Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Šire posljedice slabljenja njemačke privrede


Kancelarka Angela Merkel

Slabljenje njemačke privrede koja ide u recesiju moglo bi imati šire posljedice po svjetsku privredu koja se već muči s trgovinskim ratovima i neizvjesnošću oko Bregzita, ali i dovodi u pitanje ekonomski model najveće evropske privrede zasnovan na štednji, pišu svjetski mediji.

Upozorenje njemačke centralne banke

Njemačka privreda mogla bi nastaviti da slabi i preko ljeta jer industrijska proizvodnja opada uslijed smanjenja narudžbi, objavila je Bundesbanka sugerišući da je najveća evropska privreda sada u recesiji, piše agencija Rojters (Reuters).

Njemački rast oslabio je u drugom tromjesečju ove godine zbog pada izvoza - na čemu je njena ekonomija uglavnom i usmjerena - a što je, prema tvrdnji savezne banke, posljedica globalnog trgovinskog rata, usporavanja Kine i nesigurnosti zbog predstojećeg Bregzita (Brexit), dodaje agencija.

Savezna banka je istakla kako i tržište radnih mjesta već pokazuje znakove slabosti te da povjerenje u uslužni sektor također opada.

Dok je Njemačka do sada odbacivala ideju povećanja javne potrošnje kako bi kompenzirala usporavanje, ministar finansija Olaf Šolc (Scholz) je rekao da Berlin ima fiskalnu snagu da se protiv buduće ekonomske krize "izbori punom snagom".

Šolc je kazao da je globalna financijska kriza u 2008./2009. koštala Njemačku otprilike 50 milijardi eura i da bi vlada, ukoliko bude potrebno, ponovo mogla prikupiti toliku svotu.

Savršena oluja

Njemačka se suočava s mnoštvom ekonomskih problema koje analitičari nazivaju "savršenom olujom", napisao je CNN.

Privreda zemlje ovisi o izvoznicima koji prodaju robu u Kinu i Sjedinjene Države koji su u oštrom trgovinskom ratu, a slaba globalna prodaja automobila pogodila je i njemačke proizvođače automobila.

Njemački BDP se za tri mjeseca koja su završila u junu smanjio se za 0,1 odsto u odnosu na prvi kvartal i ukoliko najveća evropska ekonomija neslavno prođe i u trećem tromjesečju, onda po definiciji, zemlja ide u recesiju.

Bundesbanka je saopštila da su njena sumorna predviđanja za BDP "posljedica uglavnom nastavljenog pada industrije". U prvom kvartalu industrijska proizvodnja je pala za više od pet odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Ekonomisti predviđaju da će Evropska centralna banka, čiji sastanak je najavljen za septembar, smanjiti kamatne stope koje su već na najnižim nivoima u istoriji. Očekuje se i da će ECB signalizirati da se ponovo pokrene program otkupa obveznica u milijardama eura, osmišljen da stimuliše ekonomski rast.

Njemačka je samo jedna od nekoliko glavnih svjetskih ekonomija koje se suočavaju potencijalnom recesijom, ističe američki televizijski kanal navodeći primjere slabljenja ekonomije Velike Britanije u drugom tromjesečju i usporenog rasta u Italiji. Također, dodaje CNN, Meksiko je upravo izbjegao recesiju, a očekuje se da će njegova ekonomija ostati slaba, dok podaci govore da je Brazil u drugom kvartalu skliznuo u recesiju.

Nema pobjednika u trgovinskim ratovima

Ukoliko Njemačka, kao evropska industrijska sila - s kompanijama poput Folksvagena (Volkswagen), Siemensa i BASF-a - uđe u recesiju, to bi moglo imati posljedice na ostatak eurozone i Sjedinjene Države, ističe agencija Asošijejtid pres (Associated Press).

Izvještaj Bundesbanke u skladu je s konsenzusom ekonomista koji tvrde da je "rizik još jednog kvartala koji koketira sa recesijom visok“, izjavio je glavni ekonomist ING banke u Njemačkoj, Karsten Brzeski (Carsten) koji upozorava da će nastavak stagnacije njemačke ekonomije osjetiti ostatak svijeta.

"Pomislite samo na slabiju njemačku potražnju za stranom robom ili na njemačko usporavanje koje povlači ostatak eurozone - to bi moglo imati pomalo bumerang efekat za SAD, pokazujući da niko stvarno ne pobjeđuje u trgovinskim ratovima."

Iako je tržište rada u Njemačkoj i dalje snažno, s nezaposlenošću koja je historijski niska, ekonomska zabrinutost može potaknuti potrošače da prestanu kupovati – ili da barem odlože kupovinu - što bi moglo usporiti rast u zemljama koje računaju na Njemačku kao tržište za njihov izvoz, pojašnjava AP.

Osim problema oko izvoza, koji je otežan trgovinskim sukobom Vašingtona i Pekinga te zbog neizvjesnosti oko Bregzita, njemačka autoindustrija s gigantima poput Folksvagena, Daimlera i BMW-a suočava se s izazovima prilagođavanja strožijim standardima emisija u Evropi i Kini i tehnološkim promjenama s obzirom na sve veću potražnju za električnim vozilima.

Opsesija javnim dugom

Evropska ekonomska politika i posebno njemačka nanosi štetu cijelom svijetu, ali je problem što Evropljani, naročito Nijemci, prije svega štete sami sebi destruktivnom opsesijom javnim dugom i onda se troškovi te opsesije prelivaju na ostatak svijeta, piše kolumnista Njujork tajmsa (The New York Times) Pol Krugman (Paul).

Negdje oko 2010. političare i komentatore s obje strane Atlantika zahvatila je snažna groznica štednje, ističe dobitnik Nobelove nagrade iz ekonomije, ukazujući da je Njemačka tražila od prezaduženih država na jugu Evrope kazneno smanjene troškova, ali i da je sama sebi nametnula štednju. Iako ekonomski udžbenici kažu da vlada treba da prihvati deficit u vrijeme visoke nezaposlenosti, Njemačka je praktično eliminisala svoj deficit 2012. kada je nezaposlenost u eurozoni bila na više od 11 odsto i do tada je imala sve veće i veće budžetske viškove.

Problem je što Evropa pati od hroničnog manjka u privatnoj potražnji, protiv čega je Evropska centralna banka pokušala da se bori niskim kamatnim stopama - gurajući ih ispod nule, ukazuje Krugman i dodaje da investitori očekuju da će takve ekstremne mjere dugo trajati imajući u vidu da u Njemačkoj čak i dugoročne obveznice od 30 godina imaju negativne kamate.

Dok neki analitičari misle da negativne stope štete funkcionisanju finansijskog sektora, jasno je, ističe Krugman, da s takvom monetarnom politikom sada, Evropa nema odgovor kada se stvari pogoršaju - zapravo, većina Evrope je već možda u recesiji i centralna banka ne može puno toga uraditi.

Krugman ocjenjuje da postoji očigledno rješenje – da evropske vlade, a posebno Njemačka, podstiču svoje privrede pozajmljivanjem i povećanjem potrošnje, u čemu ih praktično preklinje tržište obveznica pozajmljivanjem novca s negativnom kamatom.

Kako riješiti problem Njemačke

S druge strane, Volstrit džurnal (The Wall Street Jorunal) ocjenjuje bi umjesto kejnzijanskih podsticaja privredi, smanjenje poreza u nametima opterećenoj privedi bio mnogi brži i efikasniji podsticaj.

Glavni podsticaj koji je potreban Njemačkoj je deregulacija, ocjenjuje konzervativni njujorški list u uredničkom komentaru. Prema Duing bizins (Doing Business) listi Svjetske banke, Njemačka je iza Francuske po vremenu u troškovima početka posla, kao i u zaštiti investitora ili olakšavanju povrata poreza.

Njemački ministar finansija je najavio paket podsticaja zbog moguće recesije, ali je, kako ocjenjuje Volstrit džurnal, veći problem što sada svi misle da je kejnzijanska potrošnja nešto što će spasiti najveću privredu eurozone, čija vlada - jedina u tom regionu - živi odgovorno od onoga što privređuje.

Ipak, Njemačka ima lošu istoriju brzog izvođenja projekata a premalo je projekata koji bi brzo mogli biti ostvareni, zbog čega bi smanjenje poreza bilo bolje rješenje, ukazuje list.

Volstrit džurnal navodi i da energetska politika kancelarke Angele Merkel također zaslužuje da se spomene u negativnom kontekstu, pošto ona podiže cijenu poslovanja zajedno s trgovinskim ratom, porezima i regulacijama. Dok je dobra vijest za fiskalne jastrebe u Njemačkoj što rješavanje problema neće zahtijevati 50 milijardi eura koje je spominjao ministar finansija, loša stvar za sve je da će Berlin vjerovatno htjeti brzo da riješi problem imaginarnim rješenjem i protraći 50 milijardi eura, piše Volstrit džurnal.

XS
SM
MD
LG