Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Poništena ekološka dozvola za hidroelektranu 'Buk Bijela'


Rijeka Drina, ilustrativna fotografija

Okružni sud Banja Luka donio je presudu kojom se uvažava tužba Aarhus centra u BiH protiv Rješenja o obnovljenoj ekološkoj dozvoli za hidroelektranu "Buk Bijela“ na rijeci Drini, a koje je izdalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS 13. maja 2018. godine.

Aarhus centar je podnio tužbu u junu 2018. godine zbog proceduralnih nedostataka Rješenja o obnovi ekološke dozvole.

Za najnoviju verziju projekta HE "Buk Bijela“, u studiji procjene uticaja na životnu sredinu tvrdi se da uticaja na rijeku Taru neće biti. Te tvrdnje, smatraju u Koaliciji za zaštitu rijeka, ne potkrepljuju nikakvi dokazi, niti je o njima raspravljano u toku konsultacija. S obzirom na to da je Tara glavna pritoka Drine i da bi akumulacija dosegla crnogorsku granicu, neizbježno je da će se neki uticaji pojaviti što je spomenuta studija trebala da procijeni.

"Projekt Buk Bijela osporava se od 1970-ih zbog uticaja na zaštićeni kanjon Tare u Crnoj Gori, koji je se nalazi na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine i dio je Nacionalnog parka Durmitor. Također, Drina je najznačajnije stanište ugrožene riblje vrste mladice, koju možemo pronaći samo u nekim od najčistijih rijeka dunavskog sliva u jugoistočnoj Evropi, a područje je razvilo i turističku ponudu baziranu na raftingu i ribolovu. Izgradnjom bilo kakve brane na ovoj rijeci kvalitet vode, biodiverzitet i razvoj turizma bili bi uveliko ugroženi", poručuju iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Gradnju HE "Buk Bijela“, snage 93 megavata, zagovara Elektroprivreda RS, kompanija u vlasništvu Republike Srpske, a memorandum o izgradnji projekta potpisan je u julu 2017. godine s kompanijom "Kineska državna aero-tehnološka međunarodna inženjerska korporacija“ (AVIC-ENG), očekujući da će finansiranje obezbijediti kineske državne banke.

Koalicija za zaštitu rijeka BiH ovakvim aktivnostima, saopćila je, nastavlja da osporava planove za izgradnju preko 300 novih hidroelektrana, koje su planirane na skoro svim našim rijekama.

"Rijeka Drina ima mnogo potencijala mimo hidroenergetskog i to godinama i pokazuje. Vrijeme je da se okrenemo jačanju drugih potencijala ove rijeke, koji neće biti na štetu prirode i ljudi koji žive uz Drinu. Ova moćna rijeka zaslužuje našu pažnju i brigu, te se nadamo da će se od hidroelektrana u čitavom drinskom slivu konačno odustati", zaključuju u Koaliciji.

XS
SM
MD
LG