Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić izjavio je u ponedjeljak u Sarajevu kako ne želi komentarisati izjavu Sulejmana Ugljanina, predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžak da "definisanje Sandžaka kao zasebnog teritorijalnog političkog entiteta sa zakonodavnom, izvršnom i sudskom vlašću, predstavlja minimum za biološki opstanak i političku egzistenciju bošnjačkog naroda u Sandžaku".
"Ne trebamo se voditi praksom i primjerima naših susjeda i miješati se u unutrašnje stvari drugih država", kazao je Komšić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Komšić je ponovio kako se bh. susjedi "vrlo često miješaju u unutrašnje stvari u Bosni i Hercegovini".
"Kad to rade Hrvatska i Srbija, onda galamimo, s pravom. Nemojte da to isto radimo i da dajemo argumentaciju našim susjedima, pa da kažu i vi to isto radite", poručio je Komšić.
- Imaju li Srbija i Hrvatska teritorijalne pretenzije prema BiH?
- Belgijski model ili uplitanje u bh. prilike
Sulejman Ugljanin je u nedjelju bio uvodničar na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 o temi "Autonomija Sandžaka – šta je to i zašto?".
On je kazao kako je SDA Sandžaka sačinila prijedlog za rješavanje statusa Sandžaka u okviru reforme političkog sistema Republike Srbije, "polazeći od modela Badinterove komisije za trajno rješenje jugoslovenske krize, priznavanjem avnojskih granica za međunarodne granice novonastalih država na prostoru bivše Jugoslavije i uspostavljanjem specijalnog statusa za dijelove naroda koji ostanu izvan matične države".
Prema njegovim riječima, prijedlog je dostavljen predsjedniku Republike Srbije, Skupštini i Vladi te zemlje, predsjedniku Skupštine Crne Gore i drugim faktorima koji se bave tim pitanjem kao i međunarodnim predstavnicima EU, SAD-u, UN-u.
"Osjećanje građanja Sandžaka, posebno Bošnjaka koji BiH doživljavaju kao svoju nacionalnu državu, ima utemeljenje u istorijskim, pravnim i političkim činjenicama. Iz tih razloga danas ovu platformu želim da prestavim široj bosanskohercegovačkoj javnosti. Definisanje Sandžaka kao zasebnog teritorijalnog i političkog entiteta sa zakonodavnom, izvršnom i sudskom vlašću predstavlja minimum za biološki opstanak i političku egzistenciju bošnjačkog naroda u Sandžaku", kazao je Ugljanin.
Rekao je i da "specijalni status Sandžaka kao teritorijalno-političke zajednice ravnopravnih građana i naroda, u kome su Albanci, Bošnjaci, Crnogorci i Srbi konstitutivni narodi", predstavlja ključ za rješavanje svih političkih i teritorijalnih sporova između susjednih država i naroda na Balkanu i treba biti nukleus regionalne stabilnosti i saradnje.
"Slijedeći tu politiku mira i razumijevanja za trajno rješenje jugoslovenske krize, građani Sandžaka su životno zainteresovani za suverenu BiH, koja bi u drugom stepenu putem bilateralnih odnosa definisala status Bošnjaka i svih drugih naroda koji žive u Sandžaku. U tom smislu, Sandžak kao takva zajednica ravnopravnih građana i naroda bio bi, da tako kažem, model za rješavanje svih teritorijalnih i političkih sporova između država i naroda na Balkanu", poručio je Ugljanin.
