Ispred Karlovog univerziteta u Pragu, tačno na mestu gde je pre 50 godina stajao njegov mrtvački kovčeg, danas je svečano otkrivena spomen-ploča studentu Janu Palahu, prvoj čehoslovačkoj protestnoj živoj buktinji, studentu koji se 16. januara 1969. polio benzinom i zapalio na Vaclavskom trgu u znak protesta protiv sovjetske okupacije i toga što se Česi i Slovaci u apatiji mire sa njom.
"Čin Jana Palaha je memento za nas da negujemo slobodu i demokratiju. Želim da takve žrtve kakve su Podneli Palah i drugi više ne budu potrebne", kazao je danas otvarajući svečano spomen-ploču rektor Karlovog univerziteta Tomaš Zima.
Pola stoleća nakon Palahovog protesta koji je platio životom u buktinji za koju je mislio da može da trgne Čehe i Slovake iz apatije u okupiranoj zemlji, takvu njegovu žrtvu cene pre svega mladi, dok starije generacije koje pamte sovjetsku okupaciju Čehoslovačke pragmatično ocenjuju da je bio uzaludan jer je mladić izgubio život a ništa se nije promenilo, pokazala je anketa za udruženje Post belum.
"Student Jan je svojim činom postao svetlo koje je u tom sumraku poluistina i iluzija trebalo da osvetli istinu o nama samima. Palah je pokazao da istina ima veću težinu nego život. Nije proćerdao svoj život, već ga je poklonio, da ljudi shvate cenu istine i slobode", kazao je sinoć služeći pomen misu u Pragu za Palaha rimokatolički sveštenik Tomaš Halik.
Tragični protest mladog čehoslovačkog studenta, iako nije bio ni u Čehoslovačkoj ni u zemljama satelitima Sovjetskog Saveza ni prva ni poslednja živa buktinja u protestu protiv komunizma i sovjetske okupacije odjeknuo je u celom svetu a njegova sahrana, pošto je preminuo od opekotina, postala je poslednji masovniji prkos Čeha i Slovaka protiv prosovjetskog novog rukovodstva zemlje i Kremlja.
Istražitelji su pre 50 godina na mestu gde se Jan Palah spalio našli i pismo koje objašnjava zašto se odlučio na tako očajnički protest a kao prvi, i zahtev da vlasti prestanu sa lažima, cenzurom i emitovanjem dnevnika državne televizije.
"Pošto su se naši narodi obreli na ivici beznađa, odlučili smo da protestujemo i probudimo narod ove zemlje na sledeći način. Naša grupa sastavljena je od dobrovoljaca koji su rešeni da se spale za našu stvar. Ja sam imao čast da izvučem broj jedan i stekao pravo da napišem prvo pismo, kao prva živa buktinja", stoji u tom pismu Jana Palaha.
Jan Palach: 45. godišnjica javnog samospaljivanja
1/922. januar 1969. ljudi polažu cvijeće i vijence na centralnom trgu u Pragu, u čast Janu Palachu, koji je podlegao ranama dobivenim samospaljivanjem.
Jan Palach, 20-godišnji student povijesti i političlke ekonomije na Karlovom Univerzitetu u Pragu, nakon invazije zemalja Varšavskog Pakta na Čehoslovačku, u znak protesta spalio se 16. januara 1969. Tri dana kasnije preminuo je od opeklina. Njegova sahrana pretvorila se u masovnu demonstraciju protiv zaustavljanja započetih liberalnih reformi za vrijeme Praškog proljeća. Palach je postao simbolom borbe Čeha i Slovaka za slobodu.
2/9Češki student Jan Palach.
Jan Palach, 20-godišnji student povijesti i političlke ekonomije na Karlovom Univerzitetu u Pragu, nakon invazije zemalja Varšavskog Pakta na Čehoslovačku, u znak protesta spalio se 16. januara 1969. Tri dana kasnije preminuo je od opeklina. Njegova sahrana pretvorila se u masovnu demonstraciju protiv zaustavljanja započetih liberalnih reformi za vrijeme Praškog proljeća. Palach je postao simbolom borbe Čeha i Slovaka za slobodu.
3/9Studentski dom u kojem je bio Palach, Prag, 1969.
Jan Palach, 20-godišnji student povijesti i političlke ekonomije na Karlovom Univerzitetu u Pragu, nakon invazije zemalja Varšavskog Pakta na Čehoslovačku, u znak protesta spalio se 16. januara 1969. Tri dana kasnije preminuo je od opeklina. Njegova sahrana pretvorila se u masovnu demonstraciju protiv zaustavljanja započetih liberalnih reformi za vrijeme Praškog proljeća. Palach je postao simbolom borbe Čeha i Slovaka za slobodu.
4/9Protesti ispred Narodnog muzeja, u centru Praga, 19. januar 1969.
Jan Palach, 20-godišnji student povijesti i političlke ekonomije na Karlovom Univerzitetu u Pragu, nakon invazije zemalja Varšavskog Pakta na Čehoslovačku, u znak protesta spalio se 16. januara 1969. Tri dana kasnije preminuo je od opeklina. Njegova sahrana pretvorila se u masovnu demonstraciju protiv zaustavljanja započetih liberalnih reformi za vrijeme Praškog proljeća. Palach je postao simbolom borbe Čeha i Slovaka za slobodu.
5/9Studenti sa zastavama i fotografijama Jana Palacha na protestnom maršu u Pragu, 20. januar 1969.
Jan Palach, 20-godišnji student povijesti i političlke ekonomije na Karlovom Univerzitetu u Pragu, nakon invazije zemalja Varšavskog Pakta na Čehoslovačku, u znak protesta spalio se 16. januara 1969. Tri dana kasnije preminuo je od opeklina. Njegova sahrana pretvorila se u masovnu demonstraciju protiv zaustavljanja započetih liberalnih reformi za vrijeme Praškog proljeća. Palach je postao simbolom borbe Čeha i Slovaka za slobodu.
6/9Tisuće studenata na ulicama Praga, 20. januar 1969.
Jan Palach, 20-godišnji student povijesti i političlke ekonomije na Karlovom Univerzitetu u Pragu, nakon invazije zemalja Varšavskog Pakta na Čehoslovačku, u znak protesta spalio se 16. januara 1969. Tri dana kasnije preminuo je od opeklina. Njegova sahrana pretvorila se u masovnu demonstraciju protiv zaustavljanja započetih liberalnih reformi za vrijeme Praškog proljeća. Palach je postao simbolom borbe Čeha i Slovaka za slobodu.
7/9Posljednji pozdrav Janu Paklachu na Karlovom Univerzitetu u Pragu, 22. januar 1969.
Jan Palach, 20-godišnji student povijesti i političlke ekonomije na Karlovom Univerzitetu u Pragu, nakon invazije zemalja Varšavskog Pakta na Čehoslovačku, u znak protesta spalio se 16. januara 1969. Tri dana kasnije preminuo je od opeklina. Njegova sahrana pretvorila se u masovnu demonstraciju protiv zaustavljanja započetih liberalnih reformi za vrijeme Praškog proljeća. Palach je postao simbolom borbe Čeha i Slovaka za slobodu.
8/9Palachova majka, Libuše Palachova, sa drugim sinom Jirijem na sahrani Jana u Pragu.
Jan Palach, 20-godišnji student povijesti i političlke ekonomije na Karlovom Univerzitetu u Pragu, nakon invazije zemalja Varšavskog Pakta na Čehoslovačku, u znak protesta spalio se 16. januara 1969. Tri dana kasnije preminuo je od opeklina. Njegova sahrana pretvorila se u masovnu demonstraciju protiv zaustavljanja započetih liberalnih reformi za vrijeme Praškog proljeća. Palach je postao simbolom borbe Čeha i Slovaka za slobodu.
9/9Policija hapsi demonstrante 15. januara 1989., dvadeset godina nakon Palachovog samospaljivanja. Bio je to poznati ''Palach tjedan'' masovnih demonstracija protiv čehoslovačkog komunističkog režima.
Jan Palach, 20-godišnji student povijesti i političlke ekonomije na Karlovom Univerzitetu u Pragu, nakon invazije zemalja Varšavskog Pakta na Čehoslovačku, u znak protesta spalio se 16. januara 1969. Tri dana kasnije preminuo je od opeklina. Njegova sahrana pretvorila se u masovnu demonstraciju protiv zaustavljanja započetih liberalnih reformi za vrijeme Praškog proljeća. Palach je postao simbolom borbe Čeha i Slovaka za slobodu.
