Dostupni linkovi

Od 370 srpskih plaćenika u Ukrajini, četvorica u zatvoru


Na slici desno Bratislav Živković protiv koga je u avgustu 2018. Više javno tužilaštvo u Kruševcu pokrenulo istragu za organizovanje učešća u ratu u Ukrajini
Na slici desno Bratislav Živković protiv koga je u avgustu 2018. Više javno tužilaštvo u Kruševcu pokrenulo istragu za organizovanje učešća u ratu u Ukrajini

Ukrajinski ambasador u Beogardu izjavio je da je od 370 srpskih plaćenka na istoku Ukrajine, njih četvorica u zatvoru, te da je za hapšenja informacije dobio iz medija.

„Vama kao novinarima je mnogo lakše da dobijete informacije šta Srbija tačno radi po pitanju srpskih državljana koji su ratovali ili ratuju na teritoriji Ukrajine nego meni kao ukrajinskom ambasadoru“, poručio je u utorak ukrajinski ambasador u Srbiji Oleksander Aleksandrovič komentarišući saradnju dve države po pitanju srpskih plaćenika na stranim ratištima.

On je objasnio da sve što kao ambasador zna o ovom temi, zna preko srpskih medija, kojima, putem pristupa informacijama od javnog značaja, srpsko Više tužilaštvo dostavlja tražene informacije.

„Do sada je srpsko pravosuđe donelo 28 sudskih odluka, od kojih su 24 uslovne kazne, a neki od njih su, prema pisanjima Radija Slobodna Evropa i Balkan Insight-a opet otišli i ratuju protiv Ukrajine. Od svih uhapšenih, i to sam iz srpskih medija sam saznao, njih četvoro je u zatvoru, ali za sve ovo vreme ja nikada nisam mogao da dobijem informaciju ko su ti ljudi, da li su oni stvarno u zatvoru niti koliko su oni dobili godina zatvora“, rekao je Aleksandrovič.

On je napomenuo da je prema podacima ukrajinske službe bezbednosti identifikovano 370 državljana Srbije koji su ratovali na strani proruskih separatista u istočnoj Ukrajini. Srpsko Više javno tužilaštvo i Viši sud u Beogradu za RSE su potvrdili da je krivični postupak pokrenut protiv 45 osoba.

Srbija je 2014. godine usvojila izmene krivičnog zakonika kojim se organizovanje i odlazak na strana ratišta kaznjavaju zatvorskom kaznom. Međutim, saradnja ukrajinske službe bezbednosti i srpske BIA i Višeg javnog tužilaštva i dalje ne funkcioniše, a prema rečima ukrajinskog ambasadora, od 2014. pa do danas, timovi dveju država koji rade na slučajevima stranih plaćenika, ni jednom se nisu sastali.

„Morate da pitate predstavnike vlade Srbije zbog čega se saradnja toliko loša. Mi sa naše ukrajinske strane redovno šaljemo sve nova informacije koje imamo. Nekoliko krivičnih postupaka je pokrenulo i ukrajinsko tužilaštvo i poslalo zahteve srpskim kolegama shodno međunarodnim standardima, ali nismo dobili informacije ni od BIA ni od tužilaštva. Mi smo rekli da su naše službe spremne da prime srpsku delegaciju, da se dva tima sastanu i razmene informacije i ustanove dalje korake u radu, ali do sada nije bilo nikakvog odgovora sa srpske strane“, objasnio je on, rekavši da pored slanja pozivnih pisama i diplomatskih nota ne postoji više ni jedan diplomatski mehanizam putem kojeg srpska strana može da se privoli na saradnju po ovom pitanju.

Srbija zakazala i na međunarodnom planu

Da se nesaradnja Srbije i Ukrajine sa teme stranih plaćenika prelila i na međunarodni okvir, istakao je ukrajinski ambasador rekavši da Kijev nije srećan kada Srbija glasa protiv Ukrajine u međunarodnim organizacijama.

"Tokom posete predsednika Petra Porošenka Srbiji postignut je dogovor da dve zemlje ne glasaju jedna protiv druge. Juče je u Generalnoj skupštini UN bila rezoluzijca o militarizaciji Azovskog mora i Krima, i Srbija je opet glasala protiv Ukrajine. (Rezolucija je usvojena sa 66 glasova za i 19 protiv). Mogla je da se uzdrži ili ne učestvuje u glasanju a glasala je protiv. To ne razumem“, rekao je Aleksandrovič.

On je posdetio da je Ukrajina nedavno glasala protiv prijema Kosova u Interpol, te da ne priznaje Kosovo što dokazuju konkretnim koracima.

XS
SM
MD
LG