Više od 1.000 ljudi je uhapšeno na demonstracijama protiv plana Kremlja da podigne starosnu granicu za odlazak u penziju. U protestima, koji su koincidirali sa regionalnim i lokalnim izborima širom Rusije, učestvovalo je hiljade nezadovoljnih građana.
Demonstracije, koje su izazvale konfrontaciju sa policijom moguće su doprinijele i niskom izlasku glasača na izbore. Samo dva sata prije zatvaranja birališta, izlaznost je iznosila svega 28 procenata.
Ruski portal OVD-Info, koji prati hapšenja demonstranata, objavio je da je najmanje 1.018 ljudi uhapšeno na protestima u 33 grada širom Rusije. Najveći broj uhapšenih je u Sankt Petersburgu, drugom po veličini gradu u Rusiji, gdje su privedena 452 demonstranta, izvjestio je OVD-info.
Protestne skupove je prošlog mjeseca najavio opozicioni lider Aleksej Navaljni, koji je trenutno na odsluženju 30-odnevne kazne zatvora, za, kako vlasti kažu, kršenje zakona o javnom okupljanju u januaru.
Izbori, koji su uključivali i glasanje za izvršne organe vlasti održani su u 21 od ukupno 85 ruskih administrativnih oblasti, i predstavljali su prvi veliki test za vladu predsjednika Vladmira Putina i premijera Dmitrija Medvedva od kada su predložili podizanje starosne granice za odlazak u penziju.
Prvobitni plan vlade je bio da se za muškarce poveća granica sa 60 na 65 godina starosti do 2028. a žene sa 55 na 63 do 2034. Kasnije je Putin modifikovao prijedlog, tako da se žene mogu penzionisati sa 60 godina.
Prema različitim istraživanjima javnog mnjenja, oko 90 posto Rusa se protive planu za povećanje starosne granice za odlazak u penziju, a nedavno istraživanje Levada centra je pokazalo da je 50 posto Rusa reklo da su spremni da učestvuju u protestima protiv tog zakonskog prijedloga.
Pritisak na aktiviste Alekseja Navaljnog
Sajt OVD-info je naveo da je 183 ljudi uhapšeno u gradu na Uralu Jekatrinburgu, 60 u jugozapadnom gradu Krasnodaru i po 43 u Moskvi i sibirskom gradu Omsk.
Snimci sa skupova su pokazali kako policija nekad koristi silu da bi rastjerala okupljanja, gađajući demonstrante sa pendrecima i potom ih odvlačeći.
Demonstracije na moskovskom Puškinovom trgu okupile su oko 2.000 ljudi koji su uzvikivali slogane “Rusija bez Putina” te držali transparente na kojima je pisalo “Putine kada ćeš otići u penziju?”
Policija za razbijanje demonstracija je naredila masi da se razmaknu ili će biti gonjeni.
Ali neki od demonstranata su počeli marširati prema Kremlju prije nego što je policija uspjela da ih zaustavi sa metalnim barijerama, a ponekad i grubim privođenjem.
U Sankt Petersburgu je grupa od oko 100 ljudi uzvikivala „sramota“ i nosila slogane kojima su tražili Putinovu ostavku.
Protesti su počeli na ruskom Dalekom istoku, gdje je prema riječima Navaljnijevog tima oko 400 ljudi izašlo na ulice u Vladivodstoku uzvikujući „Ne penzionoj reformi“ i pozivajući Putina da podnese ostavku. Regionalne vlasti Vladivodstoka su pak navele da je ukupno protestovalo 120 ljudi.
Organizatori su izvjestili da je policija uhapsila šefa štaba Alekseja Navaljnog u gradu na Dalekom istoku, Kabarovsk.
Video sinimci sa demonstracija u sibirskom gradu Novosibirsk pokazali su konfrontaciju između policije i demonstranata, koji su uzvikivali “sramota, sramota”. Vidi se takođe kako policija pokušava silom da odnese jednu osobu.
Izvještaji kažu da su se protesti održali u Kaljiningradu, ruskoj enklavi između Poljske i Litvanije. Osim toga vlasti su uhapsile nekolicinu prominentnih saradnika Alekseja Navaljnog noć uoči protesta.
Georgi Alburov, glavni istražitelj njegove Antokorupcijske fondacije, na Twitteru je objavio da je priveden u Moskvi 8. septembra i da je optužen za kršenje zakona o javnim događajima u vezi sa protestima na dan izbora.
Alburov je rekao da ga je privođenje spriječilo da uhvati voz sa Sankt Petersburg, gdje je trebalo da učestvuje na protestima zbog plana penzione reforme.
Navaljnijeva grupa je rekla da su u Sankt Petersburgu privedni i koordinator I još jedan aktivista iz tog grada.
Glasačka mjesta i izvan Moskve u blizini dača
Osim izbora za federalne administrativne oblasti, uključujuči i za grad Moskvu, birali su se i regionalni gubernatori, a u 16 regiona su birani regionalni zakonodavci (deputati i odbornici), dok su u drugim oblastima održani i izbori za gradonačelnike i ostale lokalne vlasti.
Podrška Putinu, Medvedevu i vladajućoj Jedinstvenoj Rusiji je značajno opala od kada je predložen penzioni plan reformi i uvojen u prvom čitanju u donjem domu parlamenta, Državnoj Dumi u julu.
Govoreći uoči izbora za Radio Slobodna Evropa, Stanisav Andreičuk iz monitoring grupe Golos je rekao:
“U ovakvoj situaciji, vlasti su zainteresovane da djelimično spriječe izlazak i osiguraju da samo 'njihovo' biračko tijelo izađe i glasa, onako kako se od njih očekuje. Učiniće sve što mogu da protesni glasači ostanu kod kuće“.
Ipak u Moskvi su vlasti primjenile agresivnu "izađi da glasaš" kampanju, uključujući i obećanje o besplatnim kartama za koncerte, te postavljanje glasačkih mjesta izvan grada da bi osigurali da građani koji ljeto provode u svojim dačama glasaju.
Sergej Sobjanin, aktuelni gradonačelnik kojeg podržava Kremlj i koji vodi rusku prijestonicu od 2010., dobio je oko 70 posto glasova u Moskvi, prema preliminarnim rezultatima izbora. Izalazak je bio 30,2 posto, što je za dva procenta manje u odnosu na prije četri godine, kada je iznosio 32,07.
Rano u ponedjeljak, Sobjanin je proglasio pobjedu, poručivši pristalicama, „ovo je naša zajednička pobjeda“.
Putin mu je čestitao, saopštila je pres služba Kremlja.
Dvojici nezavisnih liberalnih kandidata nije omogućeno da učestvuju na izborima, dok su njegova četri registrovana oponenta virtueno nepoznata.
Facebook Forum