Pucanj u živog kokota (pijetla), kao dio viševjekovne tradicije u Perastu kod Kotora i ove godine izazvao je oštre kritike i reakcije zaštitnika životinja koji pozivaju nadležne da zaustave ubijanje životinja na ovakav način.
Svakog 15. maja se u Perastu održava manifestacija ''Gađanje kokota'', kao dio drevne tradicije Peraštana kojom obilježavaju veliku pobjedu nad Turcima u 17. vijeku.
Naime, na taj dan 1654. godine Peraštani su porazili tursku vojsku na čelu sa Mehmed agom Rizvanagićem i odbranili svoj grad. U borbi za Perast grupa peraških strijelaca pogodila je Mehmed-agu Rizvanagića i uspjela da savlada brojčano nadmoćnu tursku vojsku.
Okupljeni Peraštani i posjetioci tog gradića u Boki Kotorskoj, koji predstavlja biser crnogorskog kulturno istorijskog nasljeđa, prisustvovali su manifestaciji u kojoj su se u srijedu takmičari sa obale nadmetali ko će prvi iz vatrenog oružja da usmrti pijetla koji se nalazio na malom plutajućem splavu, udaljenom par stotina metara.
Kako su saopštili iz nevladine organizacije Korina animals, Veterinarska inspekcija je bila najavila da će u dogovoru sa organizatorima manifestacije, od ove godine biti pucano na maketu pijetla a ne na živu pticu. No, to se nije dogodilo.
Tijana Kovačević iz nevladine organizacije Korina animals za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da su organizatori manifestacije prekršili više zakona i normi iz oblasti zaštite životinja:
"Nijesu samo prekršili zakon o dobrobiti životinja. Mi smo dobili informaciju od stručnjaka da je i pucanje iz vatrenog oružja van lovišta i van strelišta, ozbiljno kršenje zakona. Što se tiče pucanja na životinju mi smo ovdje u Crnoj Gori prvi Zakon o dobrobiti životinja usvojili 2008. godine, koji zabranjuje takvo usmrćivanje životinja. Međutim i 10 godina nakon usvajanja zakona ta tradicija je nastavljena", primjećuje Kovačević.
Kovačević nam je kazala da ne zna zašto nije ispoštovan dogovor o maketi i zašto na dan manifestacije Veterinarska inspekcija nije bila na mjestu događanja i zašto nije obavila nadzor.
RSE je tim povodom pokušao da dobije komentar pomoćnice direktora Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Sunčice Boljević koja, međutim, nije odgovarala na naše telefonske pozive.
U međuvremenu, predstavnici Biskupije u Kotoru, kao i većina mještana, poručuju da neće odustati od viševjekovne tradicije.
Župnik u Perastu, don Srećko Majić za RSE kaže je posrijedi namjera da se ugasi običaj koji traje 365 godina.
"Ja sam protiv mučenja životinja, ali ako je taj običaj bio, taj običaj će ostati sve dotle dok zakonom ne donesu zabranu koja će se odnositi samo za kokota, pijetla u Perastu", naglašava župnik Majić.
Na naše pitanje da li je za njega mjera kompromisa da se ubuduće puca na maketu pijetla a ne na živu pticu, don Majić je bio izričit:
"Ako lovačka društva dobiju dozvolu da mogu da gađaju glinene medvjede ili glinene lavove onda sam i ja za poštivanje toga. Ali ako se to odnosi samo na zabranu ove tradicije u Perastu onda to unosi neke druge konotacije. Želi se na taj način uništiti jedan običaj star 365 godina, a koji je bio u Perastu", konstatuje don Majić.
Bivša predsjednica Mjesne zajednice Perast i rođena Peraštanka Ana Marija Đukanović za RSE kaže da su ogorčeni zbog, kako je navela, ataka na taj barokni gradić koji dolaze sa svih strana.
"Taj naš kokot nije neka zaštićena vrsta ili nešto što se svaki dan ne ubija. Milioni tih životinja u svijetu budu ubijeni dnevno. Mi smo ogorčeni i ne damo našu tradiciju jer to je nešto što se na jučerašnji dan desilo 365. put. Uzeli su nam sve u Perastu i sada je na red došla i tradicija. Atak je na Perast što se tiče hotelijerstva i turizma i nama je život ovdje ugrožen, jer nije sve u novcu. Mi imamo nekoliko naših fešti i mi ih nećemo dati", poručuje Ana Marija Đukanović.
Prema tradiciji staroj tri i po vijeka, onaj ko pogodi pijetla morao je svima u gradu da plati bačvu vina. Taj običaj je, međutim u novije vrijeme prekinut pa sada okupljene vinom "čašćava" Mjesna zajednica Perast.
Tijana Kovačević iz Korina animals primjećuje da je taj dio običaja promijenjen bez problema i otpora mještana.
"Nekada je čovjek koji upuca kokota morao da časti sve prisutne vinom. Međutim, sami organizatri su saopštili da se sa tim običajem prestalo. Dakle, nije problem da se taj običaj mijenja ali je problem da se prestane sa ubijanjem životinje. Ja zaista ne znam zašto i to ne bi moglo da se promijeni", pita Kovačević.
Facebook Forum