Dostupni linkovi

Vanredna vijest

'Afganistanski papiri': Godine laži i obmane


Kapitol hil, Vašington

Objavljeni povjerljivi dokumenti o ratu u Afganistanu ukazuju da je američka vlada rutinski objavljivala statistike za koje su zvaničnici znali da su iskrivljene ili potpuno neistinite, pišu svjetski mediji.

Nakon trogodišnje sudske bitke, Vašington post je objavio povjerljive vladine dokumente koji otkrivaju kako su u posljednjih skoro dvije decenije američki predsjednici, vojni i civilni zvaničnici lagali i obmanjivali američku javnost o ratu u Afganistanu, u kojem se potrošilo preko hiljadu milijardi američkih dolara i u kojem je poginulo na desetine hiljada vojnika i civila.

U ratu protiv istine

Povjerljivi vladini dokument koje je pribavio Vašington post (The Washington Post) otkrivaju da visoki američki zvaničnici u posljednjih 18 godina nisu govorili istinu o ratu u Afganistanu često dajući izjave za koje su znali da su lažne i nerijetko prikrivajući dokaze o neuspjesima.

Dokumenti su nastali projektom savezne agencije SIGAR, kojim su se ispitivali suštinski propusti u američkoj politici prema Afganistanu. Uključuju više od 2.000 stranica prethodno neobjavljenih bilješki razgovora s ljudima koji su imali direktnu ulogu u ratu, od generala i diplomata do radnika i afganistanskih zvaničnika. Američka vlada pokušala je zaštititi identitete ogromne većine ispitanih za projekat i prikriti gotovo sve njihove primjedbe, ukazuje Vašington post koji je odlučio objaviti dokumente nakon trogodišnje pravne bitke.

U intervjuima za projekat vrijedan 11 miliona dolara - nazvan "Naučene lekcije" - više od 400 insajdera nudilo je nesputanu kritiku onoga što je pošlo po zlu u Afganistanu – od nesigurnosti, nejasne strategije, problema korupcije tamošnje vlade, te proizvodnje opijuma, napominje list.

Džon Sopko (John), šef savezne agencije koja je obavljala razgovore, priznao je u razgovoru za Vašington post da dokumenti pokazuju da su Amerikanci bili isloženi "kontinuiranim lažima".

Intervjui također naglašavaju da tri predsjednika – Džordž Buš (George W. Bush), Barak Obama (Barack) i Donald Tramp (Trump) - i njihovi vojni zapovjednici nisu uspjeli ispuniti svoja obećanja o napretku u Afganistanu, ističe vašingtonski list koji je u tekstu uvrstio i brojne ranije izjave američkih zvaničnika koji su u javnosti govorili o ratu u Afganistanu.

List napominje da je od 2001. godine u Afganistan raspoređeno više od 775.000 američkih vojnika, od toga je poginulo 2.300 a ranjeno više od 20.000. No, američka vojska je uglavnom izbjegavala da govori o broju ubijenih vojnika u Afganistanu. Ali, ističe Vašington post, intervjui za projekat "Naučene lekcije" sadrže brojna priznanja da je vlada rutinski reklamirala statistike za koje su zvaničnici znali da su iskrivljene ili potpuno neistinite.

Taktika iz rata u Vijetnamu

Povjerljivi dokumenti koje je objavio Vašington post otkrivaju da su najviši američki zvaničnici doveli javnost u zabludu o ratu u Afganistanu odnosno da su vojni službenici primjenili staru taktiku iz Vijetnama – manipulacije javnim mišljenjem, ističe CNN.

Post je napomenuo da tek objavljeni dokumenti "u velikoj mjeri podsjećaju na 'Pentagon papire', najveću tajnu iz rata u Vijetnamu" gdje je većina ispitanih vjerovala da njihove primjedbe neće postati javne.

U jednom takvom slučaju Post je napisao da je Daglas Lut (Douglas Lute), "vojni general sa tri zvjezdice, koji je služio kao afganistanski ratni car Bijele kuće" pod bivšim predsjednicima Džordžom Bušom i Barakom Obamom, u intervjuu 2015. rekao da su "lišeni temeljnog razumijevanja u Afganistanu" i da nisu znali šta rade.

CNN ukazuje i na primjer penzionisanog vođe specijalne mornaričke jedinice SEAL i koji je služio u Bijeloj kući u vrijeme Obame i Buša, Džefrija Egersa (Jeffrey Eggers) - u intervjuu za "Naučene lekcije" je spomenuo troškove rata propitujući da li je toliki napor vrijedio hiljadu milijardi dolara.

Reagujući na istraživanje Vašington posta, glasnogovornik američkog Ministarstva odbrane Tomas Kambel (Thomas Campbell) je izjavio za CNN da ministarstvo nije imalo namjeru da zavede Kongres ili javnost.

Krađa američke pomoći

Intervjui s ključnim insajderima otkrivaju 'prokletu presudu' za sukob koji je koštao 2.300 američkih života i desetine hiljada afganistanskih civila, ocjenjuje Gardijan (The Guardian) ističući da dokumenti, objavljeni u Vašington postu, podsjećaju na 'Pentagon papire' - tajnu američku vojnu prošlost rata u Vijetnamu koja je u javnost procurila 1971. i ispričala sličnu priču o zataškavanju vojnih neuspjeha.

Dvije glavne tvrdnje u "Afganistanskim papirima" - da su američki zvaničnici manipulisali statistikom kako bi sugerisali američkoj javnosti da u ratu pobjeđuju i da se zatvaraju oči na kontinuiranu korupciju među afganistanskim zvaničnicima – ukazuju da je omogućena nekažnjena krađa američke pomoći, ističe Gardijan.

Priroda manipulacije opisana je u intervjuu s osobom koja je identifikovana kao visoki funkcioner Vijeća za nacionalnu sigurnost, ukazuje Gardijan citirajući izjavu koju je u svom istraživanju objavio Vašington post: "Bilo je nemoguće stvoriti dobre metrike. Pokušali smo koristiti brojeve obučenih vojnika, nivo nasilja, kontrolu teritorija i nijedna od njih nije prenijela tačnu sliku", rekao je zvaničnik anketarima iz 2016.

Gardijan podsjeća da su u toku pregovori između Trampove administracije i talibana dok SAD raspravlja o tome da li povući 13.000 vojnika koji su još uvijek u Afganistanu.

Troškovi rata

Njujork tajms (The New York Times) je napravio pregled utrošenog novca, koji u skoro 18 godina rata u Afganistanu iznosi skoro dvije hiljade milijardi dolara, postavljajući pitanje da li je on dobro potrošen s obzirom na to da talibani kontrolišu veći dio zemlje, većina Afganistanaca živi u siromaštvu i u društvu gdje se proizvodnja opijuma udvostručila.

Procjenu utrošenog novca Njujork tajms je napravio na osnovu projekta 'Troškovi rata' Univerziteta Braun (Brown) navodeći kako je većina od ukupno hiljadu i po milijardi dolara išla za stvari poput obuke, goriva, oklopnih vozila i objekata.

Iako su američki porezni obveznici podržali napore na obnovi Afganistana koja uključuje održavanje mira i pomoć izbjeglicama, veliki dio novca je, prema određenim inspekcijama, rasipan na programe koji su bili slabo osmišljeni ili uništeni korupcijom. "Američki dolari otišli su u izgradnju bolnica koje nisu liječile nijednog pacijenta, u škole koje nisu pohađali studenti i u vojne baze koje su Afganistanci našli beskorisnim i kasnije zatvorili", napisao je Njujork tajms.

List ističe da je na borbu protiv narkotika potrošeno 10 milijardi dolara, prvenstveno za borbu protiv uzgoja opijumskog maka, ali da je danas Afganistan izvor 80 odsto globalne proizvodnje nedozvoljenog opijuma. Prema podacima UN-a, to je jedna od najvećih ekonomskih aktivnosti zemlje u kojoj je prije rata, kada su na vlasti bili talibani, opijum bio skoro u potpunosti iskorijenjen.

Za finansiranje ratne potrošnje, Sjedinjene Države su se znatno zadužile i platit će više od 600 milijardi dolara kamate na kredite do 2023. Pored više od dvije hiljade milijardi dolara koje je američka vlada potrošila na rat, dugovi i medicinski troškovi plaćat će se još dugo u budućnosti, ocjenjuje Njujork tajms.

Kolektivno slijeganje ramenima

Iako istraživanje Vašington posta - koji pokazuje da su skoro dvije decenije američki lideri, demokrate i republikanci, civilni i vojni zvaničnici lagali Amerikance o ratu u Afganistanu – može biti zasjenjeno pričama o postupku opoziva predsjednika, postoji direktna veza između višegodišnjih laži o Afganistanu i haosa Trampove administracije danas, ocjenjuje Atlantik (The Atlantic).

Očigledna analogija Postovog pisanja su 'Pentagonski papiri', serija dokumenata o ratu u Vijetnamu procurila je do štampe i objavljena je – što je prethodilo padu Ričarda Niksona (Richard Nixon) i vladinim reformama nakon afere Votergejt (Watergate), ističe magazin.

Atlantik piše da je "jaz kredibiliteta"– razlika između onog što su političari znali i pričali o ratu u vrijeme 'Pentagonskih papira' bio ogroman, dok današnje istraživanje Vašington posta, iako je užasno, nije šokirajuće. Svi su, ocjenjuje magazin, znali da SAD gubi u Afganistanu, da nema jasne strategije i da su svi u vladi lagali o tome, ali je kolektivni odgovor bio: rezignirano slijeganje ramenima.

Iako su Amerikanci 1971. godine bili šokirani spoznajom da njihovi lideri lažu, ipak je to utrlo put Donaldu Trampu koji, ocjenjuje magazin, nije stvorio uslove u kojima ljudi sliježu ramenima prema vladi koja ih otvoreno laže, ali jeste pogoršao tu situaciju i imao je koristi od toga.

XS
SM
MD
LG