Dostupni linkovi

Izbori u SAD: Referendum o Trampu


Američki glasači na ranom glasanju u Los Angelesu, dva dana uoči kongresnih izbora 6. novembra.
Američki glasači na ranom glasanju u Los Angelesu, dva dana uoči kongresnih izbora 6. novembra.

Dvije godine nakon što je izabran američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump), američki glasači ponovno glasaju kako bi izabrali nove članove Predstavničkog doma i Senata, a svjetski mediji razmatraju šanse za mogući povratak demokrata i preuzimanje jednog od dva doma Kongresa.

Jednostavan vodič za američke kongresne izbore

BBC objašnjava da se ovoga puta biraju novi članovi Kongresa, ali da bi ishod glasanja mogao da utječu na ishod Trampovog predsjedavanja.

"Svih 435 mjesta u Predstavničkom domu se popunjavaju na ovim izborima. Ako demokrate žele da preuzmu kontrolu nad Domom tako što će imati najviše mjesta, moraće da oduzmu najmanje 23 mjesta od republikanaca.“

BBC objašnjava da pažnju treba posvetiti borbi za Senat, koji je trenutno pod minimalnom kontrolom republikanaca 51-49, i da su tu u igri 35 od 100 mjesta.

"I ne zaboravimo tzv. "Roze talas". Ove godine na izborima se kandiduje više kandidatkinja nego ikada ranije... Neke kandidatkinje kažu da će nadoknaditi poraz Hilari Klinton (Hillary Clinton) 2016. godine, ali je ljutnja zbog predsjedničke politike najčešći faktor. S druge strane, republikanska podrška može da se održi jer američka ekonomija u dobrom stanju.“

BBC dodaje da kada se ovi izbori završe, misli se usmjeravaju na naredne predsjedničke izbore 2020. godine.

"Pored izbora za Kongres 6. novembra, bira se 36 od 50 državnih guvernera. Od tih 36, 26 su republikanci. Kada započne predsjednička kampanja, guverneri su često velika podrška svojim kandidatima – kroz traženje donatora ili mobilizaciju dobrovoljaca.“

Mnoge demokrate zabrinute zbog izbora

Za demokrate, kongresni izbori su svjetionik u mraku, šansa da se ponovo pojave iz političke divljine i odreknu se predsjednika kojeg smatraju opasnom silom, piše urednica AP-a (Associated Pres) Džuli Pejs (Jullie Pace), koja ocjenjuje da su uoči glasanja mnoge demokrate zabrinute isto onoliko koliko su i puni nade:

"Njihova sjećanja iz 2016. godine, kada su gledali u nevjerici kako je Tramp prkosio anketama, očekivanjima i političkim normama, još uvijek su svježa.“

Pejs ističe i da je ove godine istorija na strani demokrata:

"Fokus demokrata je u velikoj mjeri na vraćanju Predstavničkog Doma i na pozicijima guvernera na Floridi, u Viskonsinu, Ohaju i drugdje. Stranka također traži iskupljenje na Srednjem Zapadu gde je Tramp osvojio bijelce, birače radničke klase koji su godinama podržavali demokrate. U Mičigenu, Ohaju, Viskonsinu i Pensilvaniji, demokrati se izgledaju spremaju da povrate bazu.“

Ona navodi i da bi dobra noć za demokrate u utorak dala obrise za uspješnu borbu protiv Trampa u predsjedničkoj trci 2020. godine.

Šutnja demokrata o Trampu

Između veganskih ćufti i majica "Zdravstvena pomoć za sve", prošle sedmice na skupu demokrata u vošingtonskom predgrađu Betesda u Merilendu bilo je nešto što je bilo značajno: direktna i nezabranjena osuda predsjednika, navodi Rojters (Reuters).

"Demokratski kandidati su mnogo češće govorili o zdravstvenoj zaštiti ili ekonomskoj nejednakosti. To je bilo namjerno. Stranka, u ranoj kongresnoj izbornoj sezoni, donijela je zajedničku odluku da se ne konfrontira sa predsjednikom, navodi više stranačkih izvora.

To je mnogo demokrata, posebno onih iz liberalno progresivnog krila stranke, ostavilo frustriranim. Oni optužuju stranku da je preplašena, i da se plaši otuđenja od umjerenih birača. Oni tvrde da stranka treba da nađe svoj kritički glas tokom onog što smatra nacionalnom krizom - i da rizikuju time što ne daje jasan signal biračima o vrijednostima iza kojih stranka stoji.“

Rojters dodaje i da ankete pokazuju da Demokrate u utorak treba da osvoje 23 mjesta s kojima bi preuzeli kontrolu nad Predstavničkim domom i možda čak 15 ili 20 mjesta preko toga, kao i da se očekuje da demokrate ne osvoje dva mjesta koja im trebaju za većinu u Senatu.

Šta bi demokrate radile sa većinom u Domu?

Blumberg (Bloomberg) objavljuje da su predstavnici demokrata u Predstavničkom domu predstavili nacrt njihovih prvih prioriteta ukoliko dobiju većinu: paket političkih reformi koji pokrivaju finansiranje kampanja, izborne jedinice, glasanje i registraciju i antikorupcijske zakone.

"Republikanci će vjerovatno zadržati tijesnu senatsku većinu, a većina njih se suprotstavlja skoro svim ovim mjerama... Ali to ne znači da planovi demokrata nisu bitni. Samo će politički ishodi zavisiti od toga šta obje strane žele.“

Američka agencija navodi da su među nekim od opcija, ukoliko demokrate dobiju većinu, i to bi mogli da koriste naredne dvije godine za osporavanje kampanje 2020. izdajući seriju saopćenja za javnost u obliku uvođenja i donošenja zakona koji se ne primjenjuju.

"Oni bi mogli da pokušaju da pronađu zajednička interesovanja sa Trampom kako bi postigli neka stvarna dostignuća, ostvarujući stranačke ciljeve gdje god mogu. Oni bi mogli da imitiraju republikance u periodu 2011.-2012. tako što će učiniti sve što mogu da zamisle kako bi spriječili Trampa da postigne bilo kakva dostignuća.“

Ko su gubitnici izbora za Kongres?

Uskoro ćemo znati ko je osvojio žestoko sporne izbore za Kongres, ali već znamo ko je izgubio: svi mi, piše kolumnista Vošington posta (Washington Post) Robert Semjuelson (Robert J. Samuelson) i dodaje:

"Ovi izbori su bili referendum o predsjedniku Trampu, što je u redu i za republikance i za demokrate. Demokrate se klade na to da je javnost sve umornija od Trampovih laži i njegovog lošeg stila. Tramp i njegovi pristalice vjeruju da demokrate ponovo podcjenjuju njegovu popularnu privlačnost...

U demokratijama, izbori služe ne samo da se izabere vodstvo zemlje; oni takođe imaju za cilj da procijene javno mnijenje o teškim pitanjima i da vide da li je moguća neka vrsta konsenzusa. Ova kampanja pokazuje veoma malo konstruktivne politike.“

Semjuelson kao neke od problema navodi budžetski deficit, i ocjenjuje da Amerikanci žele više beneficija i usluga od Vlade nego što su voljni da plaćaju porez.

"Zatim, postoji imigracija. "Zid" je simbol za obje strane... Na kraju, globalno zagrijavanje. Za mnoge Amerikance ovo je veliko moralno pitanje našeg vremena."

Semjuelson navodi da ono što ova tri pitanja imaju zajedničko je sljedeće: sva tri su politički eksplozivna.

Ako ste sigurni da znate šta se dešava u utorak, griješite

Njujork Tajms (New York Times) piše da se uoči dana izbora, sigurno zna jedna stvar: izlaznost glasača biće ogromna.

"Zapravo, izgleda da ćemo imati najvišu izlaznost na kongresnim izborima od 1966. godine. Obrazloženje gigantskog „plavog talasa“ koji bi predstavljao odbacivanje izbora iz 2016. godine je da su se milioni Amerikanaca okrenuli od predsjednika Trampa i njegovog programa, pa će izaći masovno na izbore i predati Kongres demokratama s velikom većinom, dokazujući ono što je uvjerenje među Trampovim mrziteljima, da je njegov izbor bio anomalija i da će se američka politika brzo vratiti ka sredini.“

U tekstu se dodaje da su ovi izbori dio procesa u kojem biračko tijelo radi na novoj političkoj dispoziciji koja će zamijeniti onu koja je vladala od kraja Drugog svjetskog rata do nekada tokom administracije Obame. Ono što izgleda najvjerovatnije je da ćemo dobiti podijeljenu odluku.

List navodi i da bi sa Trampom, koji je popularniji od Obame neposredno prije izbora za Kongres 2010. godine, republikanci mogli da zadrže većinu u Domu, ali ako uspiju, to će biti tijesno.

"Čak i ako ne ispiju, a demokratski dobici u Domu budu izbalansirani republikanskim u Senatu, to onda jednostavno nije plavi talas, već samo tipična korekcija na kongresnim izborima. Ono što bi to sugerisalo je da su Tramp, ili barem njegova politika, mnogo popularniji nego što njegovi medijski kritičari vjeruju.“

XS
SM
MD
LG