Dostupni linkovi

Nestanak djevojaka zaustavio sporne zakonske reforme u Rumuniji


Okupljanje ljudi u Karakalu u znak sjećanja na Aleksandru Mačešanu, 15-godišnju djevojčicu koja je ubijena.
Okupljanje ljudi u Karakalu u znak sjećanja na Aleksandru Mačešanu, 15-godišnju djevojčicu koja je ubijena.

Rumuniju su potresli masovni ulični protesti nakon nestanka dviju mladih žena što je osujetilo namjere vlade da donese kontroverzne pravne promjene za koje su kritičari rekli da će oslabiti borbu protiv korupcije.

Masovni ulični protesti i stroga upozorenja Evropske unije i američkog State departmenta nisu bili dovoljni da zaustave kontroverznu reformu rumunskog pravnog sistema koji bi oslabio borbu protiv korupcije, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Međutim, ogorčenje zbog otmice i jezivog ubistva tinejdžerke dovelo je do presude visokog suda u Rumuniji, koja se konačno pokazala dovoljnom za zaustavljanje vladine namjere u donošenju zakonske promjene.

Ustavni sud je rekordnih sedam puta odgodio donošenje odluke o kontroverznim promjenama za koje su kritičari - uključujući Brisel i Vašington - rekli da podrivaju vladavinu zakona u Rumuniji i da poništavaju demokratske reforme donesene proteklih godina.

Na kraju je sudska odluka isforsirana pod pritiskom javnosti koja je negodovala nakon otmice i ubistva druge tinejdžerice u južnom gradu Karakalu, gdje su slaba reakcija policije i loše vođenje slučaja otkrili potencijalne efekte vladajućih takozvanih socijaldemokratskih reformi.

Sud je 29. jula - nakon dvodnevnih masovnih protesta zbog rješavanja slučaja nestanka 15-godišnje učenice i njenog mogućeg ubistva - odlučio da su promjene neustavne, te ih je poslao natrag u parlament na raspravu u skladu sa preporukama suda.

Protesti širom Rumunije

Presuda suda vrši pritisak na vladajuću alijansu i mogla bi dovesti do toga da prihvati primjedbe civilnog društva i sudaca koji su bili izuzetno kritični prema predloženim izmjenama za koje kažu da otežavaju obavljanje njihovih poslova.

Hiljade ljudi protestvovalo je u Karakalu, Bukureštu i drugim gradovima 27. i 28. jula, bijesni što je vlastima trebalo 19 sati da lociraju i uđu u prostorije iz koji je kidnapovana Aleksandra Mačešanu, 25. jula, uputila tri očajna poziva na državni broj za hitne slučajeve moleći za spas, dok su oni čekali nalog za pretres - iako to zakonski nije potrebno za slučajeve kada je život ugrožen.

Aleksandra Mačesanu
Aleksandra Mačesanu

Aleksandrin ujak objavio je čak i transkript jednog od telefonskih poziva u kojem operater govori učenici da oslobodi liniju jer je blokira za ostale hitne pozive.

Na kraju poziva Mačešanu viče: "On je ovdje, ovdje je!" dok se linija stišava. U kasnijem pozivu, ona je rekla da je pretučena i silovana.

Zvaničnici su 3. avgusta potvrdili da DNK iz ostataka tijela, pronađenog iza zgrade u kojoj je Mačešanu navodno bila zatočena, pripada njoj.

Klaudiu Sandu, vrhovni tužilac iz grada Brasova, izjavio je za G4Media da je policija možda bila zastrašena zakonskim promjenama koje je predložila vlada, koju od 2017. vode socijaldemokrate.

"Vjerujem da u slučaju da nismo imali te [predložene] zakonske izmjene, koje bi oslabile način na koji tužioci djeluju, kriminalci ne bi slobodno lutali i [vlasti] bi postupile drugačije", rekao je.

Na protestima i bdijenju za mladu djevojku ljudi su držali transparente na kojima je pisalo "Ja sam Aleksandra" i "Zdravo 112, ja sam Rumunija. Spasite me".

VIDEO: Demonstranti marširaju u Bukureštu zbog spore reakcije policije na kidnapovanje tinejdžerki:

Istovremeno, majka i baka 18-godišnje Luize Melenku - druge djevojke koju je osumnjičeni Gjorge Dinka navodno u aprilu oteo i ubio - također su izrazili nezadovoljstvo zbog načina na koji su bili tretirani.

Rodbina tvrdi da im je rečeno da Melenku ima 18 godina i da je odrasla osoba, te su nagovještavali da je "otišla sa svojim lijepim princom". Kažu da su odbijani i zbog poziva policiji tražeći nove informacije u potrazi za Luizom.

Politički analitičar Kristijan Parvulesku rekao je da je odgovor vlasti na nestanke "odraz nesposobnosti države i neuspjeha takozvanih pravosudnih reformi, koje su uticale na način funkcionisanja pravde i institucija javnog reda".

Parvulesku, dekan Nacionalne škole za političke studije i javnu upravu, rekao je za RSE da je nasilje nad ženama u Rumuniji neprihvatljivo tolerisano. "Ovo je patrijarhalno društvo."

Postavljana su i pitanja o zakrčenoj mreži javnog gradskog prijevoza u Rumuniji, jer postoje izvještaji da su obje djevojke stopirale i vozile se s Dinkom prije nego što su bile otete.

Politički promašaj

Premijerka Viorika Densila je, pod pritiskom javnosti, odmah raspisala referendum o pooštravanju kazni za ubice, silovatelje i pedofile.

Njen poziv je naširoko ismijavan, u što se uključio i predsjednik Klaus Johanis, budući da premijer nema ovlasti za raspisivanje referenduma.

Dok je priča o nestanku tinejdžerki dominirala u vijestima, novi minisatra unutrašnjih poslova Nikolaj Moga otpustio je 26. jula šefa policije Ljuana Budu (Buda je pet dana kasnije imenovan za šefa granične policije), a otpustio je i lokalne šefove policije prije nego što je 30. jula sam odstupio s vlasti, poslije samo šest dana rada - očigledno na zahtjev Densile.

Šef državne telekomunikacijske službe (STS) također je podnio ostavku zbog slučaja. STS je odgovoran za rad softvera i komunikacije tokom izbora, a predsjednički izbori u Rumuniji održat će se kasnije ove godine.

Ekaterina Andronesku dobila je otkaz nakon što su njeni komentari ocijenjeni kao neosjetljivi.
Ekaterina Andronesku dobila je otkaz nakon što su njeni komentari ocijenjeni kao neosjetljivi.

Otpuštanja vezana za slučaj nastavila su se 2. avgusta, kada je Densila otpustila ministricu obrazovanja Ekaterinu Andronesku zbog neosjetljivih komentara u kojima je rekla da je ona odgajana tako da ne ulazi u automobil sa strancem.

Densila je na poziciju ministra unutrašnjih poslova predložila kolegu iz stranke Mihaija Fiforu, bivšeg ministra obrane.

"Neće biti milosti, nema izuzetaka, kompromisa niti odlaganja. Proglašavam rat protiv kriminala", rekla je Densila 31. jula. „Bijes ljudi ovih dana je opravdano. Ali, Rumuni se ne trebaju plašiti. Naša država ne pripada kriminalcima, silovateljima, pedofilima i trgovcima ljudima."

Ali Johanis je napomenuo: "Vlada bi trebala pitati nije li bila moralni autor ove tragedije."

Predsjednik je 30. jula sazvao sastanak Vrhovnog vijeća odbrane, najvišeg tijela za sigurnost zemlje, kako bi se o tom pitanju razgovaralo s premijerom, šefovima obavještajnih službi i drugim sigurnosnim zvaničnicima.

"Izmjena pravosudnih zakona, val penzionisanja u [odjeljenjima] javnog reda i nacionalne sigurnosti i prijevremena uslovna sloboda doveli su do ozbiljnih posljedica po sigurnost ljudi", rekao je nakon sastanka. "Jedan od glavnih uzroka 'de-profesionalizacije' je imenovanje ljudi na osnovu političkih kriterija, a ne [na osnovu] kompetencije."

Neke od izmjena koje su predložili socijaldemokrate uključivale su smanjivanje zatvorskih kazni za osobe starije od 65 godina, koliko je i Dinka star, koji su uz svoje navodno priznanje izvijestili i da su bili pretučeni. To je blizu starosne dobi nekih potencijalnih osumnjičenih u slučajevima korupcije.

Uslovno otpuštanje odgovara kriminalcima i otežava provedbu zakona, kažu kritičari promjena.

Inicijativa za pravdu, strukovno udruženje tužilaca, saopštila je da izmjene znače da nadzorne kamere neće nužno biti prihvaćene kao dokaz na sudu, dok je nepažnja na radnom mjestu dekriminalizovana, što znači da se zvaničnici neće suočiti sa disciplinskim postupkom zbog nesavjesnog postupanja s predmetima.

Demonstranti posljednjih dana kažu da se na rumunskim ulicama osjećaju manje sigurnim nakon smanjenja broja policijskih snaga u zemlji. Vlada je 2018. smanjila policijske patrole za oko tri odsto.

Također je ponuđeno prijevremeno penzionisanje za sudije. Obje mjere su shvaćene kao pokušaj trenutne vladajuće koalicije da se riješi iskusnih profesionalaca i zamijeni ih s više poslušnih sudijaca i policajaca.

Bivši ministar pravde Tudorel Toader potvrdio je da je u periodu od oktobra 2017. do novembra 2018. odobreno prijevremeno puštanje za gotovo 11.000 zatvorenika, kojima su uvažene pritužbe o premalim ili nehigijenskim ćelijama.

Do januara, ukupno 188 ljudi koji su tada oslobođeni ponovo su osuđeni za zločin i vraćeni iza rešetaka nakon što su počinili nasilna krivična djela poput silovanja, pokušaja ubistva, ili ubistva.

Densila želi predstaviti svoju vladu kao reformski orjentisanu, naročito otkako je lider socijaldemokrata i predsjedavajući Donjeg doma Liviu Dragna u maju počeo izdržavati troipogodišnju kaznu za korupciju.

Densila je izabrana kao stranački kandidat na predsjedničkim izborima krajem ove godine, te je u trci protiv Johanisa, kandidata desnog centra.

Također je ponovljena kritika zbog posebnog odjela oformljenog samo za istrage protiv sudija, što prema kritičarima, obeshrabruje i zastrašuje tužioce.

Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo za ustavna pitanja Vijeća Europe, mišljenja je da takav odjel "rizikuje da postane prepreka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala".

Tužilac Sandu je rekao: "Po mom mišljenju, da se ovako nešto (slučaj Mačesanue) dogodilo prije četiri ili pet godina, policija bi odmah u tri sata ujutro ušla [u zgradu u kojoj je bila zatvorena] i spasili bi dijete".

"Sada, [vlasti] ne idu nikuda ako to nije izričito zapisano, jer se plaše.“

Posmatrači također primjećuju da u Rumuniji ima na stotine nestalih djevojčica i da su neki slučajevi stari više od decenije. Oni također ukazuju na policijske snage koje često djeluju nekompetentne, a za neke od njenih pripadnika se pretpostavlja da imaju veze s kriminalnim skupinama uključenim u trgovinu ljudima.

XS
SM
MD
LG