Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Odjeci rata i kolapsa: ruski demografski pad


Manje beba u turbulentnim 1990-im, znači manje baba danas

Treću godinu za redom Rusija bilježi demografski pad za koji stručnjaci smatraju da je posljedica turbulentnih 1990-ih godina s kraja 20 vijeka.

Demografske turbulencije u Rusiji s kraja prošlog vijeka nastavile su se i početkom treće decenije ovog vijeka, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Vladina agencija za statistiku, Rosstat objavila je brojke u decembru mjesecu koje pokazuju prirodni pad populacije od 259.600 u prvih deset mjeseci 2019. godine. Predviđeni pad za cijelu godinu je više od 300.000, gubitak tri puta veći od godine prije.

To označava treću uzastopnu godinu pada – Rusija je izgubila 19.000 ljudi u 2017. i gotovo 100.000 u 2018. Uobičajeno kretanje stanovništva je bilo dovoljno da bi se prevazišao prirodni pad i gubitak stanovništva u 2017. ali, brojke za 2019. pokazuju drugu uzastopnu godinu sa padom populacije.

Ove otrežnjujuće brojke označile su kraj dekade rasta nakon katastrofalnih demografskih gubitaka tokom 1990-ih – spirala pada koja je samo u 2009. bila obrnuta. Ali eksperte ne iznenađuju ove brojke za koje kažu da su odjeci demografskih trendova proteklih generacija.

"Prvo, radi se o relativno mnogobrojnoj generaciji koja je rođena u vrijeme nakon Drugog svjetskog rata, generaciji s porastom nataliteta koja sada stari", kaže Ala Ivanova, šefica Odjeljenja za zdravlje na Institutu za sociopolitička istraživanja koji se nalazi u sklopu Ruske akademije nauka. "Naravno, to utiče na porast stope smrtnosti."

"A natalitet je u padu, prije svega, zbog relativno male generacije žena koje su se rodile tokom 1990-ih i koje su došle u reproduktivnu fazu života", kaže Ivanova. "Dobro je poznato da je u tom periodu bio znatno smanjen broj porođaja."

Drugim riječima: Manje beba onda, manje beba danas.

Ivanova kaže za RSE da će se trenutni trend najvjerovatnije nastaviti u izglednoj budućnosti. "U narednih 10 godina najvjerovatnije ćemo živjeti u period depopulacije – što znači, smanjenje populacije prirodnim padom", objašnjava. "Ali ukupna populacija može se i povećati ako migracije mogu kompenzovati prirodni pad."

‘Mršava generacija’

Predsjednik Vladimir Putin koji je osiguranje prirodnog porasta populacije označio kao glavni prioritet kada je počeo svoj tekući mandat 2018. godine, opširno je govorio o ovom fenomenu na svojoj godišnjoj konferenciji 19. decembra rekavši da Rusiju "progoni" propast prirodnog priraštaja iz 1990-ih.

"Svakih 20 godina, mršava generacija rođenih u tim godinama odrasta, ulazi u reproduktivni period, ali prema definiciji, malo ih je, i muškaraca i žena", rekao je Putin.

Predsjednik je onda naglasio "sistemske mjere" koje je vlada usvojila kako bi podržala porodice sa djecom u šta je uključila hipotekarni kredit od 450.000 rubalja (7.350 američkih dolara) za porodice sa troje djece. "Znam da to nije dovoljno", dodao je. "Moramo dosta povećati standard življenja kako bismo postigli povećanje plata i stvarnih prihoda ljudi. Opšte osjećanje, planiranje porodice i širi horizont planiranja u životu generalno zavisit će od ekomomije."

Bivši premijer Mihail Kasjanov, danas glasni kritičar Putina koji živi u Sjedinjenim Državama skeptičan je u pogledu takvih izjava, optužuke rusku vladu za kratkovidost i za davanje prioriteta političkim ciljevima ispred demografskih pitanja. "Glavna stvar koja me je ove godine razočarala [2019.] je popustljivost vlade u svemu", rekao je Kasjanov za RSE. "Vlasti ništa ne žele promijeniti... Svi oni priznaju da imamo velike probleme ali niko ništa ne može uraditi po tom pitanju jer se Putin ne može odlučiti za promjenu bilo unutrašnje, bilo spoljašnje politike."

Kasjanov kaže da vjeruje da je neizbježna demografska pustinja kroz koju Rusija trenutno prolazi dodatno pogoršana opštim osjećajem beznađa i bezperspektivne budućnosti. "Ljudi ne misle niti planiraju svoje živote pet ili deset godina unaprijed kao što su to radili 2000-ih, kada je prirodni priraštaj ponovo počeo da raste", kaže Kasjanov. "Danas smo se vratili u 1998. kada je bila kriza i kada su ljudi mogli da razmišljaju o svojim životima samo dan za danom – šta će raditi sutra? Njihov horizont planiranja nije veći od jedne godine unaprijed."

Vlada je takođe lansirala plan kako da privuče do 10 miliona migranata koji govire ruski jezik do 2025. kao dio programa Nacionalni projekat. Ali rezultat te inicijative do sada je neizvjestan.

Sociologinja Ivanova kaže da će migracije morati biti presudna komponenta na odgovor vlade na ugovore sa tržišta rada, ali ona dodaje da su prepreke ogromne. "Jasno je da, uzimajući u obzir naš životni standard i ekonomski razvoj, visokokvalifikovani migranti ne jure naveliko u našu zemlju", rekla je. "Ali postoje i druge metode koje se koriste, ali nedovoljno."

Na primjer, vlada bi mogla da uradi više na privlačenju mladih ljudi koji bi studirali u Rusiji te tako stvorila predusklove da ostanu u zemlji nakon što diplomiraju. "Takvi studenti se postepeno integrišu u nacionalni, jezički i kulturni milje tamo gdje studiraju", kaže Ivanova, te da im to olakšava da se asimiluju na duže vremena.

"Politiku za studente migrante aktivno ohrabruju stručnjaci ali do sada nije bilo mnogo povratnih reakcija", rekla je Ivanova.

Da li okriviti alkohol i abortuse?

Ekonomista Aleksej Uljanov, član vladinog savjetodavnog panela za demografiju i pitanja porodice kaže za RSE da je Rusija "na ivici izumiranja". On kaže da su tri glavna problema koji doprinose demografskoj krizi, a koja su izvan odjeka demografskih dešavanja iz prošlosti, abortusi, alkohol i pušenje. On poziva na direktnu ili indirektnu restrikciju sva tri.

Dok se zemlja "pretvara u pustinju, država dodjeljuje novac – uprkos budžetskoj krizi – za abortuse", kaže.

Ivanova, međutim, upozorava protiv iznalažnja magičnih rješenja. Smanjenje konzumacije alkohola, na primjer, je hrabar cilj koji uključuje mijenjanje kulture, ne samo povećanje poreza ili neke nemoguće zabrane. "Već smo nekoliko puta upali u istu zamku i nema smisla ponavljati isto", kaže.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) konzumacija alkohola, koja je još uvijek problem u Rusiji, opala je za 43 procenta u periodu između 2003. i 2016. godine što je rezultat koji se pripisuje ponajviše politikama vlade koje su usvojene nakon 2000.

Isto tako, negativna restrikcija na abortuse vodi ka nebrojenim negativnim posljedicama koje uključuju "porast smrtnosti kod žena, nezakonite abortuse, povećanu stopu kriminala i probleme sa zdravljem žena – što se odnosi na reproduktivno zdravlje i sterilitet.", kaže Ivanova.

"Savjetovanje, objezbijeđivanje socijalne, psihološke i ekonomske pomoći – to je put koji postepeno smanjuje broj abortusa", zaključuje. "Broj abortusa u zemlji opada – značajno. A mi ćemo nastaviti tim putem."

"Ali, ponavljam – ne trebaju nam oštre izmjene zakona i radikalne metode", kaže Ivanova. "Radikalne metode nikada nisu donijele ništa pozitivno."

Krajem decembra, Rosstat je izdao tri moguća demografska napretka do 2036. godine - prema optimističnim predviđanjima koja prognoziraju uspjehe u natalitetu i dužini životnog vijeka kao i povećanim migracijama, predviđa se porast populacije na 150.13 miliona ljudi do 2036. Konzervativnija procjena je 143 miliona ljudi do 2036.

Pesimistična verzija koja projektuje nastavak pada populacije i nauspjeh migracione politike konstatuje 134.28 miliona do 2036.

Ujedinjene nacije predviđaju za Rusiju još goru situaciju. "Optimistična" varijanta je 147.3 miliona ljudi do 2050. konzervativna procjena je 135.8 miliona, dok je pesimistična 124.6 miliona do sredine vijeka. UN projicira pesimističnu procjenu čak i dalje govoreći da je moguće da populacija Rusije mogla biti svega 83.7 milona do 2010. godine.

XS
SM
MD
LG