Dostupni linkovi

Vlasova vojska: nacistički simpatizeri ili borci za slobodu iz Drugog svjetskog rata?


General Vlasov (drugi s lijeva) s pripadnicima ROA, uslikan 1944., južno od Berlina.
General Vlasov (drugi s lijeva) s pripadnicima ROA, uslikan 1944., južno od Berlina.

Nastavljaju se sporenja Rusije i Češke zbog plana praškog okruga da se podigne spomenik Vlasovoj vojsci. Na čelu s bivšim sovjetskim vojnim oficirom, snage poznate i kao Ruska oslobodilačka armija, ipak su učestvovale u borbama tokom Drugog svjetskog rata. Zašto je to i dalje tabu tema u Rusiji?

Bilo je dovoljno loše što je lokalni gradonačelnik u Pragu želio srušiti kip posvećen zapovjedniku Crvene armije koja je pomogla da se nacističke snage istjeraju iz češke prijestonice u posljednjim danima Drugog svjetskog rata, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Sada gradonačelnik u drugom praškom okrugu želi postaviti kip posvećen odmetničkim snagama za koje neki Česi kažu da su učinili više za oslobađanje Praga nego što je to učinila Sovjetska armija - sila koju je vodio Andrej Vlasov, čovjek za kojeg neki ruski istoričari kažu da je bio simpatizer nacista.

To je najnoviji primjer kako zemlje bivšeg Varšavskog pakta srednje i istočne Evrope iznose tvrdnje o poslijeratnoj istoriji koja nije usklađena s verzijom istorije koje se Moskva drži.

Pa ko je tačno bio Vlasov i kakva je bila njegova Ruska oslobodilačka armija, poznata i kao Vlasoviti?

Izvanredni strateg?

Rođen 1901. godine u tadašnjoj carskoj Rusiji, Andrej Vlasov regrutovan je u Crvenu armiju 1919. godine i borio se u Ruskom građanskom ratu.

Pridružio se Komunističkoj partiji Sovjetskog Saveza 1930. godine i otputovao je u Kinu 1938. godine da radi kao vojni savjetnik Čang Kai-šeku, kineskom nacionalističkom vođi koji se borio protiv kineskih komunista, i koji je na kraju izgubio.

Vlasov je bio vrhunski vojni taktičar, koji je to potvrdio i na bojnom polju, tvrde oni koji su proučavali njegovu prošlost. Početkom rata protiv nacističke Njemačke 1941., Vlasov je spasio vojsku od opkoljavanja izvan Kijeva, smatraju vojni istoričari.

Zbog toga je Vlasov pozvan u Moskvu u novembru kada je upoznao sovjetskog diktatora Josifa Staljina, koji mu je kasnije dao zadatak da pomogne generalu Georgiju Žukovu, braneći Moskvu od invazije njemačkih snaga.

U proljeće 1942. Vlasovu je povjereno da zapovijeda sovjetskom 2. udarnom armijom, kojoj je Staljin lično naredio da pokuša preko njemačkih linija okončati opsadu Lenjingrada, smatraju istoričari.

Nakon što je Vlasov zarobljen u julu 1942. godine, nacistički oficiri predložili su mu da promijeni stranu, pruživši mu priliku da formira bataljon. Pristao je. Oni koje je regrutovao među hiljadama ratnih zarobljenika koje su nacisti zarobili dobili su izbor: pridružiti se ili gladovati.

Prema istoričaru Kristoferu Simpsonu (Christopher), velika većina sovjetskih ratnih zarobljenika je to odbila.

"Dva miliona ratnih zarobljenika kojima je ponuđeno da biraju saradnju ili gladovanje između 1942. i 1945. odabralo je smrt radije nego da pomognu nacistima", napisao je Simpson u svojoj knjizi 'Neželjene posljedice: Američko regrutovanje nacista i destruktivni uticaj na našu unutrašnju i vanjsku politiku'.

Vlasov je očito vjerovao da će mu Adolf Hitler dopustiti ne samo da podigne silu, da je opremi i naoruža, već da će im omogućiti da se bore.

"Bio je uvjeren da je moguće svrgnuti Staljina i uspostaviti drugi oblik vlasti u Rusiji", napisao je Simpson, citirajući priču iz magazina 1949., koja je promovisala američke napore za regrutovanje Vlasovih veterana.

Bez obzira na njegovu motivaciju, "Vlasova organizacija se sastojala od velikog dijela preraspoređenih veterana iz nekih od najrazornijih SS-ovaca i "bezbjednosnih" jedinica čitave mašine za ubijanje nacista", izjavio je Simpson.


VIDEO: Najnovija istorijska rasprava u Pragu između Čeha i Rusa

Nacisti nisu bili sigurni šta da rade s ovom jedinicom poznatom kao ROA, tvrdi više istoričara.

S jedne strane, Hitler je ohrabrio Vlasove antiboljševičke napore da siju nesklad unutar sovjetske vojske. Vlasovov najznačajniji napor bio je letak koji je 1943. godine bacan iz aviona preko teritorije pod sovjetskom kontrolom.

S druge strane, Hitler, koji je Slavene smatrao nižom vrstom ljudi, odbio je sarađivati sa snagama koju čine muškarci koje je njemački diktator nazivao 'untermenschen'.

Vlasova vojska - koja je na svom vrhuncu brojala desetine hiljada vojnika - borila se sa sovjetskim snagama samo jednom u februaru 1945., oko rijeke Odra istočno od Berlina. Nakon tri dana brutalne borbe, brojčano i u bitki nadjačane Vlasove jedinice su se povukle, krećući se ka jugu prema Pragu, u Bohemiju koja je bila pod njemačkom okupacijom.

Vlasova vojska mijenja strane

Na dan 5. maja, dok su češke snage otpora izvele ustanak protiv nacističkih okupatorskih snaga u Pragu, Vlasove jedinice bile su utaborene oko 40 kilometara od grada, rekao je Kiril Aleksandrov, ruski istoričar koji je mnogo pisao o Vlasovu.

Dan poslije, jedinice ROA-e bile su u Pragu, ali ne i Vlasov. Ostao je iza; sukobljeni istorijski izvještaji kažu da je bio bolestan od groznice ili od mamurluka.

Sergej Bunjačenko, visoki oficir ROA-ine koji je vodio jedinice u Pragu, zatražio je od Vlasova da dozvoli borcima ROA-e da se pridruže češkim borcima otpora u gradu. Vlasov je na kraju pristao iz razloga koji nikada nisu razjašnjeni.

Neki istoričari kažu da je negodovanje možda nastalo zbog načina na koji su nacisti tretirali borce ROA-e, što ih je potaklo da promijene strane. Drugi kažu da su se borci ROA-e, nadajući se da će stići na Zapad, trudili da pomažući češkom otporu poboljšaju svoju sliku u javnosti.

U intervjuu za Radio Prag internešenal (Prague International) iz 2015. godine, Aleksandrov je rekao da su češki borci otpora u Pragu bili naoružani samo jednostavnim oružjem, poput lovačkih pušaka, dok su Nijemci imali tenkove i artiljeriju.

Vlasove jedinice također su imale artiljeriju i tenkove, rekao je; bez Vlasovita vjerovatno ne bi bilo ustanka.

General Andrej Vlasov
General Andrej Vlasov

"Apsolutno je jasno da bi bez boraca Vlasove vojske praški borci pretrpjeli kolosalne ljudske gubitke", rekao je Aleksandrov. "Broj žrtava bio je i dalje visok, oko 1500 boraca, ali moglo je biti i gore, mnogo gore."

Nakon što su borbe prestale, Vlasov je bio među grupom boraca ROA-e koji su pali u ruke američkih vojnika. Kako je sudbina htjela, kasnije su Amerikanci njega i druge pripadnike ROA-e, u razmjeni zarobljenika, predali Sovjetima.

Vlasov i drugi visoko rangirani pripadnici ROA-e pogubljeni su u Moskvi u avgustu 1946., nakon suđenja koje je bilo zatvoreno za javnost.

Pobjeda Crvene armije u Pragu

Kada je 8. maja službeno na snagu stupio "protokol o kapitulaciji" između Češkog nacionalnog vijeća i nacističkog rukovodstva, Vlasoviti su bili u Pragu. Odsutne su bile jedinice Crvene armije koje su dan kasnije ušle u češku prijestonicu.

"Crvena armija se pojavila u Pragu onda nakon što se rat završio", izjavio je Aleksandrov u intervjuu 2015. godine. "De jure i de fakto."

Ta hronologija je u suprotnosti s dugotrajnim sovjetskim i ruskim narativom o sovjetskoj pobjedi nad nacističkom Njemačkom.

"Pitanje o Vlasovitima sugeriše da je čitav ruski mit zasnovan na laži", izjavio je Jan Sir, profesor ruskog i istočnoevropskog odjeljenja Karlovog univerziteta u Pragu za češki informativni portal Lidovky.cz.

Aleksandrov se suočio s oštrim kritikama 2016. zbog doktorskog rada o Vlasovu. Ratni veterani i neki akademici tražili su njegovo procesuiranje u skladu s ruskim zakonom koji zabranjuje propagiranje "ratova agresije".

Profesor istorije Rusije, koji je takođe služio u ratu, rekao je 2016. godine da Aleksandrova teza "uništava sjećanje na najveću rusku pobjedu".

Čija istorija?

Konkurentska istorija Vlasove vojske nije jedino poglavlje Drugog svjetskog rata s kojim se suočila Rusija.

Ranije ove godine, neki ruski istoričari, kao i Ministarstvo vanjskih poslova branili su Pakt Ribentrop-Molotov, koji je Hitleru praktično dao odriješene ruke da napadne Poljsku bez straha od sovjetske intervencije.

Sovjetski tenk na Venceslasovom trgu u Pragu, 5. maja 1945. godine.
Sovjetski tenk na Venceslasovom trgu u Pragu, 5. maja 1945. godine.

Godinama kasnije, istoričari su otkrili da pakt uključuje tajni protokol o kojem su se dogovorili Hitler i Staljin, podijelivši srednju i istočnu Evropu na sfere uticaja.

Ruski i zapadni stručnjaci tvrde da su veličanje elemenata sovjetske istorije i zamagljivanje Staljinove brutalne ostavštine postali političko sredstvo za ruskog predsjednika Vladimira Putina.

O prijedlogu Vlasovog memorijala u jugozapadnom dijelu Praga, raspravljaće lokalno vijeće 16. decembra.

Ovo nije prvi put ove godine da su se Česi i Rusi sukobili zbog istorijskog spomenika.

Češki zvaničnici su 2018. godine postavili ploču na kipu starom 38 godina posvećenom maršalu Ivanu Konevu, drugom zapovjedniku Crvene armije koji je pomagao u porazu nacističkih snaga u Čehoslovačkoj. Na ploči je napisano da je Konev bio uključen u suzbijanje mađarskog ustanka 1956. godine i da je imao ulogu u invaziji Varšavskog pakta na Čehoslovačku 1968. godine, koja je ugušila prodemokratsko Praško proljeće. Ploča je razljutila Moskvu koja tvrdi da je time oklevetana Koneva uloga.

Kip Koneva, smješten u sjeverozapadnom okrugu Praga, vandalizovan je bojom i grafitima početkom ove godine, dok su neki češki zvaničnici predložili da se kip u potpunosti izmjesti u zabačeni kutak grada, što je također naljutilo Moskvu.

"Oni [Rusi] misle da su nas oslobodili od nacista 1945. i 1968.", rekao je Sir za Lidovky.cz. "Jednostavno, ne postoji drugi način da se to opravda osim (da je u pitanju) laž."

XS
SM
MD
LG