Iran je sljedbenicima bahajske vjere onemogućio da dobiju nove nacionalne identifikacione iskaznice ukoliko se ne odreknu svoje religije, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Budući da je pametna iskaznica potrebna za pristup osnovnim državnim uslugama ili obavljanje bankovnih transakcija, aktivisti za prava smatraju da je postupak podnošenja zahtjeva najnoviji u nizu diskriminatornih državnih politika koje su se odnosile na oko 350.000 Bahajaca u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Proces prijave u osnovi prisiljava Bahajce da se izjasne za jednu od četiri religije koje su priznate iranskim ustavom: islam, hrišćanstvo, judaizam ili zoroastrizam.
U Iranu se službeno ne priznaje bahajska vjera. Obrasci zahtjeva za identifikacionu iskaznicu ne navode druge vjere i ne uključuju mogućnost da podnosioci zahtjeva izjavljuju da su iz "drugih religija".
Hadi Gaemi, izvršni direktor njujorškog Centra za ljudska prava u Iranu (CHRI), kaže da je novo pravilo "stroga i neprikrivena diskriminacija".
Stoga, za dobivanje nove identifikacione kartice, Bahajci koji podnose zahtjev moraju prekršiti jedan od osnovnih principa svoje vjere - izričitu zabranu laganja o svojoj vjeri.
Opisuje postupak prijave kao "grubo kršenje iranskog i međunarodnog prava".
"S ovim novim pravilom, iranska vlada učinkovito oduzima mnogim vjerskim manjinama u zemlji njihova osnovna prava i pristup osnovnim uslugama na koje imaju pravo kao građani", rekao je Gaemi u izjavi od 27. januara.
'Zavađene sekte'
U januaru 2019. konzervativni zastupnik Mohamad Džavad Abtahi pozvao je ministra unutrašnjih poslova da ukloni opciju "druge religije" iz obrazaca zahtjeva za izdavanje ličnih karata.
Abtahi je tvrdio da je u opciji bilo legitimisanje "izopačenih sekti", izraz islamski konzervativci koriste za upućivanje na bahajsku vjeru.
Simin Fahandej, glasnogovornica međunarodne zajednice Bahajaca u Londonu, izjavila je za Radio Farda RSE 24. januara kako je postupak podnošenja novih identifikacionih kartica još jedan slučaj državnog pritiska na Bahajce.
"Ovo je još jedan primjer maltretiranja kojem su Bahajci podvrgnuti u posljednjih četrdeset godina," rekao je Fahandej. "To znači da se Bahajci moraju ili odreći religije ili se odreći svojih građanskih prava", rekla je.
Aktivistkinja za zaštitu prava Bahare Hedajat, bivša politička zatvorenica, koja je bila zadržana sedam godina u zloglasnom teheranskom zatvoru Evin, objavila je prošle sedmice na Tviteru (Twitter) detalje o tome što se dogodilo kada je Bahajac postavio pitanje o postupku podnošena prijave.
Hedajat je podijelila ono za šta je rekla da je odgovor iz kancelarije Nacionalnog registra, u kojem piše: "Poštovani građanine --- religija koju imate na umu nije uključena u zakon i nije razmatrano nikakvo rješenje. Možete podnijeti prijavu u skladu s trenutnim uslovima."
Organizacija Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) kaže da iranske vlasti rutinski maltretiraju, procesuiraju i zatvaraju Bahajce isključivo zbog praktikovanja njihove vjere. Grupa za zaštitu prava sa sjedištem u SAD kaže da iranske vlasti također uništavaju groblja Bahajaca.
Posljednjih godina mnogim je Bahajcima zabranjeno ići na univerzitete. Njihova privatna preduzeća također su ugašena, a na desetine ljudi zatvoreno je po nejasnim optužbama.
Džavaid Rehman, posebni izvjestilac Ujedinjenih naroda za Iran, rekao je u izvještaju iz jula 2019. da su Bahajci "pretrpjeli najgrublje oblike represije, progona i viktimizacije".