Strah crnogorskih ribara od praznih mreža

U podmorju Crne Gore, od Ulcinja do Bara, počelo je istraživanje koje treba da da odgovor da li u tom dijelu ima nafte i gasa u količinama koje bi eventualno opravdale eksploataciju? Dok nadležni čekaju rezultate istraživanja i građane uvjeravaju da će se posebno voditi računa o zaštiti životne sredine, ribari i ekolozi upozoravaju da će štetne posljedice po ekologiju, živi svijet u moru, ali i crnogorski turizam biti nemjerljive.

Pročitajte i ovo:

Ima li ‘crnog zlata’ u Crnoj Gori?

Crnogorski ribari strahuju da će se istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju katastrofalno odraziti na živi svijet u akvatorijumu od Ulcinja preko Bara do Petrovca, odnosno, da će posljedice po riblji fond biti drastične. Na osnovu prethodnog iskustva ribar Savo Medigović, inače jedan od rijetkih ribara iz Udruženja profesionalnih ribara, koji je za Radio Slobodna Evropa htio javno da govori o svemu od čega strahuju oni koji žive od mora:

"Mišljenja sam da će ovo istraživanje imati jako negativne posljedice. Sve to pričam poučen prethodnim iskustvom iz 2003. godine. Svi (ribari) smo bili svjedoci da smo jedno desetak godina poslije tadašnjeg istraživanja imali u početku nikakve, a kasnije jako loše ulove. I mislim da će se i sada negativno odraziti na riblji fond", kazao je Medigović.

Slične ocjene čule su se početkom mjeseca kada je potpredsjednik Nacionalnog udruženja ribara Dragoljub Bajković nadležnima poručio da ribarima nije problem što narednih mjesec dana, dok traju istraživanja, ne mogu na ribanje, već je problem u smanjenju ribljeg fonda za duži period jer će sav mrijest će biti uništen.

"Što će ostati našoj djeci da ribaju kad sve izgori po dnu, trebaće 10-15 godina da se vrati život na morsko dno, a kod nas kompletne porodice žive od ribolova", pitao je Brajković na javnoj raspravi i najavio da će ribari od države zahtijevati da budu adekvatno obeštećeni.

Istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju na potezu od Ulcinja do Bara počelo je uplovljavanjem najvećeg od tri broda koji će tražiti naftu u crnogorskim vodama. Premijer Duško Marković prvog je dana sa ministrima ekonomije i održivog razvoja Dragicom Sekulić i Pavlom Radulovićem, posjetio brod "Polar Empress", koji je u ime koncesionara kompanije "Eni i Novatek" počeo istraživanja koja će potrajati 35 radnih dana. Naime, nakon što je prihvatila Studiju uticaja na životnu sredinu Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore izdala je u julu ove godine dozvolu za sprovođenje istraživanja i italijansko-ruskom konzorciju ENI - Novatek. Tokom obilaska broda zvaničnici su poručili da je to početak nove ere industrijske proizvodnje u Crnoj Gori i da će se prilikom istraživanja naročito voditi računa o zaštiti životne sredine.

Upravo je ugrožavanje životne sredine ono na šta je mjesecima prije početka istraživanja upozoravao dio nevladinog sektora u Crnoj Gori. Aktivisti okupljeni oko grupe "SOS za Montenegro" organizovali su potpisivanje peticije i četvorodnevni marš pješačeći gotovo 150 kilometara, od Ulcinja do Herceg Novog, ne bi li nadležnima poslali poruku da je nedopustivo njihovo ćutanje oko istraživanja, kaže za Radio Slobodna Evropa Mirsad Kurgaš. Da li zbog toga što ne znaju ili ne žele građanima da predoče istinu o štetnim posljedicama po turizam, biljni i životinjski svijet i moguće pojačane seizmološke aktivnosti na ovom inače trusnom području, tek informacije su pod velom tajne, priča Kurgaš.

"Ovdje je znakovito ogromno ćutanje. Interesantno je da se ovim povodom nije oglasila nijedna politička partija kako iz vlasti tako i iz redova opozicije. Koliko je meni poznato, od tolikog broja nevladinih organizacija aktivnih u Crnoj Gori oglasilo se samo par njih. Ribari isto tako -ćute. Mislim da je jedan ribar dao najbolji odgovor kada je na pitanje zašto ribari ćute, kazao da su ucijenjeni. Time je sve rečeno", kazao je Kurgaš.

Zenepa Lika, aktivistkinja za zaštitu životne sredine iz Ulcinja, za RSE kaže da Vlada zna da se svi građani Ulcinja protive projektu istraživanju, ali "to mišljenje Vladu ne interesuje", i upozorava da će štete za državu i budućnost naše djece po svim parametrima biti nemjerljive jer je more najvrijedniji resurs Crne Gore.

"Naftne platforme i turizam ne koegzistiraju, i zato smatram da je sve ovo što se radi suludo. Nažalost, mi nijesmo toliko jaki koliko su jake naše kolege iz Hrvatske i Italije čija su udruženja ipak uspjela da protestima zaustave dalja istraživanja. Jer stručnjaci, u prvom redu Konvencija o balastnim vodama kaže da se kosi sa razvojem turizma. Potom da imaju veliki uticaj na život podmorja a da ne govorim o tome da istraživanja mogu da prouzrokuju i zemljotrese", kaže Lika.

Prvi ugovor o istraživanju i proizvodnji nafte i gasa za četiri istraživačka bloka na period od sedam godina Crna Gora je sa italijansko-ruskom kompanijom "Eni i Novatek" potpisala 2016. godine. Drugi ugovor naredne godine sa grčkom kompanijom Energean. Prema potpisanim ugovorima crnogorske države i inostranih koncesionara precizirano je da će, ukoliko se pronađe nafta i gas u crnogorskom podmorju, Crnoj Gori pripasti prihod od 62 do 68 odsto, a ostatak koncesionarima.

Građani nemaju dovoljno informacija o istraživanju, smatra aktivista Mirsad Kurgaš i ‘upire prstom’ na nadležne institucije, Agenciju za zaštitu životne sredine i Upravu za ugljovodonike. Posebno mu je neobjašnjiv sadašnji stav Instituta za biologiju mora iz Kotora koji je dao zeleno svjetlo, a 2003. godine tokom prvog ovakvog istraživanja kod Ulcinja bio izričito protiv.

"Mi ne možemo da dođemo do informacija od strane tih institucija. Na sva pitanja koja smo postavili, oni nas upućuju na Upravu za ugljovodonike. Iz Uprave nas uvjeravaju da je to sve sjajno, krasno, da se vodi računa o ekologiji i tome slično", zaključio je Kurgaš.

"Ne može niko da kaže da je sve to bezbjedno", upozorava ekološka aktivistkinja Zenepa Lika i objašnjava:

"Mi nijesmo Norveška, mi nemamo tu tradiciju, mi apsolutno nemamo ni tehniku ni ljudski faktor koji bi mogao da spriječi devastaciju. Za svaki incident koji se desi na tako malom području, na tako malom moru, a pričamo o 330 kilometara obale, bilo bi odveć kasno. Jedna mrlja je dovoljna da mi možemo definitivno da kažemo ‘doviđenja’ ovom prelijepom području našeg mora i turizmu kao strateškoj grani razvoja naše države. Tako da je apsolutno neprihvatljivo ovo istraživanje", smatra Lika.