Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kuba i Rusija - obnavljanje prijateljstva iz vremena hladnog rata


Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se sa svojim kubanskim kolegom Migelom Dijazom Kanelom u Moskvi, 29. oktobra 2019.

Prva posjeta kubanskog lidera Rusiji uslijedila je nakon što je premijer Rusije Dmitrij Medvedev bio u Havani prošlog mjeseca. Najavljena su nova ruska ulaganja u Kubi, koja se bori s ozbiljnim ekonomskim poteškoćama.

Nakon višegodišnjeg zahlađenja odnosa, Moskva i Havana nastoje obnoviti savezničke veze kakve su tokom hladnog rata imali Sovjetski Savez i Kuba, te su na sastanku lidera dviju zemalja najavljena nova ruska ulaganja u ovu latinoameričku zemlju koja se bori s ozbiljnim ekonomskim poteškoćama, pišu svjetski mediji.

Zagrijavanje tih odnosa dijelom je potaknuto Trampovim (Donald Trump) preokretom američke politike približavanja Kubi kakvu je vodio prethodni predsjednik Obama (Barack Obama).

Pohvale Rusiji

Kubanski presjednik Migel Dijaz Kanel (Miguel Dias-Kanel) u razgovoru s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u utorak pohvalo je rusku podršku, navodeći da veze s Moskvom jačaju dok je Havana suočena s "agresijom" SAD-a, piše agencija Frans pres (Agence France-Presse).

Dijaz Kanel je rekao da Rusija i Kuba imaju pouzdane odnose i pohvalio je "sve veću ulogu Moskve u razbijanju superiornosti koje SAD pokušavaju da nametnu". Kuba je pod pritiskom dok Tramp ukida politiku približavanja Havani koja je pokrenuta u vrijeme Obame.

Vašington je uveo mjere koje su oštetile kubanski turizam, kao što su zabrana zaustavljanja brodova na ostrvu i nedavno objavljenom suspenzijom letova ka svim kubanskim aerodromima osim onog u Havani. Trampova administracija optužuje Kubu da pomaže Venecuelu koja je najbliži saveznik Havane.

Putin je rako da je Rusija "uvijek imala simpatije za kubansku nezavisnu poziciju" i obećao da će posjetiti Kubu. Rusija je skoro učetvorostručila izvoz nafte na Kubu u prvih šest mjeseci ove godine, saopštila je vlada ranije ovog mjeseca, dok se ostrvska zemlja suočava s bolnim nestašicama goriva za koju krivi američke sankcije, ističe AFP.

Obnavljanje prekinutih veza

Posmatrači kubanske i ruske vanjske politike kažu da je došlo do značajnog zagrijavanja odnosa bivših partnera iz doba hladnog rata, ističe agencija Asošijeted pres (The Associated Press).

Tokom prošle godine Rusija je poslala na Kubu 1.000 minibuseva, 50 lokomotiva, desetine hiljada turista i obećanje da će višemilionskim planom nadograditi elektroenergetsku mrežu ostrva. Rusko-kubanska trgovina se više nego udvostručila od 2013. godine na očekivanih 500 miliona američkih dolara ove godine, najviše u ruskom izvozu na Kubu.

Nijedna zemlja ne pruža mnogo detalja o njihovim poboljšanim odnosima, ali ruski proizvodi koji se izvoze na Kubu uključuju nove modele automobila marke Lada i kamiona Kamaz, ističe Asošijeted pres dodajući kako je Medvedev ranije ovog mjeseca otvorio pogon naftnih derivata i potpisao ugovore o popravljanju tri elektrane iz sovjetske ere. AP također dodaje da je američkih turista na Kubi manje, ali da su ruske posjete u 2018. godini porasle su 30 odsto.

Rusko-kubanske veze daleko su od onih iz razdoblja hladnog rata, od gotovo potpune kubanske ovisnosti o sovjetskom bloku koji su ovo ostrvo doživljavali kao isturenu operativnu bazu u Americi a zatim su ga u velikoj mjeri napustili 1990-ih. Moskva je Kubi poslala milijarde pomoći prije pada Sovjetskog Saveza koji je uzrokovao katastrofalan pad bruto domaćeg proizvoda od 30 odsto. Prema procjenama Kuba je imala 35 milijardi dolara duga prema Sovjetskom Savezu, a Rusija je 90 odsto duga oprostila 2014. godine.

AP ukazuje da Rusija ne krije svoje želje da igra ulogu pouzdanog partnera na ostrvu koje je suočeno sa neprijateljstvom Sjedinjenih Država, uključujući sankcije brodovima koji dovode naftu iz Venecuele.

Poteškoće uzrokovane sankcijama

U svojoj borbi s Venecuelom, Trampova administracija krenula je protiv Kube koja zbog sankcija doživljava ozbiljne nestašice goriva i druge poteškoće, ističe magazin Njujorker (The New Yorker).

Nakon što nije uspio pomoći u rušenju režima venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura (Nicolas) u aprilu ove godine, Trampova administracija je skrenula pažnju na Kubu, koju krivi za Madurov opstanak. Venecuelanska i kubanska vlada doista su saveznici otkako su Ugo Čavez (Hugo Chávez) i Fidel Kastro (Castro) prije dvije decenije uspostavili bliske odnose. Kuba je primala redovne pošiljke venecuelanske nafte, a Kuba je u zamjenu slala desetine hiljada liječnika, učitelja i drugog osoblja u Venecuelu. Taj aranžman se nastavlja i danas, ali ekonomski pad Venecuele u posljednje četiri godine štetno utiče i na Kubu, koja ne proizvodi ni trećinu dnevnih potreba nafte, ukazuje njujorški magazin.

Kubansko prisustvo u Venecueli je po svemu sudeći izazvalo kontroverzu u SAD-u koje je redovno optužuju za pružanje vojne i obavještajne pomoći Maduru. Bijela kuća pojačala je sankcije protiv Venecuele koje su, između ostalog, usmjerene na isporuku nafte.

Tramp je u avgustu odredio totalni embargo protiv Madurovog režima i odobrio sekundarne sankcije protiv "bilo koje osobe" koja pomaže režimu.

Kad je mjera objavljena, Džon Bolton (John), koji je u to vrijeme bio Trampov savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je da će novi embargo protiv Venecuele, zajedno s dugogodišnjim protiv Kube, u konačnici srušiti oba režima.

Neimenovani bivši zvaničnik Stejt departmenta (State Department) izjavio je da će sankcije vjerovatno propasti i da bi Kubu, koja nije podlegla pritisku već 60 godina, mogle odvesti prema Rusiji i Kini.

Kriza likvidnosti

Agencija Rojters (Reuters) ističe da neučinkovita državna ekonomija Kube prolazi kroz krizu likvidnosti zbog implozije ekonomije savezničke Venezuele i Trampovog pooštravanja višedecenijskog američkog trgovinskog embarga. Nedostatak svega, od goriva do hrane i lijekova, ove godine opteretio je zemlju.

Kuba je ovisna o gorivu, hrani i drugom uvozu koju mora kupiti za trgovačku međunarodnu valutu koju zarađuje od izvoza robe i usluga poput šećera, turizma i tehničke pomoći – što je u opadanju. Stoga se kubanska vlada, ograničena na gotovinu, bori da nabavi uvoznu valutu kako bi uticala na uvoz i platila dugove. Tako su, ističe Rojters, početkom ove sedmice u Havani otvorene prodavnice u kojima se prodaju kućanski aparati i rezervni dijelovi za automobile u američkim dolarima.

Posjedovanje dolara i drugih valuta je legalno, no prethodno se nisu smatrali zakonitim sredstvom za kupovinu. Dolar je slobodno kružio Kubom, zajedno s pezosom nakon propasti bivšeg dobročinitelja Sovjetskog Saveza početkom devedesetih što je pokrenulo krizu u zemlji koju vode komunisti.

Dolar je izvučen iz opticaja 2004. godine i zamijenjen konvertibilnim pezosom. Stoga na Kubi kruže dvije valute -- kubanski pezos i konvertibilni pezos, koji se vrednuje u 24 pezosa.

Rojters naglašava kako kubanske vlasti imaju monopol na vanjsku i maloprodajnu trgovinu, ali Kubanci putuju u mjesta poput Haitija, Meksika, Paname i Rusije, trošeći stotine miliona dolara za kupovinu robe koju potom preprodaju karipskoj naciji.

Vrijeme otkazanih letova

Jedan od posljednjih pokušaja Trampove administracije da zaoštri odnose s Kubom je obustavljanje američkih komercijalnih letova na devet kubanskih destinacija koje stupa na snagu 10. decembra, napisao je CNN, ističući kako je jedino let do Havane ostao u funkciji.

Bijela kuća je potvrdila taj potez, ali ga nije komentarisala, za razliku od kubanske vlade koje je izrazila negodovanje samo par sati nakon najave.

U tvitu je generalni direktor kubanskog Ministarstva vanjskih poslova Karlos Fernandez de Kosio (Carlos Fernández de Cossio) kritikovao SAD koja nastoji "kazniti nepokolebljivu buntovnost Kube".

Ovo je druga akcija koju je protiv Kube poduzela Trampova administracija u posljednje vrijeme - ministarstvo trgovine promijenilo je propis kojim se američke kompanije sprječavaju da iznajmljuju avione kubanskim vladinim avioprijevoznicima, napomenuo je CNN.

XS
SM
MD
LG