Izbor američkog predsjednika Donalda Trumpa za prvu buduću ženu na čelu CIA-e Gina Haspel (Đina) je karijerni stručnjak za špijunažu koja je jednom vodila zatvor na Tajlandu, gdje su osumnjičeni za terorizam bili predmet oštrih tehnika za ispitivanje, koje predsjednik SAD-a podržava.
Kako navodi agencija Associated Press (AP) Haspel je 2005. učestvovala i u uništavanju dokaza o tome da je agencija koristila metode davljenja zatvorenika pod vodom.
Sve to izavalo je uzbunu kod aktivista za zaštitu ljudskih prava.
Trump je u utorak na Twitteru objavio da će aktuelnog direktora CIA-e, Mike Pompea prebaciti na mjesto smijenjenog državnog sekretara Rexa Tillersona, a da je Ginu Haspel odabrao da zamijeni Pompea na čelu CIA-e.
Haspel, koja je trenutno zamjenik direktora američke obavještajne agencije, je kako navodi AP pomogla u sprovođenju odluke da CIA uništi video zapise davljenja pod vodom zatvorenika. Ta je odluka bila povod za veoma dugu istragu Ministarstva pravde SAD koja se okončala bez optužbi.
Haspel, koja ima veoma dugo iskustvo u radu izvan SAD, kratko je bila na čelu tajnog zatvora CIA-e, gdje su osumnjičeni za terorizam, Abu Zubajadah i Abd al Rahim al-Naširi gušeni pod vodom 2002. godine, rekao je za američku agenciju Associated press jedan američki obavještajni zvaničnik koji je govorio pod uslovom anonimnosti.
Više od decenije nakon što je ta metoda ispitivanja zatvorenika posljednji put korištena, CIA-u proganja zaostavština taktike koju je američka vlada kvalifikovala kao torturu, prije nego što ju je administracija predsjednika George W. Bush, odobrila za korištenje protiv osumnjičenih za terorizam.
AP navodi da nema indikacija da Trumpov izbor Gaspel za šeficu CIA-e nagovještava da Trump želi da obnovi program oštrih ispitivanja i zatvaranja.
Haspel koja se CIA-e pridružila 1985., bila je šefica različitih ispostava agencije izvan SAD. U Vašingtonu je bila na različitim vodećim pozicijama uključujući i zamjenica direktora za Nacionalnu tajnu službu i zamjenica direktora Nacionalne tajne službe za strane obavještajne djelatnosti i tajne akcije.
Kada je izabrana za zamjenika direktora CIA-e, njenu su karijaru pohvalili mnogi veterani obavještajci, uključujući i bivšeg direktora Nacionalne obavještajne Jamesa Clappera, koji se nadavno penzionisao.
Sa druge strane uzemirila je uticajnu Američku građansku uniju za slobodu (ACLU) i druge grupa za ljudska prava koji su zaključile da je uznemravajuće to što je Trump odabrao nekoga ko je bio uključen u teške taktike ispitivanja zatvorenika.
"Niko ko je imao ruke u mučenju pojedinaca ne zaslužuje da ikada bude u javnoj službi ponovo, a kamo li da bude na čelu agencije" izjavio je Raha Wala iz grupe Human Rights First.
"Dozvoliti nekome ko je bio direktno umiješan u ove nelegalne, nemoralne i kontraproduktivne programe da vodi agenciju znači spremnost na zaboravljanje najmračnije istorije naše zemlje sa torturom" naveo je ovaj aktivista za ljudska prava.
Christoper Andres, zamjenik direktora ACLU je rekao da je Haspel "bila za i držala na oku torturu." On je apelovao na CIA-u da skinu oznaku tajnosti sa njenog dosija o torturi prije nego što Senat razmotri njenu nominaciju.
Oglasio se i bolesni republikanski senator John McCain, heroj iz Vijetnama koji je sam bio žrtva mučenja i torture tokom tog rata.
"Gospođa Haspel treba da objasni prirodu i obim njene umiješanosti u CIA program ispitivanje tokom procesa potvrđivanja njene nominacije" poručio je McCain.
Senator McCain je torturu američkih zatvorenika tokom administracije Goerga W. Busha nazvao " jednim od najmračnijih poglavlja u američkoj istoriji".
