Lažne vijesti muče i hrvatske građane. Hrvatska će se uključiti u projekt Europske komisije borbe protiv lažnih vijesti, a eksperti kažu da je najbolji odgovor na lažne vijesti - medijska samoregulacija i profesionalizam.
Premijer Andrej Plenković odbio je optužbe dijela medija i opozicije da su vladajući sami plasirali fotomontažu potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića sa prostitutkom i kokainom koje je kao lažne objavio tjednik „Nacional“. Radi se o pokušaju destabilizacije Vlade, kazao je.
„Ja im se zahvaljujem na tom komplimentu da smo tako kreativni u smislu javnih aktivnosti, ali – nismo. Time se ne bavimo. Ogorčeni smo s ovim slučajem koji je išao na diskvalifikaciju i na objektivno teške posljedice za privatni i obiteljski život potpredsjednika Vlade“, rekao je.
Sam Tolušić kaže da mu to podmeću oni koje je kao ministar spriječio u daljem kriminalu:
„Očekujem da će policija i Državno odvjetništvo vrlo brzo odraditi svoj posao, a bandi koja se malo zaigrala poručujem da su se namjerili na krivog i da počnu pakirati kofere.“
Kako god, lažnih vijesti je sve više i više, a hrvatski građani misle da su njima izloženiji više nego drugi Europejci. Eurobarometrova istraživanja otprije 10 mjeseci pokazuju da hrvatski građani misle kako su snažno pod udarom lažnih vijesti. Njih čak 47 posto vjeruje da se svakodnevno susreću s lažnim vijestima, a na razini EU broj onih koji misli da je svakodnevno izloženo dezinformacijama je 37 posto. Ispitanici u Hrvatskoj najviše vjeruju radiju, zatim televiziji i tiskanim medijima, a najmanje internetskim medijima.
Kako se boriti protiv lažnih vijesti? Prijedlog u izjavi za Radio Slobodna Europa ima medijski stručnjak Stjepan Malović:
„Način da se bori protiv njih je - prepoznavanje pravih vijesti, prepoznavanje novinarskih vrednota. Svijet se polako vraća na ono što smo nekada zvali 'profesionalni standardi novinarstva', jer su uvidjeli da ovako dalje – ne ide.“
Hrvatska će se uključiti u europsku kampanju borbe protiv lažnih vijesti.
„Jačanje profesionalnog novinarstva kao najboljeg načina za borbu protiv lažnih vijesti i dezinformacija je najbitniji dio europskog plana,“ kaže za RSE Sanja Despot, glavna urednica portala „Faktograf“ koji se bavi provjerom činjenica, međutim ona upozorava da je to u projektu Europske komisije ostalo na razini prepoznavanja važnosti ozbiljnih medija i potrebe da im se pomogne, a u Hrvatskoj čak i manje od toga.
„Kod nas u Hrvatskoj na to nitko – ni ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić ni ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek kojoj je to resor – tko je govorio o toj novoj borbi protiv dezinformacija nije uopće stavio nikakav naglasak. Prema tome, ja baš i ne očekujem da će hrvatska Vlada prionuti jačanju ozbiljnog novinarstva. Dapače, nismo čuli niti da imaju nešto protiv silnih tužbi koje se dižu protiv novinara u Hrvatskoj“, kaže.
Malović ima samo jedan recept za kvalitetno novinarstvo koje će prevenirati fake news – samoregulaciju. A Vlada?
„Mislim da tu Vlada ne bi smjela ništa naprataviti. Ona bi samo trebala omogućiti da se medijski prostor samoregulira. Vlada ima svoje elemente i svoja tijela za regulaciju – ima Vijeće za elektroničke medije, ima zakone u svojim rukama, postoji sudstvo… Sve regulatorne mjere postoje, a što se ne provode – to je druga stvar“, kaže.
A samoregulacija bi bila preuzimanje mehanizama koji postoje i dobro rade u svijetu - konačno uvođenje vijeća za medije, kao i ombudsmana na nižim razinama i u konkretnim medijima kakvog je primjerice imao američki vojni list „Stars and Stripes“. Rješenja postoje, postoje i ljudi u Hrvatskoj koji o tome znaju, i ne treba izmišljati toplu vodu, poručuje profesor Malović.
Facebook Forum