Emela Mujanović, pripadnica Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OSBiH), od 2011. godine nosi maramu ili hidžab. Profesionalna vojnikinja zbog odluke da stavi maramu suočila se tada sa suspenzijom, a potom premještanjem u jednonacionalnu kasarnu gdje "neće nikome smetati". Uz objašnjenje da krši pravilnik o uniformi u OSBiH, nakon upita Radija Slobodna Europa (RSE) Ministarstvu odbrane BiH za intervju, protiv Emele je nanovo, u ljeto 2019. godine pokrenut disciplinski postupak. Ishod još uvijek nije poznat.
"Tačno je, krstio sam se u hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici ali o detaljima tog čina ne mogu da vam govorim. Sami čin je tajan, to je zavjet između mene, crkve i mog kuma“, priča u u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) 19 godišnji Vuk Adžić iz Kolašina, prva trans osoba koja se krstila u nekom od svetilišta Mitropolije crnogorsko primorske Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, koja je do sada ispoljavala izrazito negativne stavove prema LGBT populaciji.
Za to je dobio blagoslov Mitropolita Amfilohija, a za RSE između ostalog govori zašto mu je vjera važna u životu i koliko mu je pomogla da se suoči sa traumama od napada na pragu porodične kuće, u avgustu ove godine.
Sredinom nedelje srušene su kuće u zaštićenoj zoni, u ulici Braće Radić u Subotici. Rušenje je omogućeno na osnovu nedavno usvojene izmene dela Plana detaljne regulacije za četiri ulice, koje je potvrđeno na sednici Skupštine grada Subotice 10. oktobra, iako je na osnovu Odluke Vlade Srbije od jula ove godine ulica Braće Radić proglašena za prostorno kulturno-istorijsku celinu.
Dozvolu za uklanjanje objekata potpisala je direktorka Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Subotici, a dozvolu je dobila privatna firma DG Company.
Interesovanje za brutalističku arhitekturu nekadašnje Jugoslavije navodno je poraslo nakon izložbe koja je održana u njujorškom Muzeju moderne umetnosti.
Brutalna lepota: Novi obožavaoci jugoslovenske arhitekture
1/14Stambeni toranj Karaburma u Beogradu, takođe poznat i kao "zgrada Toblerone", izgrađen je 1963. Ovaj stambeni blok jedna je od nekoliko znamenitosti u bivšoj prestonici Jugoslavije, izgrađen u brutalističkom arhitektonskom stilu.
Interesovanje za brutalističku arhitekturu nekadašnje Jugoslavije navodno je poraslo nakon izložbe koja je održana u njujorškom Muzeju moderne umetnosti.
Više sadržajaPrikaži manje
2/14Kula 'Geneks' na rubu Beograda. Brutalistička arhitektura bila je popularan stil tokom pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka.
Interesovanje za brutalističku arhitekturu nekadašnje Jugoslavije navodno je poraslo nakon izložbe koja je održana u njujorškom Muzeju moderne umetnosti.
Više sadržajaPrikaži manje
3/14Zgrada Centralne pošte u Skoplju, Makedonija. Brutalistički stil široko su usvojili jugoslovenski arhitekti sa zadatkom da obnove region posle razaranja u Drugom svetskom ratu.
Interesovanje za brutalističku arhitekturu nekadašnje Jugoslavije navodno je poraslo nakon izložbe koja je održana u njujorškom Muzeju moderne umetnosti.
Više sadržajaPrikaži manje
4/14Istočne kapije Beograda, stambeni blok, završen 1976. godine. Prema Rojtersu, brutalistička arhitektura bivše Jugoslavije „trebalo je da pokaže moć države između dva sveta - zapadne demokratije i komunističkog Istoka - želeći da je stvori vlastiti put i socijalističku utopiju".
Interesovanje za brutalističku arhitekturu nekadašnje Jugoslavije navodno je poraslo nakon izložbe koja je održana u njujorškom Muzeju moderne umetnosti.
Više sadržajaPrikaži manje
5/14Nacionalna biblioteka Kosova u Prištini. Decenijama nakon ratova koji su završili raspadom Jugoslavije i nakon izložbe održane 2018. godine u Muzeju moderne umetnosti u Njujorku, navodno je poraslo interesovanje za brutalističku arhitekturu Balkana.
Interesovanje za brutalističku arhitekturu nekadašnje Jugoslavije navodno je poraslo nakon izložbe koja je održana u njujorškom Muzeju moderne umetnosti.
Više sadržajaPrikaži manje
6/14Pripadnik obezbeđenja Beogradskog sajma - mesta velikih sajmova u glavnom gradu Srbije. Vojin Muncin, direktor kompanije za razgledanje grada u Beogradu, rekao je Rojtersu da njegova kompanija svake nedelje ima na desetine ljudi koji rezervišu ture „oko gradskih znamenitosti izgrađenih od 1950-ih do 1980-ih“.
Interesovanje za brutalističku arhitekturu nekadašnje Jugoslavije navodno je poraslo nakon izložbe koja je održana u njujorškom Muzeju moderne umetnosti.
Više sadržajaPrikaži manje
7/14Beogradski zvaničnici razmatraju da iskoriste interesovanje za arhitekturu bivše Jugoslavije otvaranjem Palate Srbija (na slici) za posetioce, prenosi Rojters.
Interesovanje za brutalističku arhitekturu nekadašnje Jugoslavije navodno je poraslo nakon izložbe koja je održana u njujorškom Muzeju moderne umetnosti.
Više sadržajaPrikaži manje
8/14Unutrašnjost Palate Srbija, koja je završena 1959. godine, trenutno je otvorena za javnost samo jednom godišnje.
Interesovanje za brutalističku arhitekturu nekadašnje Jugoslavije navodno je poraslo nakon izložbe koja je održana u njujorškom Muzeju moderne umetnosti.
Više sadržajaPrikaži manje
9/14Tepih sa petlovima unutar Palate Srbija. Kustos vladine zgrade pozdravio je poziv na otvaranje palate, rekavši: "Šteta je držati takvo remek-delo daleko od očiju javnosti."
Interesovanje za brutalističku arhitekturu nekadašnje Jugoslavije navodno je poraslo nakon izložbe koja je održana u njujorškom Muzeju moderne umetnosti.
Više sadržajaPrikaži manje
10/14Još jedna betonska ikona bivše Jugoslavije su spektakularni spomenici - poput ovog u Petrovoj Gori, u Hrvatskoj - koji slave bitke iz Drugog svetskog rata.
Interesovanje za brutalističku arhitekturu nekadašnje Jugoslavije navodno je poraslo nakon izložbe koja je održana u njujorškom Muzeju moderne umetnosti.
Više sadržajaPrikaži manje
11/14Memorijal u Tjentištu, u Bosni i Hercegovini, nazvan "Bitka na Sutjesci".
Interesovanje za brutalističku arhitekturu nekadašnje Jugoslavije navodno je poraslo nakon izložbe koja je održana u njujorškom Muzeju moderne umetnosti.
Više sadržajaPrikaži manje
12/14Miodrag Živković, arhitekta čuvenog memorijala Tjentište, koji je završen 1971. Živković, danas 91-godišnjak, je za Rojters rekao da je izabrao beton jer "je stabilan materijal, podseća na kamen, ali je sa njim lakše raditi".
Interesovanje za brutalističku arhitekturu nekadašnje Jugoslavije navodno je poraslo nakon izložbe koja je održana u njujorškom Muzeju moderne umetnosti.
Više sadržajaPrikaži manje
13/14Restoran na vrhu beogradske kule 'Geneks'.
Interesovanje za brutalističku arhitekturu nekadašnje Jugoslavije navodno je poraslo nakon izložbe koja je održana u njujorškom Muzeju moderne umetnosti.
Više sadržajaPrikaži manje
14/14Bolnica Dubrava u Zagrebu, Hrvatska. Alan Braun, predavač u glavnom gradu Hrvatske, rekao je Rojtersu: "Sada je prošlo dovoljno vremena (od ratova devedesetih) i ljudi su počeli da cene arhitekturu Jugoslavije."
Interesovanje za brutalističku arhitekturu nekadašnje Jugoslavije navodno je poraslo nakon izložbe koja je održana u njujorškom Muzeju moderne umetnosti.
Bračni par Delić proizvodi kozji sir, nadaleko čuven. Iako se od tog posla može živjeti, sinovi su otišli van granica, pa porodični posao nema ko naslijediti.