Godinama je iranska državna radiotelevizija emitovala takozvana priznanja političkih zatvorenika koja se, prema tvrdnjama grupa za zaštitu prava i bivših zatvorenika, iznuđuju, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Ali sada grupa parlamentaraca želi zabraniti emitovanje takvih svjedočenja, i poziva na kažnjavanje onih koji su u to uključeni.
Član predsjedništva parlamenta Ali Asgar Jusef Nižad rekao je 4. novembra da je zakonodavna vlast dobila prijedlog za zabranu emitovanja ispovijesti na državnoj TV i drugim medijima.
Prijedlog je, kako se navodi u izvještajima, pripremio opozicioni zastupnik reformista Mahmud Sadegi, koji je neke detalje prijedloga zakona objavio 29. septembra putem društvenih medija ističući da se fokusira na priznanja zatvorenika optuženih za političke i sigurnosne zločine.
Nacrtom se predlaže potpuna zabrana emitovanja ispovijesti zatvorenika i zatvorske kazne od šest mjeseci do tri godine za sve koji su uključeni u pripremanje i emitovanje takvih priznanja.
Također se kaže da bi se službenici koji narede snimanje ili emitovanje priznanja zatvorenika trebali suočiti sa zatvorskim kaznama, kao i s udaljavanjem s njihovih položaja i zabranom obavljanja državnih funkcija u trajanju od pet godina.
Posljednjih godina određeni broj bivših iranskih zatočenika povukao je svoja priznanja nakon puštanja iz zatvora, insistirajući na tome da su bili prisiljeni čitati skripte koje su im diktirali njihovi ispitivači.
Ranije ove godine, organizacija Amnesti Internešenal (Amnesty International) saopštila je da iranske vlasti koriste "pritvor, produženu samicu i prijetnje članovima porodice" kako bi izvukle prisilne video "ispovijesti" žena uhapšenih zbog kampanje protiv zakona o obaveznom hidžabu u zemlji, koji zahtijeva da žene pokriju svoju kosu i tijela u javnosti.
Sadegi je rekao da je nacrt zakona reakcija na televizijske ispovijesti zatvorenika, navodeći "lažni" dokumentarac koji je emitovala državna televizija 2012. godine u kojem je bilo desetak pojedinaca koji su priznali da špijuniraju za Izrael i da su učestvovali u atentatu na nekoliko iranskih nuklearnih naučnika između 2010. i 2012.
Jedan od muškaraca koji se pojavio u tom dokumentarcu i koji danas živi u Njemačkoj, 46-godišnji Maziar Ebrahimi, rekao je za BBC u avgustu da je pristao da "prizna" zločine koje su mu diktirali istražioci Ministarstva sigurnosti, nakon što su ga mučili 40 dana.
"Ispitivači su udarali debelim električnim kablom po mojim bosim stopalima", rekao je Ebrahimi, koji je dodao da je prije hapšenja vodio kompaniju koja se specijalizovala za postavljanje TV studija.
"Slomili su mi stopalo. Premlaćivanja su trajala sedam mjeseci", rekao je on za BBC.
Ebrahimi je rekao da su on i drugi optuženi za špijuniranje pušteni na slobodu 2015. godine nakon što je suparničko obavještajno tijelo povezano s Iranskim revolucionarnim gardom (IRGC) pronašlo neslaganja u njegovom priznanju.
Ebrahimijev intervju izazvao je ponovnu kritiku rutinske prakse iranske državne televizije o emitovanju prisilnih priznanja.
Državna radiotelevizija, čijeg šefa imenuje vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei, još uvijek koristi taktiku koja je često usmjerena na diskreditaciju aktivista.
Prošlog mjeseca iranska televizija emitovala je snimak prognanog opozicionog aktiviste Ruholaha Zama nakon što ga je IRGC uhapsila na nepoznatoj lokaciji.
Zam, koji je upravljao popularnim antivladinim kanalom Amad njuz (Amad News) na aplikaciji Telegram iz inostranstva, prvi put je viđen zavezanih očiju u automobilu. Potom je prikazano da sjedi u sobi i izražava "žaljenje" zbog "incidenata u posljednje tri, četiri godine", a također i zbog "povjerenja" u francusku vladu.
Rekao je i da "povjerenje bilo kojoj vladi nije ispravno, pogotovo onim vladama koje pokažu da nemaju dobre odnose sa Islamskom republikom, poput američke administracije, Saudijske Arabije, Izraela i Turske."
Trenutno nije poznato gdje je Zam i šta je s njim.