Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Novo ime Makedonije: Dobit za Balkan, primjer za svijet


Zastava Grčke i Makedonije na obalama Prespanskog jezera

Makedonsko Sobranje u utorak počinje proceduru ratifikacije Sporazuma sa Grčkom o promjeni imena u Republika Sjeverna Makedonija koji svjetski mediji i analitičari opisuju kao moguću prekretnicu ne samo za ovu državu, već i za cijeli Zapadni Balkan.

Sporazum, koji su u nedjelju potpisali ministri vanjskih poslova Makedonije i Grčke, Nikola Dimitrov i Nikos Kocijas, bi mogao poslužiti i kao primjer za rješavanje konflikta širom svijeta zbog čega premijeri dvije zemlje, Zoran Zaev i Aleksis Cipras, zaslužuju Nobelovu nagradu za mir, smatraju neki od medija.​

Sporazum je prekretnica za region

Sporazum će, ako uspije, imati niz pozitivnih efekata i koristi ne samo za te dvije zemlje, već i za čitav Balkan, piše za Forin afers (Foreign affairs) Florijan Biber (Florian Bieber), profesor istočnoevropske istorije i politike na Univezitetu u Gracu.

"Prvo će EU pozvati Makedoniju da započne pregovore o pridruživanju krajem juna ili početkom jula. Nakon toga, Skoplje će ratifikovati sporazum, ali uz podršku dvije trećine parlamenta koja je potrebna za ustavne promjene, čime se otvara put referendumu o promjeni imena na jesen. Tek nakon što Makedonija poduzme ove korake, Grčka ratifikuje sporazum,“ pojašnjava Biber.

On smatra i da su velike prepreke za prihvatanje sporazuma unutar država.

Posebnu pažnju Biber posvećuje utjecaju Rusije u ovom sporu, koja je prije dvije godine, kada je spor oko imena dostigao vrhunac, počela da podržava nacionalističku vladajuću VMRO-DPMNE.

"Nedavno je ruski ideolog Aleksandar Dugin, čije antizapadne stavove podržava zvanična ruska politika i koji ima bliske veze s Kremljom, posjetio Makedoniju kako bi pružio podršku manjoj proruskoj partiji,“ kaže Biber i dodaje da je ruski interes za spor oko imena ustvari sprječavanje proširenja EU i NATO-a i održavanje neriješenih konflikata na zapadnom Balkanu.

"U martu 2018. godine Rusija je prijetila negativnim posljedicama po bilateralne odnose ako bi se Makedonija pridružila NATO-u. Zaista, ako bi Makedonija postala članica, sigurnosni vakuum na Balkanu bi se smanjio, ostavljajući samo Bosnu, Kosovo i Srbiju van saveza,“ ističe autor.

Biber smatra i da je sporazum prekretnica za region, odnosno da može da oživi EU integracije i sveukupnu dinamiku reformi u drugim zemljama koje čekaju na članstvo, kao i da poveća pritisak na Srbiju i na Kosovo da riješe svoje razlike kako ne bi bile u zaostatku.

Aleksis Cipras zaslužuje Nobelovu nagradu za mir

Forin polisi (Foreign policy) piše da se dva lidera koji zaslužuju Nobelovu nagradu za mir nisu sastali u Singapuru, već su se sreli na obalama čistog, slatkovodnog jezera na granici Grčke, Makedonije i Albanije.

"Sporazum stvara model za rješavanje sukoba identiteta koji se ne bore samo na Balkanu, već širom svijeta,“ objašnjava se u tekstu i dodaje da su u njega ukorijenjena najosnovnija pitanja identiteta.

"Nigdje nije postavljeno pitanje koje je više nego aktuelno na Balkanu, gdje dodavanje čak i samo jednog vokala u riječ ili dodatni poljubac u obraz mogu odmah signalizirati nepoštovanje,“ piše Forin polisi.

Magazin smatra i da je za razliku od skoro svih njegovih prethodnika, Cipras prvi shvatio korist od oslobađanja Grčke od nepotrebnog tereta u odnosima NATO-a i EU-a, kao i odnosima s komšijama :

"Drugo, Cipras je prilikom dolaska svog reformističkog kolege Zaeva vidio priliku, jer on žarko želi da vidi kako njegova zemlja konačno ulazi u NATO i EU, stabilizuje se i privlači investicije“.

Kada je riječ o Balkanu, u tekstu se ocjenjuje da su ulaskom u NATO makedonske granice osigurane, što se reflektuje i na one koji bi da, kako piše, rasparčaju susjedno Kosovo.

"Sporazum nagovještava napredak i za Bosnu, koja bi konačno napredovala u pretposljednjoj fazi prije članstva u NATO-u, čime bi se ugrozile šeme za podjelu zemlje. Uz povratak NATO-a i EU-a, najveća zemlja u regionu, Srbija, može napokon odustati od svoje posvećenosti Rusiji i definitivno izabrati Zapad za saveznika,“ zaključuje Forin polisi.

Balkan, šansa za stabilizaciju Evrope

Bilo bi pogrešno odbaciti ovo kao mali pomak, naročito sada kada je jedinstvo transatlantskog saveza na najnižoj tački od Drugog svjetskog rata, a jedinstvo Evropske unije je izazov na svim nacionalnim izborima, pišu Džord i Aleksandar Soroš (George i Alexander Soros), osnivači Fondacije za otvoreno društvo za Njujork Tajms (The New York Times).

"Zapravo, istorijski kompromis za preimenovanje zemlje u Republiku Sjevernu Makedoniju otvara niz mogućnosti za lidere u Evropi i Sjedinjenim Državama da se suprotstave aktuelnim trendovima i započnu oblikovanje sigurne budućnosti za Balkan, postignuće koje bi pomoglo u obezbeđivanju stabilnosti za cijelu Evropu ", stoji u tekstu.

Međutim, SAD i Evropa nisu jedini učesnici u regionu, navode autori:

"Rusija je jasno stavila do znanja da će se miješati ukoliko su njeni interesi ugroženi, posebno kada je u pitanju potencijalno članstvo u NATO-u. To je već učinila u neuspješnom državnom udaru 2016. godine u Crnoj Gori. Turski predsjednik, Redžep Tajip Erdoan, čini da se osjeća njegovo prisustvo u svakoj državi, a Kina je sada jedan od najvećih investitora u regionu, s ambicioznim planovima da učini Balkan glavnom ulaznom tačkom u Evropu u inicijativi 'Jedan pojas, jedan put'“.

Autori smatraju i da bi poboljšanje ekonomije i upravljanja svake zemlje omogućilo Evropskoj uniji da ne prima jednu po jednu državu, već da ih primi kao cjelinu koja bi mogla biti više usklađena sa evropskim zakonima i standardima od nekih postojećih članica.

"Države takođe mogu raditi zajedno kako bi riješile najvažnije političke prepreke za prijem u Evropsku uniju svake od država, uključujući teritorijalne sporove, korupciju i organizirani kriminal. Bosna i Hercegovina - koja ostaje zaglavljena u komplikovanom naslijeđu Dejtonskog sporazuma - i Kosovo, moraju još mnogo toga uraditi," kažu oni.

I Evropa (uključujući Britaniju) i Sjedinjene Države, pišu dva Soroša, trebaju postati entuzijastične pristalice ove ekonomske zajednice na Balkanu. Takva zajednica ne bi bila reinkarnacija bivše Jugoslavije. Povećanje prosperiteta i kohezije među ovim državama učinilo bi ih manje podložnim utjecaju - ekonomskom, diplomatskom ili vojnom - iz Pekinga, Ankare ili Moskve.

Posljedice neaktivnosti bile bi strašne, jer ako zapadne sile ne uspiju da zadrže zemlje Balkana na putu ka lokalnoj saradnji i eventualnom članstvu u Evropskoj uniji, ove države će biti potisnute i eventualno podijeljene u sfere utjecaja Rusije, Turske i Kine, efikasno balkanizujući Balkan još jednom, zaključuju Džord i Aleksandar Soroš.

XS
SM
MD
LG