Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Krizni razgovori u Beču za spašavanje nuklearnog sporazuma sa Iranom


Iranska zastava se vijori ispred Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u Beču.

Nakon sastanka s potpisnicama iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. Teheran najavljuje nastavak umanjivanja svojih obaveza definisanih sporazumom kako bi ublažio ekonomsku izolaciju zemlje, pišu svjetski mediji.

Sastanak u Beču između zvaničnika iz Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Rusije, Kine i Irana održan je u nedjelju, 28. jula, s ciljem očuvanja dogovora postignutog nuklearnim sporazumom koji je ugrožen usljed sve većih tenzija između Irana i Velike Britanije zbog zapljene tankera u Perzijskom zalivu, te naročito nakon prošlogodišnje odluke SAD-a da istupi iz sporazuma i Iranu ponovo nametne sankcije.

Pokušaj spašavanja sporazuma

Razgovori o pokušaju spašavanja nuklearnog sporazuma s Iranom održani su usred rastućih tenzija oko tankera u Perzijskom zalivu, javio je BBC. Cilj hitnih razgovora bio je ublažiti nedavne napetosti i održati u životu sporazum iz 2015., zvanično poznat kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA).

Napetosti su porasle otkako su se Sjedinjene Države povukle iz sporazuma i ponovo uvele sankcije Iranu i svima koji s Iranom posluju. Reagujući na sankcije, Iran je priznao da je prekršio ograničenja na proizvodnju obogaćenog uranijuma, koji se koristi za proizvodnju reaktorskog goriva, ali i potencijalno nuklearne bombe.

Dodatni pritisak na sporazum iz 2015. godine bilo je i povećanje tenzija između Velike Britanije i Irana u posljednjih sedmica. Najprije su britanske snage zauzele iranski tanker, Grace 1, u blizini Gibraltara, tvrdeći da je on prevozio naftu u Siriju čime je prekršio sankcije EU - što Iran negira. Nekoliko dana kasnije, Iran je zaplijenio brod Stena Impero koji je plovio pod britanskom zastavom, zbog, kako su naveli, "kršenja međunarodnih pomorskih pravila".

Po dolasku na sastanak u Beč, zamjenik ministra vanjskih poslova Irana Abas Aragči izjavio je kako smatra da je zapljena iranskog naftnog tankera u suprotnosti sa JCPOA. Iran je također nazvao provokativnim britanski prijedlog za novu vojnu misiju pod vodstvom EU - pratnja tankera kroz Hormuški moreuz, vitalni međunarodni transportni pravac, prenio je BBC.

Veza između zapljene tankera i sporazuma

Iran je po prvi put u nedjelju povezao britansku zapljenu iranskog naftnog tankera s nuklearnim sporazumom - nazvavši je nezakonitom i da krši sporazum. Čini se da je time Iran pokušavao pritisnuti Evropljane da omoguće finansijske beneficije obećane JCPOA sporazumom iz 2015., ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times).

Njujork tajms podsjeća da se u nuklearnom sporazumu Iran složio da prihvati ograničenja svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje međunarodnih sankcija protiv te države. Nakon što su se Sjedinjene Države povukle iz sporazuma prošle godine, Trampova administracija je ove godine nametnula još strože sankcije s ciljem zatvaranja iranskog izvoza nafte, njegovog glavnog izvora prihoda, pojašnjava list.

Evropske zemlje sada pokušavaju da izgrade alternativnu trgovačku platformu da bi omogućile Iranu da zaobiđe globalni finansijski sistem koji je povezan s Amerikom kako bi izbjegao nove sankcije. Ti napori su do sada nisu urodili plodom, iako su evropski zvaničnici mjesecima govorili da je platforma skoro spremna. No, čak i tada bi se trgovalo samo robom koja ne bi bila sankcionisana, kao što su hrana, lijekovi i medicinski proizvodi, ukazuje njujorški list.

Da bi izvršio pritisak na druge potpisnike - Britaniju, Francusku, Njemačku, Rusiju, Kinu i Evropsku uniju - Iran je tvrdio da prema uslovima sporazuma ima pravo da prekrši ograničenja pakta jer Iran ne dobija beneficije koje su obećane.

Mjere zbog ekonomske izolacije

Zvaničnici Irana poručuju da će nastaviti da smanjuju svoje obaveze ako preostale strane u sporazumu ne pomognu u ublažavanju ekonomske izolacije Irana, ističe Vašington post (The Washington Post).

Šef iranske nuklearne agencije Ali Akbar Salehi izvijestio je iranske zastupnike u nedjelju da je Iran obogatio 24 tone uranijuma otkako je nuklearni sporazum postignut 2015. godine. Tu izjavu su u velikoj mjeri prenijeli iranski mediji, citirajući konzervativne zastupnike koji su prisustvovali sastanku održanom iza zatvorenih vrata.

Ta tvrdnja, ako se pokaže tačnom, ukazuje na to da je Iran proizveo daleko više obogaćenog uranijuma nego što je to ranije bilo poznato, što je višestruko prekoračilo granicu od 300 kg, koliko je bilo dozvoljeno sporazumom iz 2015., navodi list.

Salehi je također rekao da Iran pokušava da ponovo pokrene aktivnosti u nuklearnom reaktoru Arak, ali da to ne ukazuje na namjeru Irana da proizvede nuklearno oružje. Analitičari pak vide Arakov reaktor za tešku vodu kao rizik, jer bi njegovo pokretanje potencijalno omogućilo Iranu da proizvede plutonijum namijenjen za izgradnju oružja, ukazuje Vašinton post.

Rakete i ratni brodovi u Zalivu

Pojačavajući napetosti u Zalivu, Iran je prošle sedmice testirao ispaljivanje balističke rakete srednjeg dometa kao znak da ne planira popustiti zahtjevima SAD-a za ograničenje raketnog programa, piše američki konzervativni list Volstrit žurnal (The Wall Street Journal). Trumpova administracija tek treba javno da prizna najnovije raketno testiranje Irana, koji su u petak objavili američki zvaničnici i iranske novinske agencije.

Nakon iranske rakete, izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je u nedjelju da je njegova zemlja u posljednjih deset dana završila tri uspješna testiranja presretača balističkih raketa Arrow 3, uz pomoć SAD-a. Netanjahu je rekao da Izrael ima mogućnost da djeluje protiv balističkih raketa koje bi mogle biti lansirane iz Irana.

List podsjeća da se Trampova administracija povukla iz nuklearnog sporazuma s Iranom kako bi ga potaknula da pregovara o novom sporazumu koji bi ograničio njegov raketni program i regionalno vojno prisustvo. Bijela kuća je u maju ove godine također pojačala svoje snage u regionu i optužila Teheran da napada komercijalne brodove u blizini Hormuškog moreuza.

Britanski ratni brod HMS Montrouz (Montrose) već sada prati komercijalne brodove kroz područje, a od nedjelje je za potrebe pratnje u Zalivu još jedan britanski brod, HMS Dankan (Duncan), ističe list.

Zapljena Stena Impero ubacila je novog premijera Borisa Džonsona (Johnson) u diplomatsku gužvu u prvoj sedmici na vlasti. Sada se mora kretati između održavanja veza Londona s Bijelom kućom, dok istovremeno gradi podršku među evropskim nacijama za misiju očuvanja brodova u Perzijskom zaljevu, ocjenjuje Volstrit žurnal.

Razarač za "fini posao"

Drugi brod Kraljevske mornarice stiže u Zaliv kao "zaštita" za trgovačke brodove pod zastavom Ujedinjenog Kraljevstva, nakon što je Iranska revolucionarna garda 19. jula zaplijenila brod ‘Stena Impero’, piše Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Britanski ratni brod Dankan će raditi uz Montrouz sve do kraja avgusta, kada HMS Montrouz, koji je do sada ispratio 35 brodova kroz moreuz, treba na remont.

Novi ministar odbrane Velike Britanije, Ben Volas (Wallace), je rekao da je zadovoljan što će razarač tipa 45 nastaviti "fini posao" Montrouza u pomaganju da se osigura "esencijalni put" za brodove kroz Hormoški moreuz. Dodao je i da će Kraljevska mornarica nastaviti da pruža zaštitu za brodove Velike Britanije sve dok se ne postigne diplomatska rezolucija.

U nedjelju su uočeni znaci napretka u razgovorima u Beču u cilju spašavanja međunarodnog sporazuma namijenjenog obuzdavanju iranskih nuklearnih ambicija, ističe Fajnenšl tajms. Tenzije koje su dovele do oduzimanja Impera djelimično su rezultat odluke SAD-a da se povuče iz sporazuma koji je potpisao Trampov prethodnik Barak Obama (Barack).

XS
SM
MD
LG