" da završi projekt koji može naštetiti evropskom okolišu i sigurnosti.

"Nadam se da će Evropljani ostati jasnovidi zbog tih rizika i da će odlučiti da svoju javnost ne dovedu u opasnost. Budite sigurni, Sjedinjene Države neće stajati mirno ako se izvrše pogrešni napori za završetak projekta - sve su opcije na stolu", izjavila je za RSE.

Bivši američki ambasador u Ukrajini, Džon Hrbst
Bivši američki ambasador u Ukrajini, Džon Hrbst

Bivši američki ambasador u Ukrajini Džon Hrbst (John Herbst), koji je snažni zagovornik sankcija Sjevernom toku 2, rekao je da očekuje da će Sjedinjene Države izraditi još jedan usko fokusirani prijedlog zakona o sankcijama kako bi dodatno odgodio projekat.

"Dok Rusi budu pokušavali da izgrade ovaj kapacitet, [Kongres] će to posmatrati s velikom pažnjom. Vjerujem da će neka pametna osoba smisliti još jednu pametnu sankciju koja će se baviti sljedećom iteracijom ove [izgradnje cjevovoda] ako je to neophodno ", rekao je 3. marta na konferenciji Atlantskog vijeća kojoj je prisustvovao i Koboljev.

Koboljev je odvojeno rekao da je pokrenuo ideju skladištenja američkog ukapljenog tečnog gasa u Ukrajini, koja usred ruskog povlačenja ima nedovoljno iskorišten skladišni kapacitet.

Koboljev je rekao da bi cijene gasa u Evropi ovog ljeta mogle pasti ispod 100 dolara za 1.000 kubnih metara usljed prevelike potrošnje. Američki proizvođači energije mogli bi tokom ljeta u Ukrajini uskladištiti svoj ukapljeni zemni gas za Evropu, dok čekaju povećanje cijena s dolaskom hladnijeg vremena.

XS
SM
MD
LG