Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Grčki 'zid' na moru


Grčka želi postaviti plutajuću ogradu na Egejskom moru kako bi spriječila dolazak sve većeg broja migranata koji s obližnjih turskih obala stižu na njena ostrva.

Dok se Grčka bori s naizgled beskrajnim prilivom migranata iz susjedne Turske, kao odgovor na problem konzervativna vlada najavljuje postavljanje plutajuće mrežaste ograde za sprečavanje krijumčarskih brodica što je, pišu svjetski mediji, naišlo na široku kritiku oganizacija za zaštitu prava kao i grčke opozicije koja ovu ideju naziva "uvredom za čovječanstvo".

Ograda na Egejskom moru

Vlada u Atini odlučila je da postavi plutajuću ogradu u Egejskom moru kako bi spriječila migrante da s obližnje turske obale dođu do grčkih ostrva – kao odgovor na posljedice novog vala migranata i izbjeglica u prošloj godini što je uzrokovalo ozbiljnu prenapučenost u izbjegličkim kampovima, piše Vašington post (The Washington Post).

Ministarstvo odbrane pozvalo je privatne izvođače da pošalju ponude u roku od tri mjeseca za nabavku plutajuće barijere dužine 2,7 kilometara, koja bi se dizala 50 centimetara iznad vode. Vladin opis kaže da "plutajući sistem barijera" treba biti izgrađen "s nevojnim specifikacijama" i "specifičnim oznakama za obavljanje misije (pomorskih agencija) upravljanja izbjegličkom krizom".

Grčka vlada desnog centra, koja je na vlasti posljednjih šest mjeseci, obećala je da će oštrije riješiti migrantsku krizu i planira uspostaviti prihvatne objekte za migrante kojima je odbijen azil i ubrzati deportacije natrag u Tursku, ukazuje vašingtonski list.

Na osnovu sporazuma o migracijiama između Evropske unije i Turske iz 2016. godine, turskoj vladi obećano je do šest milijardi eura kako bi se zaustavilo masovno kretanje migranata u Evropu. No, prema podacima UN-ove agencije za izbjeglice, prošle godine je na grčka osrtva stiglo gotovo 60.000 migranata i izbjeglica što je, ističe Vašington post, gotovo dvostruko više od broja dolazaka u 2018. godini.

Veće opasnosti za tražioce azila

Grupe za zaštitu prava osudile su plan grčke konzervativne vlade o postavljanju plutajuće mrežaste ograde upozoravajući kako će se time povećati opasnosti s kojima se susreću tražoci azila koji su zaštićeni zakonom Evropske unije, piše Njujork tajms (The New York Times).

Navodeći "hitnu potrebu za rješavanjem porasta izbjegličkog vala" vlasti žele uspostaviti plutajuću barijeru između grčke i turske obale, u blizini Lezbosa - ostrva s velikim brojem doseljenika i izbjeglica. Vlasti su putem web stranice pozvale privatnike da pošalju ponude za projekat koji će koštati pola miliona eura i uključuje servisiranje za period od četiri godine, mada nije navedeno kada će ograda biti postavljena.

Direktor istraživanja za Evropu organizacije Amnesti internešenal (Amnesty International), Masimo Morati (Massimo Moratti) osudio je prijedlog kao "alarmantnu eskalaciju u stalnim naporima grčke vlade da se azilantima i izbjeglicama što više oteža dolazak na njene obale" i da bi to moglo dovesti do veće opasnosti "za one koji očajnički traže sigurnost".

Grčka je više puta apelovala na veću podršku evropskog bloka u borbi s migracijskim tokovima, rekavši da se sama ne može nositi s teretom i optužujući Tursku da iskorištava izbjegličku krizu kako bi dobila pomoć od EU. List ocjenjuje da su rastuće napetosti između Grčke i Turske zbog energetskih resursa na Istočnom Sredozemlju i oživljeni sporovi oko suvereniteta u Egeju dodatno potkopali saradnju dvaju tradicionalnih neprijatelja na suzbijanju trgovine ljudima.

Grčka "pravila igre"

Grčka vlada brani planove za postavljanje plutajuće barijere na Sredozemlju kako bi odvratila hiljade ljudi odlučnih da dođu u Evropu preko pomorskog puta iz Turske, ističe Gardijan (The Guardijan).

Odbacujući kritike, državni ministar za migracije i azil Notis Mitarakis rekao je da će predložena barijera u Egejskom moru poslati snažnu poruku krijumčarima ljudi da su se "pravila igre promijenila" dodajući kako je oko 72.000 muškaraca, žena i djece stiglo u Grčku u 2019. godini.

Mitarakis, koji je tu funkciju preuzeo prije samo dvije sedmice, rekao je da će Grčka također krenuti dalje s postavljanjem zatvorenih, pred-deportacijskih centara na egejskim ispostavama. Grupe za ljudska prava izrazile su bojazan da bi centri, koji će zamijeniti kampove na otvorenom, mogli postati nalik zatvorima.

"Svaki četvrti migrant koji je u Evropu ušao u 2019. godinu prošao je kroz jedan od pet [egejskih] ostrva", rekao je Mitarakis okrivljujući Tursku za povećani priliv u proteklih godinu dana. Gradonačelnici na Lezbosu, Samosu, Chiosu, Lerosu i Kosu, ostrvima na kojima je broj migranata povećan, strahuju da će se dolasci drastično povećati na proljeće.

Ideju plutajuće ograde grčka ljevičarska opozicija Siriza naziva "uvredom za čovječanstvo" opisujući je kao "odvratnu" mjeru od koje bi vlada trebala odmah odustati. "Čak i dijete zna da u moru ne možeš imati zid", navodi se u saopštenju Sirize koja je optužila vladu Kirakosa Micotakisa da je sedam mjeseci nakon osvajanja vlasti počela provoditi antiimigracionu politiku u stilu mađarskog kolege Viktora Orbana i italijanskog populiste Matea Salvinija.

Ograde ne sprečavaju dolazak

Grčka je služila kao ulaz u Evropsku uniju za više od milion sirijskih izbjeglica i drugih migranata posljednjih godina i uprkos smanjenom broju pokušaja plovidbe nakon sporzuma s Turskom 2016. godine, grčka ostrva se i dalje bore s prenapučenim kampovima koji, poput kampa Moria, djeluju daleko iznad svojih kapaciteta, ukazuje Rojters (Reuters).

Govoreći o planu vlade da postavi plutajuću ogradu grčki ministar odbrane Nikos Panagiotopulos je za Skai Radio izjavio da će to biti "prirodna prepreka" koja može biti učinkovita ukoliko bude djelovala poput "one u Evrosu". Ministar, ističe Rojters, mislio na betonsku i žičanu bodljikavu ogradu koju je Grčka postavila 2012. na granicu s Turskom kako bi zaustavila porast migranata koji tamo prelaze.

No, organizacije za pružanje pomoći migrantima i izbjeglicama, koje su životne uslove u kampovima opisale užasnim, kažu da ranije evropske ograde nisu sprječavale nove dolaske i da bi se Grčka umjesto postavljanja novih ograda trebala fokusirati na ubrzanje obrade zahtjeva za azil.

S druge strane, ukoliko plutajuća ograda u vrijednosti od 500.000 eura bude učinkovita, vlada bi mogla na nju dodati više dijelova i ona može doseći i do 15 kilometara, rekao je Rojtersu neimenovani zvaničnik ministarstva odbrane Grčke.

XS
SM
MD
LG